NOVI LOGISTIČKI TRENDOVI KAO POTPORA MALOPRODAJI

Doc. dr.sc. Sanda Renko

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Trg J.F.Kennedyja 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: + 385 1 2383 374

Fax: +385 1 2321 726

E-mail:

[email protected]

Mr.sc. Dejan Fičko

Sjemenarna Zagreb d.o.o.

Žitnjak bb

Telefon: + 385 1 2405 200

Fax: +385 1 2499 508

E-mail:

[email protected]

Kristina Petljak, mag.oec.

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Trg J.F.Kennedyja 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: + 385 1 2383 384

Faks: +385 1 2321 726

E-mail:

[email protected]

Sažetak

Pod utjecajem informatizacije, internacionalizacije i globalizacije dogodile su se

dramatične   promjene   u   maloprodaji;   ubrzavanje   maloprodajnih   procesa,   stvaranje   novih
prodajnih oblika, ubrzani rast prihoda, itd. U posljednjih desetak godina najveći utjecaj na
daljnji   razvoj   maloprodaje   ima   logistika   kroz   smanjenje   troškova   i   poboljšanje   razine
kvalitete usluga unutar maloprodaje. Cilj rada je dati sustavan prikaz tržišnih trendova koji su
utjecali na logistiku, te neposredno uzrokovali promjene u maloprodaji, kako na globalnom
tržištu, tako i u Republici Hrvatskoj. Među navedenim trendovima su skraćenje životnog
ciklusa  proizvoda   koje  tjera  sudionike   opskrbnog   lanca  na   ključnu   promjenu   dosadašnjih
procesa u cilju očuvanja profitabilnosti, inovacije u području tehnologije, kao što su RFID
tehnologija, automatizirani robni procesi, komunikacija sa tržištem putem EDI sustava.

U radu će se analizom dostupne hrvatske i inozemne literature dati osvrt na nove

tehnologije koje se pojavljuju u području logistike, a sustavno će se analizirati spomenuti
tržišni trendovi koji utječu na logistiku. Posebna pozornost usmjerit će se na značajnije
korištenje koncepta upravljanja opskrbnim lancima kroz razvijanje jakih veza s članovima
menadžmenta lanca opskrbe, razvijanje visoko kvalitetnih proizvoda i usluga, minimiziranje
zaliha unutar lanca opskrbe, što stvara održivu, konkurentnu i stratešku prednost poduzeća.

Ključne riječi:

logistika, logističke tehnologije, logistički trendovi, maloprodaja

NEW TRENDS IN LOGISTICS AS RETAIL SUPPORT

Doc. dr.sc. Sanda Renko

Faculty of Economics and Business Zagreb

Trg J.F.Kennedyja 6, 10 000 Zagreb, Croatia

Phone: + 385 1 2383 374

Fax: +385 1 2321 726

E-mail:

[email protected]

Mr.sc. Dejan Fičko

Sjemenarna Zagreb d.o.o.

Žitnjak bb, Croatia

Phone: + 385 1 2405 200

Fax: +385 1 2499 508

E-mail:

[email protected]

Kristina Petljak, mag.oec.

Faculty of Economics and Business Zagreb

Trg J.F.Kennedyja 6, 10 000 Zagreb, Croatia

Phone: + 385 1 2383 384

Faks: +385 1 2321 726

E-mail:

[email protected]

Abstract

Informatisation

internationalisation and globalisation have dramatically changed retail

sector; speeding up the retail processes, creating new sale formats, fastening the increase of
income etc. During the last decade, logistics influenced the development of retailing by
cutting down costs and increasing the service quality level. The main purpose of this paper is
to give a comprehensive review of market trends that affected logistics and directly caused
changes in Croatian retailing and global market as well. Among the given trends there is a
shorter product life cycle that induces some changes among supply chain members in order to
keep profitability, innovation in technology field, RFID technology, automated commercial
processes, and EDI system communications.

Based on the analysis of relevant Croatian and foreign literature in the area of

logistics, distribution and supply chain management, this paper gives a review of new market
trends   that   have   an   important   impact   on   logistics.   Special   attention   is   given   to   more
significant usage of concept of managing the supply chains by strengthening relations with
supply   chain   management   members,   developing   high   quality   products   and   services,
minimising   stock   within   supply   chain   and   making   sustainable,   competitive   and   strategic
advantage of a company by it.

Keywords:

logistics, logistic technologies, logistic trends, retail

2. TEORIJSKI OSVRT

2.1. Povijesni razvoj i važnost logistike

Zbog primjenjivosti logističke koncepcije u mnogim područjima poslovanja i na raznim

upravljačkim razinama logistika se u ekonomskoj literaturi javlja pod različitim nazivima.U
njemačkoj su literaturi

autori pojam logistike povezivali sa premještanjem predmeta unutar i

izvan poduzeća, da bi se kasnije pojavilo sustavno poimanje upravljanja poslovnim procesima
kao   osnovno   obilježje   logistike.   Upravo   je   ovakav   razvoj   korištenja   pojma   logistika
uzrokovao pojavu mnoštva naziva, neki od kojih su logistika nabave, logistika prijevoza,
logistika   trgovine,   logistika   proizvodnje,   distribucijska   logistika,   logistika   marketinga,
logistika   upravljanja,   industrijska   logistika.

Brojne definicije logistike donosi Pfohl.

Logistika kao znanost o upravljanju potječe iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a
američko Vijeće za logističko poslovanje je 1991. godine definiralo logistiku kao proces
planiranja, implementacije i provjere uspješnosti stvarnog tijeka i skladištenja robe, usluga i
odgovarajućih informacija od mjesta polaska do mjesta potrošnje, a sve u skladu sa
zahtjevima kupaca.

Prema Rupperu

, pod logistikom se podrazumijeva ukupnost aktivnosti

u postavljanju, osiguravanju i poboljšanju raspoloživosti svih osoba i sredstava, koja su
pretpostavka, prateća pomoć ili osiguranje za tijekove unutar jednog sustava. Mentzer

definira logistiku kao proces planiranja, implementacije i provjere uspješnosti stvaranja tijeka
i skladištenja robe, usluga i odgovarajućih informacija od mjesta polaska do mjesta potrošnje,
a sve u skladu sa zahtjevima kupaca. Dakle, logistika objedinjuje sve logističke aktivnosti
koje pomažu u kretanju proizvoda od početnih sirovina do krajnjeg potrošača.

Waters

smatra da logističke aktivnosti dodaju vrijednost proizvodu jer ga čine dostupnim na pravom
mjestu u odgovarajuće vrijeme, dok Kotler

(2003) dodaje da je važno potrošaču dostaviti

kvalitetan proizvod uz za poduzeće najniže moguće troškove.

Logistika se u 20. stoljeću vrlo brzo razvijala, a posebice se afirmirala u gospodarstvu

gdje postaje važan čimbenik u razvoju države, te značajno utječe na sektor maloprodaje.
Istraživanje koje je proveo McKinsey Global Institute otkrilo je utjecaj logistike na
nacionalnu produktivnost, odnosno na razvoj sektora maloprodaje i utjecaj vodećeg svjetskog
maloprodavača Wal-Marta na razvoj države.

Važnost logistike za nacionalne ekonomije

ogleda   se   u   udjelu   vrijednosti   logističkih   usluga   u   bruto   društvenom   proizvodu   (BDP-u)
pojedine zemlje, pa tako se taj udjel razlikuje i veći je u visokorazvijenim zemljama, u odnosu
na   tranzicijske   zemlje   i   zemlje   u   razvoju.   Udio   vrijednosti   logističkih   usluga   u   BDP-u
visokorazvijenih država (na primjer, Njemačke, Francuske, SAD-a i Japana) u posljednjih se
dvadesetak   godina   povećao   za   oko   10-15%.

Stupanj razvoja logistike ovisi o brojnim

čimbenicima zbog čega je intenzitet razvoja različit unutar pojedinih gospodarskih sektora.

Brčić-Stipčević, Vesna (2004): Logistika-predavanja na PDS-u Vanjska trgovina, Zagreb, Ekonomski fakultet u

Zagrebu

Šamanović, J. (1999):

Logistički i distribucijski sustavi,

Split:Ekonomski fakultet Split, str. 14

Pfohl, H. Ch. (2000): Logistiksysteme, VI neuarbeitete und aktualisierte Auflage, Berlin u.a.

Brčić-Stipčević, V. (1994): „Važnost logistike u unapređenju prodaje“,

Suvremena trgovina,

21 (3), str. 71

Rupper, P. (1991): Unternhmenslogistik, III. Auflage, Verlag industrielle Organizaton, Zürich und Rheinland,

TU, Rheinland

Mentzer, J.T., DeWitt, W., Keebler, J., Soonhong, M. (2001): „Defining supply chain management“,

Journal

of Business Logistics,

22 (3), str. 3

Bloomberg, D.J., LeMay, S. i Hanna, J.B. (2006):

Logistika,

Zagreb:MATE, str. 8

Waters, D. (2003):

Logistics: An Introduction to Supply Chain Management,

United Kingdom: Palgrave

Macmillan, str. 28

Kotler, P. (2003):

Marketing Management

, New Jersey: Pearson Education Ltd., str. 539

Zelenika, R. (2005):

Logistički sustavi,

Rijeka:Ekonomski fakultet u Rijeci, str. 19

Mangan, J., Lalwani, C., Butcher, T. (2008):

Global Logistics and Supply Chain Management,

United

Kingdom: John Wiley & Sons, Ltd., str. 7

Sukladno tablici 1, koja prikazuje udio vrijednosti logističkih usluga u BDP-u
visokorazvijenih i tranzicijskih zemalja, vidljivo je da je najjači intenzitet razvoja logistike
prisutan u tercijarnom sektoru.

Tablica 1.

Udio vrijednosti logističkih usluga u BDP-u visokorazvijenih i tranzicijskih

zemalja

Sektor

Visokorazvijene
zemlje (2000. godina)

Tranzicijske zemlje
(2000. godina)

Primarni

25%

< od 10%

Sekundarni 30%

< od 10%

Tercijarni

50%

10 do 20%

Kvartarni

30%

10 do 20%

Kvintarni

30%

< od 15%

Izvor: Wikipedia (2009): “Gospodarski značaj logistike“, (pristup 10.09.2009.), [dostupno na
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_zna%C4%8Daj_logistike].

Prema istraživanjima provedenima u Zapadnoj Europi udio logističkih troškova u

ukupnim troškovima poslovanja poduzeća u prosjeku iznosi 10-25%

, dok rezultati studije

provedene 2003. godine u Europi pokazuju da su logistički troškovi iznosili 7,8% od prometa,
a do 2008. godine predviđeno je povišenje na 8,5%.

Za rangiranje zemalja u logističkom djelovanju, američka konzultantska kuća

A.T.Kearney koristi indeks globalnog logističkog djelovanja (

engl. global logistics

performance index – LPI

) kojeg je razvila Svjetska banka (

the World Bank

Indeks

logističke realizacije, odnosno logističke izvrsnosti uključuje sedam pokazatelja: carine (

engl.

customs

), infrastrukturu (

engl. infrastructure

), međunarodni prijevoz (

engl.

international

shipments

), logističku sposobnost (

engl. logistics competence

), praćenje robe(

engl.

tracking

and tracing

), domaće logističke troškove (

engl. domestic logistics costs

) i pravovremenost

dostave pošiljaka na željene destinacije (

engl. timeliness

). Svrha je indeksa usporedba

prosjeka performansi 150 zemalja svijeta prema navedenim pokazateljima i ocjena kvalitete
pojedinih pokazatelja nominalnom ljestvicom (u rasponu od 1 do 5, gdje 1 predstavlja
najlošiju, a 5 najbolju ocjenu) kao i rangiranje zemlje u odnosu na ostale zemlje.

Prema

indeksu logističke realizacije, vodeća zemlja u logističkom djelovanju je Singapur (vrijednost
LPI=4,19)

, dok se Republika Hrvatska nalazi na 63 mjestu s LPI vrijednošću od 2,71

, što

je prikazano na slici 1. Slika 1 prikazuje da se od navedenih pokazatelja Republika Hrvatska
najviše ističe po isporuci pošiljaka u željene destinacije, sa ocjenom vrijednosti od 3,45.

Wifi Croatia (2009): „Što je to logistika?“ (pristup 10.09.2009.), [dostupno na

http://www.wifi-croatia.com/File/LOGISTIKA_MAPA_PREZENTACIJE07.doc].

Wikipedia (2009): “Gospodarski značaj logistike“, (pristup 10.09.2009.), [dostupno na

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_zna%C4%8Daj_logistike].

Segetlija, Z. (2005): „Značaj logističkih troškova u trgovini“,

Suvremena trgovina,

21 (2), str. 71

Mangan, J., Lalwani, C., Butcher, T. (2008):

Global Logistics and Supply Chain Management,

United

Kingdom: John Wiley & Sons, Ltd., str. 21 i 22

The World Bank (2009): „Trade Logistics in the Global Economy – the Logistics