Nezaposlenost
1
SADRŽAJ:
1. UVOD ……………………………………………………………………………………………………………………… 2
2. Pojam nezaposlenosti …………………………………………………………………………………………….. 3
3. Vrste nezaposlenosti ………………………………………………………………………………………………. 4
3.1. Normalna nezaposlenost …………………………………………………………………………………. 5
3.2. Strukturalna nezaposlenost …………………………………………………………………………….. 6
3.3. Ciklična nezaposlenost …………………………………………………………………………………….. 7
4. Mjere nezaposlenosti………………………………………………………………………………………………. 8
5. Uzroci nezaposlenosti ……………………………………………………………………………………………. 10
6. Značenje zaposlenosti i nezaposlenosti …………………………………………………………………. 12
7. Nezaposlenost u BiH ……………………………………………………………………………………………… 14
8. Pokazateli rada ………………………………………………………………………………………………………. 15
9. ZAKLJUČAK …………………………………………………………………………………………………………….. 16
10. LITERATURA …………………………………………………………………………………………………………. 18
2
1.UVOD
Tema ovog seminarskog rada je nezaposlenost.
U nastavku ću da pisem pojam nezaposlenosti, vrste nezaposlenosti, prirodna stopa
nezaposlenosti, privatni i društveni troškovi nezaposlenosti.
Nezaposlenost prestavlja razliku između ponude radne snage i tražnje za njom, odnosno to je
višak ponude nad tražnjom za random snagom.
Frikciona nezaposlenost prisutna je u svakoj privredi a odnosi se na onaj dio ukupne
nezaposlenosti koji je uzrokovan promjenom posla.
Strukturna nezaposlenost nastaje kada pod uticajem promjena u strukturi tražnje započnu
procesi promjena u privrednoj strukturi.
Ciklična nezaposlenost posledica je smanjenja agregatne tražnje i nivoa privredne aktivnosti u
recesionoj ili depresionoj fazi ciklusa.

4
3. Vrste nezaposlenosti
Nezaposlenost se do devetnaestog stoljeća promatrala
isključivo kroz njenu posljedicu (siromaštvo i bijedu) , a
ne kao samostalan problem koji je nužno riješiti. Tek je
početkom dvadesetog stoljeća izneseno mišljenje da
nezaposlenost nije samo problem pojedinaca koji su
njome pogođeni, već i problem gospodarstva, te da
istraživanja treba usmjeriti na uzroke ove pojave.
U zavisnosti od toga čime je nezaposlenost uzrokovana, razlikujemo nekoliko vrsta
nezaposlenosti.
“Nezaposlenost se može razvrstati prema različitim gledištima. Tradicionalna podjela tipova
nezaposlenosti prema njihovim uzrocima najčešće razlikuje
• Normalnu nezaposlenost,
• Strukturalnu nezaposlenost i
• Cilična nezaposlenost.”
Ekonomisti različito gledaju na nezaposlenost. U okviru neoklasične teorije tržišta rada
minimizira se značaj nezaposlenosti, posebno nedobrovoljnenezaposlenosti koja je rezultat
smanjenja agregatne tražnje. Ekonomski pisci koji polaze od klasičnog modela tržišta sa
fleksibilnim cijenama i zaradama smatraju da na tržištu postoji samo voljna nezaposlenost.
Supstitucija rada kapitalom, uz fleksibilne zarade i kamatnu stopu, potpuno isključuje bilo koju
nedobrovoljnu nezaposlenost, osim one koja je privremena.
http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/2.1.html
,12.1.2014., 21:12
5
3.1. Normalna nezaposlenost
Normalna nezaposlenost uključuje frikcionalnu i sezonsku nezaposlenost.
• “Sezonska nezaposlenost je posljedica snažnih varijacija gospodarskog procesa u određenim
djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se
razdoblja zatišja ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena.
Značajne promjene na strani ponude rada u određenim razdobljima tijekom godine, naprimjer u
vrijeme završetka školske godine, također mogu biti uzrok sezonskih promjena razine
nezaposlenosti.”
• “Frikcionalna nezaposlenost javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi između područja i
zaposlenja ili kroz različite stadije životnog ciklusa, odnosno ukoliko prijelazi s jednog radnog
mjesta na drugo zahtijevaju određeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traženja)
uzrokovano nesavršenošću obavještenosti i mobilnosti. Obično se pretpostavlja da je takva
nezaposlenost kratkotrajna budući da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajućih
radnih mjesta, a za usklađivanje ponude i potražnje, odnosno spajanje radnika i poslova,
potrebno je jedino vrijeme. Čak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo
neko kolebanje dok diplomirani studenti traže posao ili dok se žene nakon poroda vraćaju u
radnu snagu.”
Frikciona nezaposlenost prisutna je u svakoj privredi, a odnosi se na onaj dio ukupne
nezaposlenosti koji je uzrokovan promjenom posla. Radi se o napuštalju postojećeg posla ( zbog
promjene mjesta stanovanja, zbog traženja novog, bolje plaćenog ili zanimljivijeg posla.)
http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/2.1.htm
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti