UVOD
Postoji mnogi oblici i mnogi novi akteri koje smatramo prijetnjom
sigurnosti, ali glavni krivac za sve je terorizam koji se siri poput posati
cijelim svijetom. Sa promjenama u proizvodnji svjetsko politicko okruzenje
dozivjelo je drasticne promjene, sto je vodilo promjeni prirode i strukture
konflikta i dovelo do pojave novih aktera medjunarodnih odnosa i novih
oblika prijetnje globalnoj i nacionalnoj sigurnosti. Pojavom mocnih
nedrzavnih aktera na politickoj pozornici, koji su sposobni djelovati
samostalno, ili podrzani od strane lokalne vlade, na prostoru vise drzava,
umanjujuci ili eliminirajuci pritom svaki utjecaj drzave, kreirajuci visok
stupanj solidarnosti lokalnog stanovnistva prema sopstvenim
aktivnostima, te rastom funkcionalnih prijetnji, koje dolaze prije svega kao
posljedica globalnog razvoja covjecanstva, struktura konflikta u novom
medjunarodnom poretku dramaticno je promijenjena, sto je trazilo i novi
odgovor drzave i medjunarodne zajednice po pitanju rjesavanja novog tipa
konflikta.
Sam pojam terorizam izveden je iz pojma terror. U doslovnom smislu
terorizam znači sijanje straha među političkim protivnicima. Iako politički
nesvrhovit i moralno neopravdan jer dopušta sva raspoloživa sredstva,
terorizam je u novije vrijeme postao vrlo popularan. Karakteriziraju ga
različiti korijeni i oblici – od rasne, vjerske, nacionalne i klasne
nesnošljivosti, starog i novog anarhizma, pa sve do separatističkih progona
i tendencija, a koriste se razni oblici nasilja: atentati, otmice, sabotaže,…
1
1. NOVI AKTERI I NOVE PRIJETNJE SIGURNOSTI
Fundamentalne promjene koje su se desile u svjetskoj proizvodnji sustinski
su utjecale na politicku strukturu i politicke procese u medjunarodnoj
zajednici. Tehnoloski i ekonomski razvoj krajem 20. stoljeca dramaticno je
promjenio funkcionalnu strukturu i prirodu konflikta u svijetu. Bez obzira
sto su mnogi glavni izazovi svjetskom miru ( nuklearni konflikt,
konvencionalni sukobi sirokih razmjera, te regionalni medjudrzavni
sukobi) bili pomjereni na marginu medjunarodne sigurnosne agende u
post hladnoratovskoj eri, sigurnosno pitanje u svijetu znatno je dobilo na
kompleksnosti i znacaju i to kako u funkcionalnom tako i u geopolitickom
znacenju.
Velike migracije stanovnistva od Istoka ka Zapadu te od Juga ka Sjeveru,
sve prefinjenija ekonomska eksploatacija u globalnim razmjerama, sve
izrazeniji savez mocnih nacionalnih elita sto vodi sve izrazenijem
globalnom intrakomunalnom antagonizmu, pojava slabih i korumpiranih
vlada, sve izrazenije jacanje transnacionalnih kriminalnih kartela,
ekspanzija globalnog terorizma, sve drasticnije ekoloske promjene,
rapidno sirenje infektivnih bolesti koje suvremena medicina jos nije u
stanju eliminirati, renesansa nacionalizma i jacanje utjecaja ekstremnog
vjerskog fanatizma, znacajno su promijenili funkcionalnu strukturu
globalnog konflikta, sto ce imati dramatican uticaj na sigurnosno pitanje u
svijetu. Ove promjene u funkcionalnoj strukturi globalnog konflikta,
dramaticno su podigle znacaj tzv. konflikta niskog inteziteta u sigurnosnoj
politickoj strukturi.
1
1
N.Bašić, P.Stoett; Globalizacija i sigurnost, Bihać 2009. godine str. 119
2
je u osnovi terorizma primjena terora odnosno nasilja kao sredstva za
ostvarenje ciljeva
2
.
Unatoč postojanju širokog istraživačkog interesa, različiti pogledi na
terorizam i njegova složenost, onemogućili su postavljanje opće teorije
terorizma i njegovo jednoznačno definiranje. Time je terorizam ostao, još
uvijek, do kraja neobjašnjen fenomen, što ostavlja prostor za njegovo
različito interpretiranje ili prikazivanje nekih drugih pojava kao terorizam.
Prvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije krajnji cilj, već
sredstvo za ostvarenje cilja. Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja
prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji trebaju zadovoljiti odnosno
poduprijeti takvu prijetnju. Treće, teroristički akti imaju psihološki učinak,
kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire populacije. Proizvodnja
straha je sredstvo kojim terorizam utječe na političke promjene. Strah
usmjeren spram šire populacije, a ne nasilje usmjereno protiv vlasti, je
čimbenik koji utječe na političke promjene. Četvrto, nasilje koje koriste
teroristi nije usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv širih masa koje
nisu trenutne žrtve (Ustvari, to predstavlja prijetnje izvoñenjem budućih
terorističkih akata, što ima znatan psihološki učinak u relaciji sa ciljevima
terorista i postizanjem političkih promjena.
Zastrašivanje izvođenjem budućeg terorističkog akta ima veći psihološki
učinak od straha zbog trenutno izvedenog. Buduće zastrašivanje uključuje
fizičke prijetnje, ali i prijetnje političkoj, socijalnoj, ekonomskoj i
psihološkoj stabilnosti i zadovoljstvu ljudi. op. a.). eto, konačni ciljevi
terorizma imaju političku svrhu. Bez obzira na postojanje i drugih ciljeva,
srž terorizma je postizanje političkih promjena. Korak dalje k potpunijem i
dubljem razumijevanju terorizma predstavlja njegovo promatranje s
različitih motrišta. Umjesto traženja jedinstvene definicije tako složenog
fenomena kao što je terorizam, pojedini autori smatraju da je, glede
kvalitetnog objašnjenja, korisnija identifikacija karakteristika terorizma.
Prema mišljenju David Longa, višegodišnjeg čelnika Protuterorističkog
ureda američkog State Departmenta (The State Department Office of
Counter- Terrorism), središnjeg američkog ureda za upravljanje i
2
Tatalović, S. i Bilandžić, Suvremene sigurnosne politike, GOLDEN MARKETING -
TEHNIČKA KNJIGA, str.1., Zagreb, 2006.
4
koordinaciju protuterorističkim djelovanjima, postoje četiri grupe
karakteristika terorizma: ciljevi, strategijske karakteristike, karakteristike
operacija te karakteristike terorističkih organizacija. Temeljni ciljevi
terorizma su političkog karaktera. Politički ciljevi, kao bitni element
terorizma, razlikuju ga od drugih aktivnosti nasilnog karaktera
(organizirani kriminal). Težnja ka ostvarenju političkih ciljeva
podrazumijeva da su etničke, religijske i dr. zajednice kojima pripadaju
teroristi, nezadovoljne postojećim stanjem odnosno da imaju osjećaj
obespravljenosti, nezadovoljstva i primjene različitih nepravdi spram njih.
Upravo ovakvi osjećaji dovode do transformacije ciljeva u moralne
imperative kojima se opravdavaju sredstva za ostvarenje ciljeva. S njima
su usko povezani i ideološki motivi bez kojih bi mali broj ljudi bio spreman
žrtvovati vlastite živote u ime ostvarenja ciljeva. Strategijski i operativni
cilj terorizma je stvarenje terora. Širenjem straha meñu širokim masama
nastoji se zastrašiti postojeća vlast kako bi napravila političke promjene u
skladu s težnjama terorističkih organizacija. To terorizmu daje i psihološku
dimenziju. Njezin temeljni element, uz strah, je i publicitet. Kako bi usadili
strah širokim masama, teroristi trebaju dati publicitet svojem postojanju i
svojim aktivnostima. Poseban značaj u tim okvirima ima smišljena
prijetnja uporabom budućeg nasilja. Terorističke operacije su nevojnog
karaktera, one se planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi one su
nasilne i, gotovo, uvijekuključuju i kriminalne akte (ubojstva, atentati,
sabotaže, otmice, uzimanje taoca itd.).
Terorističke organizacije imaju vojno i političko krilo te su strogo
hijerarhijski ustrojene. Strukturirane su na funkcionalnim i teritorijalnim
načelima. To znači da imaju tijela zadužena za vojna pitanja, tijela za
politička pitanja, informiranje, planiranje i pripremu operacija,
obavještajna i sigurnosna djelovanja, tijela za logistiku, tijela zadužena za
izobrazbu, financiranje te tijela za tehniku. Terorizam je nesumnjivo jedna
od značajki suvremenog svijeta. To je jedan od najznačajnijih i,
istovremeno, najopasnijih ugrožavajućih fenomena našeg doba.
Već površni uvid u konkretne podatke to nesporno dokazuje. Terorizam se
događa diljem svijeta, na svim kontinentima. Primjerice, u razdoblju od
1995. do 2000. broj terorističkih akata po područijima u svijetu bio je:
Afrika 160; Azija 263; Euroazija 149; Latinska Amerika 719; Bliski istok 199;
sjeverna Amerika 15 te zapadna Europa 608 terorističkih akata. Djelovanje
terorističkih organizacija tek je jedna od suvremenog terorizma.Značajna
5
