1
UVOD
U ovom Seminarskom radu ćemo detaljno obraditi tematiku ' Ničanski sporazum o
međunarodnoj klasifikaciji roba za registraciju žigova '.
Naime gledajući kroz historiju ljudi su napredkom i modernizacijom težili ka što
jednostavnijem uređenju sopstvenog života a i sveg onog socijalnog to jest društvenog da bi
što lakše i uređenije funkcionisale odrđene stvari ili protokoli.
U našem slučaju riječ je o robnoj razmjeni koja je ujedinila sve kontinente u globalnu
ekonomsku mrežu između svih zemalja svijeta.
Prvobitni sporazum se desio u Francuskom gradu Nici i kao takav poznat je po imenu
Ničanski sporazum o međunarodnoj kasifikaciji roba za registraciju žigova. Znaći utemeljen
je u Nici 15. Juna 1957. ,a izmjenjen u Štokholmu 1967. i Ženevi 1977. godine.
2
Prihvaćanje međunarodne klasifikacije i određivanje jezika klasifikacije
(članak 1)
1. Zemlje na koje se primjenjuje ovaj sporazum organizirale su se u Posebnu uniju i
prihvaćaju zajedničku klasifikaciju proizvoda i usluga radi registracije žigova (u daljnjem
tekstu nazvanu Klasifikacija).
2. Klasifikacija obuhvaća:
-
popis razreda popraćen, po potrebi, odgovarajućim objašnjenjima;
-
abecedni popis proizvoda i usluga (u daljnjem tekstu nazvan (abecedni popis), sa
naznakom razreda u koji se svrstava svaki proizvod ili usluga.
3. Klasifikacija se temelji na:
- klasifikaciji koju je objavio 1971. Međunarodni ured za intelektualno vlasništvo (u
daljnjem tekstu nazvan Međunarodni ured) iz Konvencije o osnivanju Svjetske organizacije
za intelektualno vlasništvo, razumijevajući da će se objašnjenja iz popisa razreda koja su
navedena u tom izdanju smatrati privremenima i preporukama koje će vrijediti sve dok Odbor
stručnjaka iz članka 3 ne utvrdi objašnjenja iz popisa razreda;
- izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu, u skladu s člankom 4(1) Nicanskog
sporazuma od 15. lipnja 1957. i Stockholmskog akta od 14. srpnja 1967. ovog sporazuma,
prije stupanja na snagu ovog akta;
- promjenama koje su zatim donesene temeljem članka 3 ovog akta i koje stupaju na snagu u
skladu s člankom 4(1) ovog akta.
4. Klasifikacija je sastavljena na francuskom i engleskom jeziku, i oba su teksta jednako
valjana.
5a. Klasifikacija prema stavku (3)(i), kao i izmjene i dopune prema stavku (3)(ii) koje su
stupile na snagu prije datuma otvaranja ovog akta za potpisivanje, sadržane su u izvornom
primjerku, na francuskom jeziku, pohranjenom kod glavnog direktora Svjetske organizacije
za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu nazvanim glavni direktor odnosno organizacija).
Izmjene i dopune prema stavku (3)(ii) koje stupaju na snagu nakon datuma otvaranja ovog
akta za potpisivanje, također su pohranjene u izvornom primjerku na francuskom jeziku kod
glavnog direktora.
5b. Englesku varijantu tekstova iz podstavka (a) ustanovljuje Odbor stručnjaka iz članka 3 u
kratkom roku nakon stupanja na snagu ovog akta. Njegov izvorni primjerak pohranjen je kod
glavnog direktora.
4
Pravno značenje i primjena klasifikacije
(Članak 2)
(1) Pod uvjetom obveza nametnutih ovim sporazumom, značenje klasifikacije jest
ono koje joj dodijeli svaka zemlja Posebne unije. Klasifikacija, osobito,ne
obvezuje zemlje Posebne unije ni glede ocjene opsega zaštite ni glede
priznanja uslužnih žigova.
(2) Svaka zemlja Posebne unije pridržava sebi pravo da primijeni klasifikaciju kao
glavni sustav ili kao pomoćni sustav.
(3) Nadležni nacionalni uredi zemalja Posebne unije navodit će u dokumentima i
u službenim objavama registracija žigova brojeve razreda klasifikacije u koje
spadaju proizvodi ili usluge za koje je žig registrira
(4) Činjenica da je jedan naziv naveden u abecednom popisu ni malo ne utječe
na prava koja bi mogla postojati u svezi s tim nazivom.
5
Odbor stručnjaka
(Članak 3)
(1) Osniva se Odbor stručnjaka u kojemu je zastupljena svaka zemlja Posebne unije.
(2)(a) Glavni direktor može a, na zahtjev Odbora stručnjaka poziva zemlje izvan
Posebne unije koje su članice Organizacije ili Pariške konvencije za zaštitu
industrijskog vlasništva da prisustvuju kao promatrači sjednicama Odbora stručnjaka.
(b) Glavni direktor poziva međuvladine organizacije specijalizirane za područje
žigova, od kojih najmanje jedna od zemalja članica mora biti zemlja Posebne unije, da
prisustvuju kao promatrači sjednicama Odbora stručnjaka.
(c) Glavni direktor može a, na zahtjev Odbora stručnjaka i pozvat će predstavnike
drugih međuvladinih organizacija kao i predstavnike međunarodnih nevladinih
organizacija da sudjeluju u raspravama koje ih zanimaju.
(3) Odbor stručnjaka:
(i) odlučuje o promjenama koje treba obaviti u svezi s klasifikacijom;
(ii) upućuje zemljama Posebne unije preporuke radi olakšanja primjene klasifikacije i
radi promicanja njezine ujednačene primjene;
(iii) poduzima sve druge mjere kojima je svrha da, bez financijskog utjecaja na
proračun Posebne unije ili na Organizaciju, olakšaju primjenu klasifikacije od strane
zemalja u razvoju.
(iv) je ovlašten da osniva pododbore i radne skupine.
(4) Odbor stručnjaka donosi svoj poslovnik. Poslovnik daje mogućnost međuvladinim
organizacijama navedenim u stavku (2)(b) koje mogu bitno pridonijeti razvoju
klasifikacije, da sudjeluju na sjednicama pododbora i u radnim skupinama Odbora
stručnjaka.
(5) Prijedloge promjena koje treba obaviti u svezi s klasifikacijom, mogu dati
nadležni uredi svih zemalja Posebne unije, Međunarodni ured, međuvladine
organizacije zastupljene u Odboru stručnjaka temeljem stavka (2)(b), kao i svaka
zemlja ili organizacija koju Odbor stručnjaka posebno pozove da predoči takve
prijedloge. Prijedlozi se priopćuju Međunarodnom uredu, koji ih dostavlja članovima
Odbora stručnjaka i promatračima najkasnije dva mjeseca prije početka zasjedanja
Odbora stručnjaka kojom se prilikom obavlja njihovo razmatranje.
(6) Svaka zemlja Posebne unije raspolaže jednim glasom.
(7)(a) Pod uvjetom iz podstavka (b) Odbor stručnjaka donosi svoje odluke
jednostavnom većinom zemalja Posebne unije koje su zastupljene i koje imaju pravo
glasa.
