UNIVERZITET U TRAVNIKU
FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
TUZLA
NEZAPOSLENOST U BiH
-seminarski rad-
Kandidat Mentor
Velid Meštrić Namik Čolaković
Tuzla,
4
2.1. Utjecaji nezaposlenosti
-I danas nezaposlenost ostaje središnji problem suvremenih tržišnih gospodarstava.Kad je
nezaposlenost visoka,resursi se rasipaju,a dohotci ljudi se osipaju.Postoje dva utjecaja
nezaposlenosti,a to su Ekonomski utjecaj i društveni utjecaj.Ekonomski utjecaj je visoka
nezaposlenost koja utiče na smanjenje BPD-a (Bruto domaći proizvod).Znači, tom prilikom ne
koristimo resurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge koji će
omogućiti ljudima da prežive i uživaju.Gubici u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su
dokumentirani gubici u savremenoj ekonomiji.Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok,
nikakav novac ne može adekvatno prikazati humani,socijalni i psihološki danak u razdobljima
trajne prisilne nezaposlenosti.Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja,
određenih mentalnih bolesti,problema unutar porodice i raspada brakova.Utvrđena je povezanost
između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope samoubistava, i tu
pronalazimo društveni utjecaj.
2
2.2. Osnovni oblici nezaposlenosti
-Nezaposlenost se do devetnaestog stoljeća promatrala isključivo kroz njezinu posljedicu -
siromaštvo i bijedu, a ne kao samostalan problem koji je nužno istraživati i riješiti.Tek je
početkom dvadesetog stoljeća izneseno mišljenje da nezaposlenost nije samo problem
pojedinaca koji su njome pogođeni,već i problem gospodarstva,te da istraživanja treba usmjeriti
na uzroke ove pojave.
-Uz inflaciju,nezaposlenost je jedan od najtežih ekonomskih problema jer znači izostanak
proizvodnje i prihoda,izaziva visoke fiskalne troškove,pridonosi značajnoj ''razgradnji'' ljudskog
kapitala,povećava nejednakost (neravnopravnost) u društvu,a izaziva i značajna psihološka
opterećenja ostavljajući doživljaj beskorisnosti i bezizglednosti.Nezaposlenost se može razvrstati
prema različitim gledištima.Tradicionalna podjela tipova nezaposlenosti prema njihovim
uzrocima najčešće razlikuje normalnu,strukturalnu i cikličku nezaposlenost.
Normalna nezaposlenost
uključuje sezonsku i frikcionalnu.
Sezonska nezaposlenost
je
posljedica snažnih varijacija gospodarskog procesa u određenim djelatnostima uvjetovanih
klimatskim,tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima,ukoliko se razdoblja zatišja ne mogu
premostiti proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena.Značajne promjene na
strani ponude rada u određenim razdobljima tijekom godine,naprimjer u vrijeme završetka
2
https://bs.wikipedia.org/wiki/Nezaposlenost 3.novembar/2015
5
školske godine,također mogu biti uzrok sezonskih promjena razine nezaposlenosti.
Frikcionalna
nezaposlenost
javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi između područja i zaposlenja ili kroz
različite stadije životnog ciklusa,odnosno ukoliko prijelazi s jednog radnog mjesta na drugo
zahtijevaju određeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traženja) uzrokovano
nesavršenošću obavještenosti i mobilnosti.Obično se pretpostavlja da je takva nezaposlenost
kratkotrajna budući da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajućih radnih mjesta,a za
usklađivanje ponude i potražnje,odnosno spajanje radnika i poslova,potrebno je jedino vrijeme.
Čak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost,uvijek bi postojalo neko kolebanje dok
diplomirani studenti traže posao ili dok se žene nakon poroda vraćaju u radnu snagu.
Strukturalna nezaposlenost
označava nepodudarnost između ponude i potražnje za radnicima u
pogledu zanimanja,kvalifikacija ili regionalnog rasporeda.Nepodudarnosti se mogu javiti zbog
toga što potražnja za jednom vrstom rada raste dok se potražnja za drugom vrstom rada smanjuje
u uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagođivati.
Ciklička nezaposlenost
,koja se još naziva i
konjukturnom
,posljedica je općeg nedostatka
potražnje na tržištu roba i implicitno na tržištu rada.Ona se javlja kad je sveukupna potražnja za
radom niska.Kad se smanjuju potrošnja i proizvodnja,nezaposlenost se povećava Međutim,sam
pojam podrazumijeva da se radi o srednjoročnoj pojavi koja nestaje u uvjetima ponovne
ekspanzije gospodarstva.Ukoliko se radi o dugoročnom niskom gospodarskom rastu,takav se tip
nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potražnje naziva
stagnacijska nezaposlenost
.
-U ovakvu tradicionalnu podjelu na normalnu, strukturalnu i konjukturnu nezaposlenost ne
uklapaju se vrlo bitni oblici tehnološke i ''nove'' strukturalne nezaposlenosti.
"Nova" strukturalna nezaposlenost
nastaje kada su kapitalni fondovi nekog gospodarstva
nedovoljni da bi zaposlili svu raspoloživu radnu snagu.Takva strukturalna nezaposlenost tipična
je za zemlje u razvoju,ali se privremeno može pojaviti i u razvijenim zemljama.
Tehnološka nezaposlenost
može se promatrati kao dio strukturalne nezaposlenosti,s
obrazloženjem da tehnološki razvoj predstavlja važan pokretač strukturalnih promjena.Različit
razvoj produktivnosti ili različite promjene u potražnji koje su posljedica inovacije proizvoda
izazivaju promjene u mogućnostima zapošljavanja u različitim sektorima i potrebu prilagodbe
novim uvjetima.Ako prilagodbu nije moguće odmah i u potpunosti ostvariti,nastaje tehnološki
uzrokovana strukturalna nezaposlenost.
-U ekonomskoj teoriji važno mjesto zauzima razlikovanje
dobrovoljne i nedobrovoljne
nezaposlenosti
.Osobe koje su odbile ponuđeni posao možemo nazvati dobrovoljno
