Univerzitet u Kragujevcu

Ekonomski fakultet

Seminarski rad iz predmeta: 

Ekonomske doktrine

Tema: 

Nova klasična ekonomija

Mentor: Dr Gordana Marjanović

Student: Vesna Čakarević 2006/166

Kragujevac, мај 2018.

background image

3

1. Klasična ekonomska misao

Adama Smita (

Bogatstvo naroda = Istraživanja o prirodi i uzrocima bogatstva naroda, 

1776.,   “ekonomska   biblija

”)   je   bio   jedan   od   najpoznatijih   ljudi   svog   vremena   i     mnogi   ga 

smatraju osnivačem klasične ekonomske nauke i ocem političke ekonomije. Bogatstvo naroda 

jeste jedino Smitovo ekonomsko delo. Ono predstavlja prekretnicu  u istoriji ekonomske misli.

1

 

Suština njegovog ekonomskog učenja je u uočavanju konačne potvrde kapitalističkog sistema 

proizvodnje i prihvatanje pune ekonomske slobode i lične inicijative pojedinaca u privrednoj 

aktivnosti; proklamovao je načelo ekonomskog liberalizma “laisser faire, laisser passer” (neka 

stvari idu slobodno svojim tokom); ispituje faktore koji doprinose i koče razvoj bogatstva naroda; 

ističe rad uopšte; prihvata ideje Vilijama Petija o novcu, najamnini, renti i Pjera Boagijbera o 

principu   radne   vrednosti;   razvija   teoriju   troškova   proizvodnje   (cena   svake   robe   se   svodi   na 

najamninu, profit i rentu, vrednost dovodi u zavisnost od dohodka, veličine koja se samostalno 

određuje); podelom rada se, po njemu, povećava spretnost radnika, proizvodnja, produktivnost 

rada, povezuju se proizvođači => porast društvenog bogatstva. 

David Rikardo 

(Načela političke ekonomije i oporezivanja

, 1817. Engleska) se proslavio 

po teoriji i zakonu o zemljišnoj renti, 1817.; dokazao je da je renta razultat delovanja zakona 

radne vrednosti (ne poznaje apsolutnu rentu, to je teorija diferencijalne rente); razrađivao je 

Smitovo učenje o robi, vrednosti, novcu, ceni, kapitalu, profitu, trgovini.  Bavio se problemom 

podele   rada   sa   međunarodnog   aspekta;   postavio   je   teoriju   komparativnih   troškova,   koja   je 

potvrdila princip slobodne trgovine i načelo ekonomskog liberalizma. Njegova ekonomska teorija 

predstavlja najveći domet britanske klasične političke ekonomije – što je od izuzetnog značaja- 

pojavljuje se kao najneposredniji izvor Marksove ekonomske teorije.

2

Njega   je   nasledio   Džon   Stjuart   Mil   (

Principi   političke   ekonomije

,   1848.,   klasični 

udžbenik   političke   ekonomije   do   1890.).   Tomas   Robert   Maltus   (

Esej   o   stanovništvu

)   se 

suprotstavlja Rikardovom učenju; razvija teoriju stanovništva kojom želi da pokaže da beda i 

siromaštvo   ne   potiču   od   društvenog   uređenja,   već   od   razmnožavanja   stanovništva;   predlaže 

preventivne i represivne mere. Njegovi sledbenici su Simond de Sismondi i Žan Batist Sej.

1

 Šoškić B., Pejić L., Jakšić M., (1992), „Tokovi ekonomske misli“, Savremena administracija Beograd, str.62

2

 Šoškić B., Pejić L., Jakšić M., (1992), „Tokovi ekonomske misli“, Savremena administracija Beograd, str.109

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti