Univerzitet u Istočnom Sarajevu

Ekonomski fakultet – Pale

NOVE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE 

U ELEKTRONSKOM POSLOVANJU

DIPLOMSKI RAD

Smjer: Ekonomija preduzeća

Bijeljina, januar 2013.

S A D R Ž A J

UVOD.................................................................................................................................................. 1

1. GLOBALIZACIJA POSLOVANJA I GLOBALNO UMREŽAVANJE..................................2

2. NOVI KOCEPT POSLOVANJA – ELEKTRONSKO POSLOVANJE...................................4

3. MARKETING I PROMJENE U NOVOJ EKONOMIJI...........................................................6

3.1. M

ARKETING

 

BAZIRAN

 

NA

 

WEB

-

U

...............................................................................................7

3.2. R

AZLIKE

 

IZMEĐU

 

TRADICIONALNOG

 

I

 I

NTERNET

 

MARKETINGA

................................................8

3.3. I

NTEGRACIJA

 

KOMUNIKACIJE

 

U

 

MARKETINGU

...........................................................................8

3.4. T

EHNIKE

 

KOMUNIKACIJE

 

U

 I

NTERNET

 

MARKETINGU

.................................................................9

3.4.1. Web sajtovi

......................................................................................................................... 9

3.4.2. Kompanijski web sajtovi

.....................................................................................................9

3.4.3. Tipovi internet oglašavanja

................................................................................................9

4. INFRASTRUKTURA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE..................................................11

4.1. D

EFINISANJE

 

INFRASTRUKTURE

 

INFORMACIONIH

 

TEHNOLOGIJA

.............................................11

4.2. R

AZVOJ

 

INFRASTRUKTURE

 IT.................................................................................................. 12

4.2.1. Era mainframe računara (1959. do danas)

......................................................................12

4.2.2. Era personalnih računara (1981. do danas)

....................................................................13

4.2.3. Klijent/server era (1983. do danas)

.................................................................................13

4.2.4. Era integralne računarske arhitekture preduzeća (1992. do danas)

...............................15

4.2.5. Era „cloud computing“ (2000. do danas)

........................................................................15

4.3. K

OMPONENTE

 

INFRASTRUKTURE

 IT........................................................................................15

4.3.1. Platforme računarskog hardvera

.....................................................................................16

4.3.2. Platforme operativnih sistema

..........................................................................................16

4.3.3. Softverske aplikacije preduzeća

....................................................................................... 16

4.3.4. Upravljanje i čuvanje (memorisanje) podataka

...............................................................17

4.3.5. Mrežne i telekomunikacione platforme

............................................................................17

4.3.6. Platforme Interneta

..........................................................................................................17

4.3.7. Konsultantske usluge i usluge integracije sistema

...........................................................18

4.4. S

AVREMENI

 

TRENDOVI

 

HARDVERSKIH

 

PLATFORMI

.................................................................18

4.4.1. Pojava mobilne digitalne platforme

.................................................................................19

4.4.2. Rešetkasto (mrežno) računarstvo (Grid computing)

........................................................19

4.4.3. Cloud computing i uslužno računarstvo

...........................................................................19

4.4.4. Autonomna izgradnja računarske arhitekture (autonomic computing)

...........................20

4.4.5. Virtuelizacija i procesori s više jezgara

...........................................................................20

4.4.6. Procesori sa više jezgara (Multicore Processors)

...........................................................21

4.5. S

AVREMENI

 

TRENDOVI

 

PLATFORMI

 

SOFTVERA

........................................................................21

4.5.1. Open source tehnologije

...................................................................................................22

4.5.2. Linux

.................................................................................................................................22

4.5.3. Web tehnologije – Java i JSP

........................................................................................... 22

4.5.4. Web usluge i arhitektura orijentisana na usluge

..............................................................23

4.5.5. Web 2.0 aplikacije

............................................................................................................ 24

4.5.6. Softver outsourcing

...........................................................................................................24

background image

UVOD

U   poslednjih   pedeset   godina   svijet   se   promijenio   više   nego   za   proteklih   5000   godina. 

Promjene su postale svakodnevne i ono što se juče činilo kao daleka budućnost danas je realnost. 
Brzina, globalizacija, unapređivanje produktivnosti, dolaženje do novih klijenata i dioba znanja 
među   organizacijama   i   institucijama   u   cilju   ostvarivanja   konkurentne   prednosti   predstavljaju 
osobine koje određuju savremeno poslovanje.

Elektronske   tehnologije   (e   -   tehnologije)   donose   potpuno   novu   osnovu   na   kojoj   se 

uspostavljaju poslovne veze između kompanija, efikasnije se odvijaju poslovne transakcije, obavlja 
se kupovina i prodaja uz smanjenje troškova i omogućava se velika raspoloživost informacija koje 
su značajne za suvremen način poslovanja.

Ovaj diplomski rad sastoji se iz šest cjelina.

U  

prvom djelu rada

  je opisan pojam globalizacije poslovanja i globalnog umrežavanja. 

Svjedoci smo povećane globalizacije tržišta i ekonomske regionalizacije. Shodno tome ni samo 
poslovanje ne može biti uspješno bez upotrebe moderne informacione tehnologije. Omogućena je 
jednostavna i brza komunikacija, gotovo trenutno prenošenje velikih količina podataka na velike 
udaljenosti,   jednostavno   objavljivanje   i   ažuriranje   multimedijalnih   dokumenata   i   njihova 
kontinuirana   globalna   dostupnost,   digitalna   isporuka   dobara   i   usluga,   direktno   plaćanje   putem 
Interneta, stvaranje virtuelnih organizacija itd. 

Drugi   dio   rada

  je   posvećen   novom   konceptu   poslovanja   –   elektronskom   poslovanju. 

Elektronsko poslovanje je nasavremeniji vid poslovanja koji se zasniva na intenzivnoj primjeni 
informacione, a naročito internet tehnologije. 

Treći dio rada

  odnosi se na elektronski marketing, i promjene koje je on izazvao u sferi 

ekonomije.   Najkraće   rečeno,   elektronski   marketing   (e-marketing)   predstavlja   sve   online   ili 
elektronski bazirane aktivnosti koje omogućavaju proizvođačima roba i usluga da zadovolje potrebe 
i želje svojih kupaca na brz i efikasan način. Internet nudi mnoštvo mogućnosti za  intenziviranje 
marketinških aktivnosti kao pretpostavki efikasne trgovine. Kompanija koja želi biti uspješna u 
elektronskoj trgovini mora prije svega da osmisli adekvatan elektronski marketing zasnovan na 
intenzivnoj primjeni informacione i komunikacione tehnologije. 

četvrtom dijelu rada

 detaljno je opisana infrastruktura koju čini informaciona tehnolgoija. 

Prvo je definisana infrastruktura IT-a, a zatim je prikazano kako je tekao razvoj IT-a od njenog 
nastanka, do danas. Takođe, ovaj dio rada prikazuje i komponente infrastrukture IT-a. Prikazani su i 
neki od najsavremenijih trendova hardverske i softverske platforme, kao što su pojava mobilne 
digitalne platforme, Cloud computinga, Web tehnologije, Web 2.0 aplikacije i slično. 

Peti dio rada

 opisuje povezanosti informacionih tehnologija i elektronskog poslovanja, kao i 

brojne   prednosti   korišćenja   informacionih   tehnologija   u   elektronskom   poslovanju.   Upotreba 
informacionih tehnologija (IT-a) prouzrokovala je nastanak novog tipa elektronskog poslovanja (e-
business). Internet, kao jedna od najvećih tvorevina dvadesetog vijeka, mijenja svijet poslovanja 
kao što mijenja svijet kroz internacionalizaciju i stvaranje novih pogleda na nauku, obrazovanje, 
ekonomiju   i   dr.   Uz   ostala   područja   suvremenog   života   na   Internetu   je   i   moderno   poslovanje 
nacionalnih i globalnih razmjera dobilo svoj prostor i ulogu.

U  

šestom   dijelu   rada

  prikazan   je   razvoj   tehnologije   za   bežičnu   komunikaciju.   Bežična 

komunikacija   pomaže   poslovnim   sistemima   da   jednostavnije   budu   povezani   s   kupcima, 
dobavljačima   i   zaposlenima   i   obezbjeđuje   fleksibilnije   aranžmane   za   organizovanje   poslova. 
Bežična tehnologija kreirala je i nove proizvode, usluge i prodajne kanale, kao što su mobilna 
telefonija, bluetooth, wi-fi, wimax, bežične senzorske mreže i slično. 

1

1. GLOBALIZACIJA POSLOVANJA I GLOBALNO 

UMREŽAVANJE

Proces globalizacije na početku novog milenijuma je kompleksan, višedimenzionalan, pun 

kontroverzi, dilema i otvorenih pitanja. Sa stanovišta preduzeća relevantan je strategijski pristup 
globalizaciji   poslovanja.   Govori   se   o   visoko   integrisanom   i   elektronski   umreženom   svetskom 
ekonomskom sistemu. Međutim, različit je stepen globalizacije po pojedinim djelatnostima. Pored 
toga, postoje „dobitnici“ i „gubitnici“ procesa globalizacije. Svjetski lideri su obično ona preduzeća 
koja usavršavaju svoje proizvode i usluge tako da anticipiraju svjetske tržišne trendove.

Savremene tehnologije su omogućile da transport i komunikacije budu razvijeni i u ranije 

izolovanim dijelovima svijeta. Danas, u uslovima globalizacije, karakteristično je brzo kretanje 
ljudi, ideja, informacija i kapitala preko državnih granica. Evidentan je značajan porast trgovine 
uslugama i, u novijem periodu, elektronske trgovine preko Interneta kao dijela novog trgovinskog 
obrasca. Intenziviranje međunarodne konkurencije dovodi u krajnjoj instanci do sniženja cijena i do 
povećanja kvaliteta produkata i usluga. 

U domenu strategijskog menadžmenta se polazi od toga da konkurentska prednost u sve 

većoj mjeri mora biti ostvarena polazeći od globalnog viđenja konkurentnosti. Globalna je ona 
strategija čijom realizacijom preduzeće prodaje svoj proizvod ili uslugu u mnogim zemljama, pri 
čemu dolazi do izražaja integrisani svjetski pristup u uslovima intenzivne konkurencije između 
zemalja, industrija i firmi.

Današnji lideri u globalnim industrijskim granama su u mnogim slučajevima bili prvi koji su 

primijenili globalnu strategiju (npr. „Boeing“ je bio prvi globalni konkurent u avionskoj industriji, 
„Honda“ u motociklima, „Kodak“ u filmovima, „IBM“ u računarima). Za globalne grane industrije, 
kao što su telekomunikacije, elektronska industrija, automobilska industrija, avionska industrija, 
proizvodnja poljoprivredne opreme i industrija luksuznih dobara, karakteristično je da preduzeća 
plasiraju   svoje   proizvode   i   konkurišu   širom   svijeta.   Odvija   se   proces   stvaranja   globalnog 
informacionog   prostora   koji   je   povezan   informacionim   mrežama

1

.   U   tom   smislu   je   značajna 

globalna informaciona infrastruktura koja koristi kombinaciju kompjutera, komunikacionih mreža i 
satelita.

Izražena novija tendencija je da preduzeća prihvataju strukturu globalno integrisane mreže u 

kojoj su pojedine, u sve većoj meri specijalizovane jedinice u svetu, povezane u integrisanu mrežu 
poslovnih operacija koja im omogućava da realizuju svoje multidimenzionalne strategijske ciljeve 
vezane za efikasnost, responzivnost i inovativnost. Snaga ovakve konfiguracije potiče od njenih 
fundamentalnih karakteristika: disperzije, specijalizacije i međuzavisnosti. Na ovaj način povećanje 
organizacione   sofisticiranosti   unutar   globalne   kompanije   omogućava   efektivnu   koordinaciju   i 
kontrolu   njenih   aktivnosti.   Evidentna   je   tendencija   u   mnogim   globalnim   korporacijama   za 
napuštanjem hijerarhijske organizacione strukture i za prihvatanjem "ravne" kompleksne mrežne 
strukture (slika 1.).

2

1

 Masuda, Y., 

Managingin the Information Societv

, Basil Blackwell, Cambridge, 1990., str. 102.

2

 Dicken, P., 

Global Shifi

, The Guilford Press, New York, London, 1995., str. 84.

2

background image

2. NOVI KOCEPT POSLOVANJA – ELEKTRONSKO 

POSLOVANJE

Elektronsko poslovanje (

Electronic Business, e-Business

) danas predstavlja najsavremeniji 

oblik   poslovanja,   koji   se   zasniva   na   intenzivnoj   primjeni   informacione,   a   naročito   Internet 
tehnologije. Ovakvom obliku poslovanja teže sve organizacije koje su usmjerene ka osvajanu što 
boljih tržišnih pozicija i intenzivnom ulaganju u razvojne poslovne aktivnosti.

3

Elektronsko poslovanje se može posmatrati sa više aspekata.

-

Posmatrano  sa  aspekta usluga  predstavlja  alat koji  omogućava  smanjenje  troškova 
poslovanja uz istovremeno povećanja kvaliteta i brzine pružanja usluga;

-

Posmatrano sa aspekta komunikacija elektronsko poslovanje predstavlja elektronsku 
isporuku   informacija,   proizvoda   i   usluga   i   elektronsko   plaćanje   korišćenjem 
računarskih i drugih komunikacijskih mreža;

-

Posmatrano   sa   poslovnog   aspekta   predstavlja   primjenu   tehnologije   u   svrhu 
automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja.

Elektronsko poslovanje

 vuče korijene iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je nastao 

elektronski prenos trgovine (

EFT, Electronic fund transfer

) koji se odvijao između banaka putem 

sigurnih privatnih mreža. Osamdesetih godina nastala su dva nova oblika elektronskog poslovanja: 

elektronska razmjena podataka

 

(

Electronic data interchange-EDI

) i 

elektronska pošta

 (

e-mail

). 

I jedna i druga tehnologija su uticale na povećanje automatizacije poslovanja. Elektronska razmjena 
podataka   je   preduzećima   omogućila   slanje   i   prijem   poslovnih   dokumenata   u   standardnom 
elektronskom   obliku,   i   to   putem   sigurnih   privatnih   mreža.   Međutim   glavni   nedostatak   EDI 
tehnologije je što je skupa i što je uglavnom koriste velika preduzeća. Mala i srednja preduzeća su  
koristila on-line servise mreža sa dodatom vrijednošću (

value added networks, VAN

), koje sadrže 

programe koji omogućavaju razmjenu podataka. Revulicionaran skok je napravljen pojavom 

World 

Wide Web

-a u okviru Interneta devedesetih godina jer je prvi put omogućen jednostavan rad na 

mreži i jednostavno i jeftino objavljivanje i širenje informacija. WWW je omogućio raznovrsnije 
oblike poslovanja, a samo poslovanje učinio jeftinijim i omogućio i malim preduzećima da koriste 
koncept elektronskog poslovanja. Elektronsko poslovanje i globalno tržište su znatno približeni 
malim i srednjim preduzećima. Korišćenje računara i mreža je prestalo da bude privilegija bogatih i 
velikih kompanija, a u trku na globalnom tržištu se uključuju i najmanja preduzeća.

Pojam elektronskog poslovanja je prvi put definisan od strane  

IBM

,  

koji

 

ga opisuje kao 

djelatnost   koja   omogućava   izgradnju   i   primjenu   savremenog   poslovnog   modela   u   kome   su 
promjene katalizator rasta, a organizaciona struktura se mijenja zavisno od poslova.

4

  Elektronsko 

poslovanje se zasniva na primjeni Interneta, intraneta i aplikacija za grupni rad, a karakterišu ga 
dinamični,   kompjuterizovani   odnosi   sa   partnerima,   elektronska   razmjena   reagovanja,   virtuelne 
strukture i visok nivo automatizacije, a sve navedene karakteristike utiču na optimizaciju poslovnih 
procesa i sticanju konkurentske prednosti.

Prednosti   elektronskog   poslovanja

  proizlaze   iz   kombinacije   ekonomskih   i   tehnoloških 

razloga.   Među   ekonomskim   razlozima   su:   smanjenje   troškova   poslovanja,   smanjenje   grešaka 
elektronskih transakcija, jeftino globalno publikovanje, mogućnost zamjene skupih kancelarija.

Upotreba elektronskog poslovanja omogućava konkurentnije poslovanje i povećava šansu za 

opstanak na tržištu, uz pružanje mogućnosti za spoljnu i unutrašnju integraciju preduzeća. 

3

 Marić, V., Stojanović, D., 

Informacioni sistemi

, Ekonomski Fakultet, Banja Luka, 2003., 23.

4

 Stankić, R., Krsmanović, B., 

Elektronsko poslovanje

, Fakultet spoljne trgovine, Bijeljina, 2007., str. 75.

4

Želiš da pročitaš svih 40 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti