1
1. UVOD
Judith Butler je poznata Američka post-strukturalistička filozofkinja koja se
bavi tematikama feminizma, queer teorije, filozofijom politike i etničkim problemima,
te trenutno radi kao profesor retorike i komparativne književnosti na Sveučilištu u
Berkleyu. Svoj doktorat iz filozofije dobila je na Sveučilištu Yale, te se nakon toga
posvetila tematikama i istraživanju literarne teorije, feminističke filozofije i spolnih
studija koje je ukomponirala u svoja djela na kojima se vidi veliki utjecaj Kafke,
Freuda, Foucaulta i Nietzschea. Njeno zasigurno najpoznatije i reprezentativno djelo
je knjiga „Nevolje sa rodom“ koja je izdana 1990 i izazvala popriličnu pažnju čak i
izvan krugova filozofije.
U njoj Butler se kritički osvrće na radove Freuda, Lacana, Derride, Foucaulta,
de Beauvoir, Kirsteve, Irigaray, Wittig, te preispitujući kroz njih kategorije spola,
roda i seksualnosti, njihovu konstruiranost u kulturi i društvu, te postavlja pitanje je li
naša seksualnost unaprijed određena. U ovome seminaru namjerava se pomnije
posvetiti drugome poglavlju u knjizi „Nevolje sa rodom“ pod nazivom „Zabrana,
psihoanaliza i proizvodnja heteroseksualne matrice“ u kojem Butler dekonstualizira
konceptualizacije roda i spola koje proizlaze iz psihoanalize, te se također dotiče
tabua incesta i homoseksualnosti.
2
2. NEVOLJE S RODOM
Radnja knjige Judith Butler se okreće oko diskursa seksualnosti i spola, te
ukazivanje na njihove probleme, te se smatra jednom od najutjecajnijih knjiga u
području feminizma i queer teorije u postmodernizmu. Glavna srž ove knjige leži u
teoriji Judith Butler po kojoj su kategorije spola i seksualnosti (npr. „prirodna“
kohezija muškog spola sa heteroseksualnom željom) kulturno konstruirane kroz
ponavljanje stiliziranih djela u određenom vremenu. Ona napada jedno od temelja
feminističke filozofije, identitet, te tvrdi da ne postoje nikakvog rodnog identiteta,
nego izričaji roda koji konstruiraju rodni identitet. Također ističe da je rod ponovljena
stilizacija tijela koja s vremenom stvara privid „prirodne nužnosti“, te prema tome,
rod nije samo društveno konstruirana, već je i izvedba. Na tim temeljima, u ovoj
knjizi Butler stvara pojam
performativnost roda,
o kojem se namjeravam malo više
posvetiti tokom sljedećih stranica.
2.1. Razmjena strukturalizma
Mnogi feministi i feministice pokušavaju doći do izvora opresije, po
mogućnosti iz pred-patrijarhalnih kultura, kako bi interpretirale mušku dominaciju
samo kao kontigent. No ispravljanje te pred-patrijarhalne sheme se pokazalo kao
poprilično problematično pošto se time sugerira kako bi post-patrijarhalna društva
mogla izgledati. Feministička teorija je zato uvijek zagovarala utopijsku borbu protiv
patrijarhata, djelomično kroz, primjerice, strukturalnu antropologiju, poput Levi
Straussa te s time: „uključili problematično razlikovanje prirode i kulture, da bi
