Novi eonomski poredak i principi medjunarodnih ekonomskih odnosa
SEMINARSKI RAD
«Novi ekonomski poredak i principi
međunarodnih ekonomskih odnosa»
S A D R Ž A J

NOVE INSTITUCIJE
G-20
G-20 ili engl. Group of Twenty (G-20) Finance Ministers and Central
Bank Governors (srp. Skup od dvadeset ministara finansija i guvernera
središnjih banaka) je neformalni forum koji okuplja ministre finansija i
guvernere središnjih banaka 20 ekonomija: 19 (od 25) najrazvijenijih
nacionalnih ekonomija i Europsku Uniju kao posebnu cjelinu.
Mandat G-20 je podsticanje otvorene i konstruktivne rasprave među
razvijenim zemljama i zemljama čije je tržište u nastajanju (engl.
emerging-markets countries) o ključnim temama vezanim za globalnu
ekonomsku stabilnost. Doprinoseći jačanju međunarodnih financijskih
struktura i pružajući priliku za dijalog nacionalnim politikama,
međunarodnoj saradnji i međunarodnim finansijski institucijama, G-20
pomaže rast i razvoj u čitavom svijetu.
Prvi sastanak G-20 je održan u Berlinu od 15.-16. decembra1999.g.
Države članice G-20 su (2008.): Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina,
Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija,
Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika, Južna Koreja, Turska,
Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD. 20. članica je Europska unija, koju predstavlja
predstavnik države koja u vrijeme sastanka predsjedava Vijećem i
Europska centralna banka. Uz države članice sastancima G-20 prisustvuju
visoki dužnosnici organizacija kao što su: Međunarodni monetarni fond
(MMF) i Svjetska Banka.
Zajedno 2008., države G-20 čine 90% svjetskog BDP-a, 80% svjetske trgovine
i dvije trećine stanovništva svijeta.
Svjetska Banka
Živimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godišnji prihod prelazi preko 31
milijardu americkih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosječni zaposlenik
zarađuje više od 40000 USD godišnje te u istom svijetu živi takoder 2,8
milijardi ljudi koji zarađuju manje od 700 USD godišnje. Od toga njih opet
1,2 milijardi živi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje
se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake
minute umire jedna žena koja donosi dijete na svijet. Više od 100 mil. djece,
u većem broju djevojčice, ne mogu ići u školu zbog toga jer su siromašni.
Ovakvu mjeru bijede odnosno siromaštva smanjiti, gdje se istovremeno u
sljedećih 50 godina očekuje rast stanovništva zemlje za otprilike 3 milijarde
predstavlja veliki izazov. Grupacija svjetske banke (The World Bank Group)
sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokušava uticati na rast
siromaštva u zemljama. Kao jedna od najvećih svjetskih institucija koje
nude pomoć, Svjetska banka pomaže zemljama koje su u razvoju pri
njihovom razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u
borbi protiv bolesti i zaštiti okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom
smislu ''banka'' već posebna organizacija Ujedinjenih nacija kojoj pripadaju
184 zemlje članice. Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te
svjetske institucije kao i za nacin na koji se njena sredstva koriste. Svjetska
banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Međunarodne banke
za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and
Development IBRD), a zbog svog širokog poslovanja već je u samom
početku nazvana Svjetska banka. Pored međunarodne banke za obnovu i
razvoj u Svjetsku banku spadaju još i Međunarodno udruženje za razvoj
(International Development Association – IDA), Međunarodna finansijska
korporacija (International Finance Corporation –IFC), Agencija za
multilateralno garantovanje investicija (Multilateral Investment Guarantee
Agency – MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri
investiranju (The International Centre for Settlement of Investment
Disputes – ICSID) . U zadnjih nekoliko godina Svjetska banka je uložila
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti