Nezaposlenost mladih kao socijalni problem
UNIVERZITET U BEOGRADU
TEHNIČKI FAKULTET U BORU
Inženjerski menadžment
SEMINARSKI RAD
Predmet: OSNOVI SOCIOLOGIJE
NEZAPOSLENOST MLADIH KAO SOCIJALNI
PROBLEM
Nastavnik: Student:
Prof. dr Milovan Vuković Milica Milenković 93/15.
Asistent:
prof Danijela Voza
Bor, novembar, 2015.
Sadržaj
Uvod.................................................................................................................................................3
Pojam nezaposlenosti...................................................................................................................4-5
Karakteristike i tipovi nezaposlenosti...........................................................................................6-9
Uzroci nezaposlenosti.................................................................................................................9-10
Nezaposlenost u Srbiji...................................................................................................................11
Nezaposlenost mladih...............................................................................................................11-12
Literatura........................................................................................................................................13
2

Pojam nezaposlenosti
Nezaposlenost je jako složena pojava, s obzirom na činjenicu da ova pojava poslednjih
decenija raste u svim delovima sveta, postoji opšta saglasnost da nezaposlenost spada u red
najaktuelnijih svetskih problema. Podaci različitih istraživanja I Iz prakse nedvosmisleno
upozoravaju na to da nezaposlenost predstavlja problem sa brojnim posledicama na
individualnom, porodičnom, kolektivnom nivou zbog čega bi se morao staviti u centar programa
privrednog I društvenog razvoja. Posledice nezaposlenosti posmatrane ekonomskim indikatorima
vezuju se za smanjivanje produktivnosti, gubitak zarade I sredstva koja treba izdvojiti za zaštitu I
povratak nezaposlenih u svet rada. Sociolozi, psiholozi, lekari I mnogi drugi upozoravaju na još
veći negativnan uticaj takvih posledica nezaposlenosti kao što su psihički problem I mentalni
poremećaji, gubitak samoidentiteta, manja ili veća socijalna isključenost, siromaštvo, poremećaj
porodičnih odnosa kao I devijacije poput alkoholizma, samoubistava, kriminala I sl.
Nezaposlenost pripada onom tipu pojava čije definisanje izgleda jednostavno I čije značenje se
univerzalno ponavlja. Međutim, pošto su sadržaji I manifestacije nezaposlenosti raznovrsni, nije
jednostavno doći do najopšstije definicije ovog pojma. Nezaposlenost se najčešće definiše preko
pojma nezaposlenog, a to bi prema najopštijoj definiciji mogao biti svaki čovek koji ne radi,
sposoban je za rad I želi da radi. Suština je dakle, u tome da je neki pojedinac lišen mogućnosti
radnog angažovanja, bilo da je izgubio posao ili ga nikada nije radio, da je sposoban za rad, da
postoji volja za radom. Većina sistema za zapošljavanje I zaštite nezaposlenih kao kriterijum za
sticanje statusa nezaposlenog zahteva da je prijavljen zvaničnim službama ili institucijama (biroi
ili zavod za zapošljavanje).
Nezaposlenost se može posmatrati I definisati najmanje sa dva aspekta
1. Agregativni aspekt nezaposlenosti označava situaciju dela radne snage koja je
izvan procesa rada mimo svoje volje I obično se izražava brojem lica koja traže zaposlenje.
2. Individualni aspect nezaposlenosti odnosi se na pojedinca, odnosno na
nezaposleno lice koje ne radi iako želi I sposobno je za rad.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti