Krzyk T.: Nivelmanske mreže viših redova u BiH 

22

 

 

 

Tomislav 

Krzyk 

     

UDK 528.381  

 

 

 

 

 

 

 

 

Pregledni rad 

 
 

NIVELMANSKE MREŽE VIŠIH REDOVA I VERTIKALNI 

DATUMI NA PODRU

Č

JU BOSNE I HERCGOVINE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                                                                                   

Uvod 

 
   

Osnovni zadatak nivelmanske mreže visoke ta

č

nosti je da obezbijedi jedinstvo 

nivelmanske mreže  svake države, a u novije vrijeme cijele Evrope i da bude sigurna 
osnova za uspostavu  nivelmanskih  mreža nižih redova.Tako koncipirana nivelmanska 
mreža obezbje

đ

uje kontinuitet  visinske  predstave terena kod premjera, za izradu planova i 

karata, kao i premjeravanja za nau

č

ne , tehni

č

ke  i druge potrebe. Pored prakti

č

nih i 

neposrednih zahtjeva mreža nivelmana visoke ta

č

nosti  (NVT)  mora omogu

ć

iti nau

č

na 

istraživanja za odre

đ

ivanje oblika Zemlje, kao i promjena na njoj.                                                                       

Op

ć

enito  postoje  

č

etiri  nivelmana  visoke  ta

č

nosti na podru

č

ju Bosne i 

Hercegovine i to po godinama izvo

đ

enja. 

1899 do 1906 godine, Austro-Ugarski precizni nivelman izveden od 

Vojnogeografskog instituta u Be

č

u. 

1929 godine precizni nivelman izveden od Vojnogeografskog instituta u 

Beogradu. 
  

1945 do 1953 godine nivelman visoke ta

č

nosti NVT I,izveden od Savezne 

geodetske uprave FNRJ i Vojnogeografskog instituta u Beogradu.          

1970 do 1973 godine,nivelman visoke ta

č

nosti NVT II, izveden od Savezne 

geodetske uprave SFRJ i Vojnogeografskog instituta u Beogradu. 
 
 
 

AUSTRO - UGARSKI  NIVELMAN 

 
 

Cijelo podru

č

je Austro-Ugarske monarhije pokriveno je mrežom preciznog 

nivelmana koja je do 1918.godine iznosila 25055 km. Podru

č

je Bosne i Hercegovine 

pokriveno je mrežom  preciznog nivelmana ukupne dužine 2330,1 km  sa 482 repera  
prvog i 1891 repera drugog reda.Nivelmanski vlakovi nalaze se duž  trasa  željezni

č

kih 

pruga i cesta.Zbog povezivanja i zatvaranja poligona neki nivelmanski vlakovi idu preko 
teritorije Hrvatske. 
 
*   Tomislav Krzyk, dipl.inž.geod, Geodetska uprava Bosne i Hercegovine,Sarajevo, 
     Reisa Dž. 

Č

auševi

ć

a br. 6 

 
 

 

Krzyk T.: Nivelmanske mreže viših redova u BiH                      

                              

23 

 

Pregled trasa nivelmanskih vlakova preciznog nivelmana dat je u priloženom 

spisku i skici. 
 
 
Br.Vl. 

U poligonu  Od naselja do naselja 

Dužina u km 

276 

LXX 

Vinkovci - Br

č

ko-Bijeljina - Zvornik 

148.0 

277 

LXX 

Zvornik – Tuzla – Doboj 

116.0 

278 

LXX 

Doboj - Slavonski Brod 

85.1 

279 

LXXI 

Doboj - Kotor Varoš – Banja Luka 

114.5 

280 

LXXI 

Banja Luka – Bosanski Novi - Kostajnica 

136.0 

281 

LXXII 

Doboj – Lašva 

122.3 

282 

LXXII 

Lašva – Donji Vakuf 

60.7 

283 

LXXII 

Donji Vakuf – Jajce – Banja Luka 

118.4 

284 

LXXIII 

Lašva – Željezni

č

ka 

č

uvarska ku

ć

a br. 73 

61.4 

285 LXXIII 

Željezni

č

ka 

č

uvarska ku

ć

a br. 73 - Rama 

76.7 

286 

LXXIII 

Rama – Bugojno – Donji Vakuf 

80.0 

287  

Željezni

č

ka 

č

uvarska ku

ć

a br. 73 - Sarajevo 

 

288  

Željezni

č

ka 

č

uvarska ku

ć

a br. 73 - Višegrad 

99.0 

289 

LXXIV 

Rama – Mostar – Gabela 

94.2 

290 

LXXIV 

Gabela – Metkovi

ć

 3.9 

291 LXXIV 

Metkovi

ć

 – Brnaze 

128.5 

292 

LXXIV 

Brnaze – Bugojno 

128.8 

293 

LXXV 

Gabela – Hum – Brgat 

95.4 

294 

LXXV 

Brgat – Gruž 

9.3 

295 

LXXV 

Gruž – Metkovi

ć

 91.5 

298 

LXXVII 

Brnaze – Solin 

27.1 

299 

LXXVII 

Solin – Split – Knin 

98.0 

300 

LXXVII 

Knin – Bosanski Petrovac 

117.1 

301 

LXXVII 

Bosanski Petrovac – Jajce 

102.8 

302 

LXXVIII 

Bosanski Petrovac – Bosanska Krupa 

53.7 

303 

LXXVIII 

Bosanska Krupa – Bosanski Novi 

34.0 

304 

LXXIX 

Bosanska Krupa – Ogulin 

137.7 

 

 

 

Ukupno: 

 

2330.1 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

background image

 

Krzyk T.: Nivelmanske mreže viših redova u BiH                      

                              

25 

 

 
Reperi prvoga reda - Hoehenmarke 

 
 

Reperi prvoga reda - Hoehenmarke stabilizirani su na svakih 3 do 4 km  

nivelmanskog vlaka.Reperi su stabilizirani u 

č

vrste objekte kao što su : crkve,željezni

č

ke 

stanice,kasarne i td.. Stabilizacija je izvršena na visini od dva do dva metra i dvadeset 
centimetara od terena. Za stabilizaciju korištena su dva tipa repera.Prvi stariji tip se sastoji 
od metalnog 

č

epa promjera 3-4 cm sa rupicom  i plo

č

ice sa natpisom HOEHENMARK ili 

BILJEG VISINE sa horizontalnom crtom i rupicom. Sredina crtice i rupica predstavljaju 
nadmorsku visinu.Noviji tip je od prizmati

č

nog livenog željeza dimenzija 70x55x100 mm. 

U sredini je rupica koja predstavlja nadmorsku visinu.Oba tipa repera ugra

đ

ivana su u zid 

tako da je 

č

elo repera u ravnini sa površinom zida.                      

 
 

Reperi drugog reda-Steinmarke 

 

Izme

đ

u repera prvog reda, na udaljenostiod oko 1 km postavljeni su reperi  drugog 

reda. Za stablizaciju korištena je kamena podloga kao što su kilometarski stubovi pored 
željezni

č

kih pruga i cesta,me

đ

no kamenje, kamena ograda na propustima,kamene stepenice 

na objektima i trigonometrijske ta

č

ke. 

Na mestu za postavljanje letve kamen je horizontalno zagla

đ

en i uklesan je 

pravougaonik sa slovima HM. 
 
 

Izravnanje mreže i vertikalni datumi 

 
 

Mreža Austro-Ugarskog nivelmana u Bosni i Heregovini oslonjena je na tri repera 

nivelmanske mreže u Hrvatskoj. Na reper br. 11359 u Slavonskom Brodu, br.11372 u 
Vinkovcima i br. 11589 u Kostajnici.Austro-Ugarska nivelmanska mreža oslonjena je na 
nivo plohu koju predstavlja normalni reper na molu Sartorio u Trstu.Nadmorska visina 
normalnog repera odre

đ

ena je na osnovu jednogodišnjeg njihanja Jadranskog mora u 

1875.godini, iako je neophodno  opažanje bar 18,6 godina. 

Visina normalnog repera iznosila je 3,352 

 0,01m.Usvojeno je jednogodišnje 

opažanje jer se tih godina željelo u Evropi povezati srednji nivo Sredozemnog mora sa 
Sjevernim morem i odrediti jedinstveni normalni reper  za cijelu Evropu. Tada su 
ustanovili da je srednji nivo Sredozemnog mora  niži za 13 cm  od srednjeg nivoa 
Sjevernog mora i odustali od ideje o jedinstvenom normalnom reperu za cijelu 
Evropu.Godine 1904 je Sterneck na osnovu opažanja njihanja Jadranskog mora na 
mareografima u Trstu,Puli i Dubrovniku u periodu od 1875 do1879 godine bez 1877 
godine i od1901 do 1904 godine odredio visinu normalnog repera u Trstu koja je iznosila 
3,2621 

 0,0099 m, što je niže za 8,99 cm od kote normalnog repera uzetog kod Austro-

Ugarskog nivelmana. 

 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti