NOVINARSTVO I ŠTAMPANI MEDIJI BOBANA ĆEVRIZ

Funkcije novinarstva



Informacija-

stavljanje velikog broja informacija na raspolaganje javnosti je zahtjev I očekivanje postavljeno pred sve medije



Artikulacija-

mediji oblikuju određena stanja stvari I probleme, a to znači da ih čine javnim



Agenda setting-

masmediji uspjeravaju našu pažnju na mali broj tema I događaja koji se nalaze u osvjetljenom prostoru javnosti



Kritika i kontrola-

PR poslednici koji novinare snadbijevaju vijestima ujedno su čuvari kapija,jer nisu sve vijesti pogodne za jav



Zabava-

pored informacija novinari publici nude I bijeg iz svakidašnjice razonodom I zabavom



Obrazovanje-

pored škola I unioverziteta tu funkciju sve više ostvaruju mediji



Socijalizacija I vođstvo-

mediji socijalizuju ljude, vode ih I vaspitaju



Integracija-

mediji stvaraju mostove I približavaju različite oblasti života

NOVINARSKI RADOVI
VIJEST

Najvažniji pisani oblik novinarskog izražavanja je vijest.

Aktuelnost

je nešto novo, važno I zanimnljivo što čini vijest. Aktuelnost je najvažniji kriterijum izbora vijesti u informativnom

novinarstvu. Ona je trenutna, prolazna I bez mogućnosti posredovanja u vremenu. Emil Dovifast je o njoj govorio kao o najmlađem
savremenom događanju. Dnevno aktuelno novinarstvo je, prema tome, lov na najnoviju vijest. Novost ispred važnosti, eto kakav je red
veličina u novinarstvu, Nikolas Luman.
Značajna je I periodičnost, nedeljni informativni magazin ima više mogućnosti da prvojeri vijest. Ništa nije tako staro kao novine od juče,
glasi jedna novinarska mudrost, ali I nju treba provjeriti, jer u konkurenciji aktuelnosti sa drugim medijima sasvim staro izgledaju I
današnje novine.
Biti aktuelan za novinara znači da se neprestano trudi da teme koje prati I događaje na čijem je tragu, kao I njihov dalji razvoj uvijek
iznova učini akutelnim. On to postiže otkrivajući najsvežije pojedinosti I saopštavajući nove stavove o nekom događaju. Novine koje
izlaze ujutru moraju da budu aktuelnije od večernjeg dnevnika koji je još prethodne noći objavio ko je pobjednik na izborima.
U situaciji kada jedan događaj tek nastaje novinari često reaguju odmah, što nosi opasnost da se izvještavanje odvoji od realnosti I da se
kreirqa nova stvarnost, da se nešto što nije događaj ili razvoj događajas beznačajnom informativnov vrijenošću, održi u medijima kao
vrijedno kontinuiranog izvještavanja. Npr. U njemačkoj štampi se u proljeće 2001 svakodnevno pisalo o opasnoj stočnoj zarazi, što je
proizvelo strah u javnosti, posebno je industrija mesa pretrpjela veliku štetu, a pri topme je postojala samo sumnja I nijedan slučaj bolesti
nije potvrđen.

Samoproizvedena aktuelnost: ekskluzivna priča

Našim medijima nedostaju finansijska sredstva da bi se istrajnije bavili istraživanjima koj abi njihove neobične teze učinila još
ekskluzivnijim.čak I vodeći mediji u Njemačkoj, kao što je

Spiegl

i tiražne dnevne novine, najavljuju spektakularne rezultate svojih

istraživanja ili otkrića u agencijskim vijestima prije nego što ih objave. Želja da se spostvena publika ekskluzivno informiše,
osamostaljuje se I postaje sama sebi cilj. Svakodnevno se proizvodi više ekskluzivnih priča nego što ima događaja. Te priče se obično
pokazuju kao pretjerane spekulativne ili naprosto netačne.

Konkurencija aktuelnosti kao profesionalna deformacija

Sumnjiva je slava koja je postignuta površnim istraživanjem I time netačnim, nepotpunim I izobličenim informisanjem. Takvo trčanje za
aktuelnim informacijama baca sjenku na rezultate istraživanja I čini ih vrlo problematičnim. Konzumenti medijskih sadržaja imaju
drugačije želje I očekivanja, posebno ako hoće, da im se osim zabave ponudi I dobro informisanje.
Relevantnost je drugi kriterijum koji posle novosti od jednog događaja čini vijest. Sporno je, međutim, da li I koliko nešto što je samo
interesantno može da važi kao relevantno. Mnoge nevažne stvari su interesantne: zločini, sportski rezultati, nesrećni slučajevi, tračevi. U
komercijalnom medijskom sistemu, interesantno potiskuje važno iz ponude vijesti.

Kompozicija vijesti

Za stvaranje vijesti potreban je relativno strog plan izgradnje. Jezički kratke jasne I nekomentarisane vijesti sadržajno treba da budu
određene odgovorima na sedam pitanja: Ko? Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Odakle? Postoje tri načina pisanja vijesti: pravilna I
obrnuta piramida I pješčani sat. Najčešći oblik je obrnute piramide:



U vrhu stoji najvažnije, u stručnoj literaturi se govori o klimaksu prvog principa. Najvažnije će dodatno biti istaknuto I u naslovu rubrike.



Lid treba da se sastoji od jedne do dvije rečenice, od 25-35 rijeci. Treba da sadrži odgovor na sedam pitanja I da ne ponavlja formulacije
navedene u nadnaslovu, da ne bi korišćenjem istih rečenica postala dosadna za čitanje.



Izvještavanje se, zatim širi prateći detalje po važnosti, od važnijih ka manje značajnim. U tijelu vijesti se razrađuju informacije iz lida



I bekgraund ili pozadina vijesti može da sadrži nečiju izjavu, Ili napomenu slučnog slučaja prije par godina.
Jezički 3 pravila: kratko, jasno I bez komentara
Oblici vijesti:

1. Kratke poruke: saopštenje u jednoj do dvije rečenice, često bez posebne rubrike
2. Kratke vijesti u jednom stupcu
3. Izvještaj: nešto duže vijesti, u dva ili više stubaca
4. Izvještaji koji obuhvataju događaje s njihovom pozadinom I kontekstom, značajnijim za razumjevanje toka događaja.

NOVINARSTVO I ŠTAMPANI MEDIJI BOBANA ĆEVRIZ

Vajšenberg razlikuje tri vrste

izvještaja



Činjenički izvještaj koji obuhvata podatke uređuje ih I odmjerava. On počinje najvažnijom činjenicom I dalje prati tok od
najvažnijih ka manje važnim detaljima



Izvještaj sa zapletom ima određenu dramsku strukturu: s razvojem I raspletom I s krajem ili rešenjem, što je najviša tačka
izvještavanja s kojom izvještaj počinje. Slede manje napete pojeedinosti



Izvještaj sa citatima sažima izjave iz govora I diskusija, zapisnika ili iz intervjua.na početku je navedena ključna izjava sa
objašnjenjima. Izvještavanje prati pojedinosti po njihovoj vaznosti I saopštava ih kombinujući direktni I indirektni govor.

Nikad ne treba izvještavati hornološki, izvještaj počinje najvažnijom informacijom, a ne onim što je prvo rečeno il onim što se prvo
dogodilo. Najvažnija informacija ima prednost u odnosu na okvir događaja. Ne bi trebalo početi npr time da je neka manifestacija
održana, već šta se tom prilikom značajno odigralo, to treba da se istakne već u prvoj rečenici.
Indirektni govor dozvoljava kraći rezime nego citati. Novinar ne treba da bude pod uticajem političara. Ako najviši državni ili partijski
finkcioner ponovi nesto po 25 put, to vjerovatno nije vijest. Ne treba miješati stilove, vijest treba sačuvati od ličnog mišljenja, kao I od
elemenata reportaže.

Prstenovi objektivnosti: odvajanje vijesti od mišljenja

Lični stav novinara nema šta da traži u vijesti. On treba da se trudi da dosegne objektivnost izvještavanja. Odvajanje vijesti od mišljenja
jedna je od najvažnijih zapovijesti informativnog mišljenja.
Remek djelo PR aktivnosti sastoji se u tome da se slektivnim izborom informacija vijesti oblikuju tako da se naručilac posla prikaže u što
pozitivnijem svijetlu.

REPORTAŽA I ČLANAK

Važno je da reportaža dopunjuje vijest, a ne da je zamjenjuje. Ona treba da prikaže događaj štoi je moguće konkretnije I očiglednije.
Dobar reporter će saopštiti svoje utiske, ali ih neće sažimati su zaključke. Kroz perspektivu koju daje autor, publika se uključuje I
učestvuje, čitalac istovremeno postaje pratilac reportera. Na početku je potrebno uvesti publiku u priču, probuditi njenu radoznalost I
interesovanje karakterističnim detaljima, epizodama I zapažanjima. Zatim treba naizmjenično nizati, ispreplitati očigledne, konkretne
informacije I karakteristične detalje, slikovita zapažanja, primjere, citate.
Dobra reportaža živi od priče iz života, od oslikanih pojedinačnih sudbina, tipičnih za jedan događaj I razvoj. Reporter je precizni
posmatrač, nije kritičar ni misionar. Reporteru nije stalo samo do informacije, nego I do atmosfere. On treba da bude spretan u prenošenju
utisaka I snažan u jezičkom izrazu.
Reportaža članak



Početak: stvoriti napetost I radozalost, stvoriti vodeću nit koju će publika da prati.



U razradi: izložiti važne informacije I ukrasne detalje I primjere (živorne priče), paziti na dramaturgiju, dati riječ akterima, kod
članka dodatno: analiza događaja u pozadini



Zaključak: poenta, elegantan završetak, vezati kraj sa nekim potivom sa početka

Članak

Članak je sintetička forma novinarskog teksta koji ovladava komplikovanim životnim temama, ona ih rasvjetljava, razriješava kroz radnju
I slike. Pri tome opisane životne sudbine treba da budu tipičnije za situaciju. Ako novinar piše reportažu o beskućnicima, on će pratiti
jednog od tih ljudi kroz svakodnevni život. Članak omogućuje čitaocu da prati temu kroz pojedinačne sudbine, a novinmar će radi
potpunijeg prikaza teme, navesti I nekoliko statističkih podataka.

KOMENTAR

Komentar treba da dopuni I uredi priliv vijesti, on vrednujući I objašnjavajući prati impulse ličnih stavova iz polja vijesti. Komentari
treba da omoguće publici snalaženje u velikom broju vijesti I ličnih stavova, ali I da doprinesu izgradnji političke volje I kontrole vlasti.
Komentsr u kome su stručno suočeni stavovi za I protiv , olakšava formiranje spostvenog stave. Na kraju komentara, poželjni su, mada ne
I obavezni, zaključak, posledica ili poenta. Vještina pisanja komentara je u tome das se on komponuje originalno, jezički elegantno I
retorički ubjedljivo. Da bi se uspostavio princip odvajanja vijesti I mišljenja, komentari se po pravilu nalaze na posebnim stranicama,
istaknuti u kontekstu ili u najavi se jednostavno kaže da se u prilogu objavljuje lični stav.

Treba razlikovati sledeće forme komentara:



Uvodnik

: istaknuti najvažniji komentar svih izdanja novena il časopisa koji sadrži stav lista.



Kolumna: komentar jednog , najčešće poznatog publiciste koji obično nije član redakcije



Kritika kao recenzija: pozorišna, filmska, muzička, knjižena



Satira ili crtica: duhoviti dodatak koji unosi notu humora I nudi poentu koja smije biti sarkastična



Komentari koji su naduhovit I satiričan način okrenuti lokalnim temama



Karikatura: varijanta komentara koja je najbliža umjetnosti. Ironično viđenje crtača

Novinar ne treba pisati komentar o temi o kojoj nije pročitao najmanje tri knjige. Komentare obično pišu stariji iskusni novinari koji su
sve prošli. Kvalitet komentara je veoma važan, a time I sami stavovi I vještina argumentovanja. Objavljeno mišljenje ne treba da se krije
iza javnog mnjenja. La Roš savjetuje da treba čitati narodu sa usana, al ne treba to zatim I ponavljati. Ne treba govoriti ono što ljudi žele
da čuju , mada to treba znati.važno je iznijeti svoje mišljenje.

NOVINARSTVO I ŠTAMPANI MEDIJI BOBANA ĆEVRIZ

Lični uticaj:

ako su ličnosti o kojima se izvještava na vlasti ili su uticajne, raste i vrijednost vijesti o njima. Kada državnici kao što su

Putin ili Buš kažu nešto javno, to ima veće izglede da bude objavljeno, nego izjava poslanika koji zauzima neko manje uticajno sedište u
parlamentu. Izjavu tog poslanika će ionako prenijeti lokalna štampa negovog izbornog okruga.

Nadmoćnost:

Ne samo da se vrednuje moć i uticaj nego i poznatost neke ličnosti. Npr u FAZ-u se često piše o istaknutim ličnostima,

najviše zbog njihove popularnosti. Neka lepršava priča o teniskom šampionu Novaku Đokoviću, može da zauzme i 6 novinskih stubaca.
Već dugo postoji kasta nadmoćnih koja se sama neprestano nameće medijima da bi dokazala svoju važnost, jer je medijska popularnost
za njih i finansijski isplativa. Sjetimo se primjera kada je srpski političar Velimir Velja Ilić, na jednoj lokalnoj tv šutnuo fasciklu, koju je
držao voditelj emisije.da li je to uradio iz revolta ilči iz želje da bude u centru pažnje?



DINAMIKA: FAKTOR IZNENAĐENJA, STRUKTURA I INTENZITET

Dinamika kao faktor vijesti podrazumjeva
Iznenađenje:

Sve što je u jednom događaju neočekivano , što je kurozitet ili djeluje senzacionalno, povećava vrijednost vijesti. To može

da bude nepredvidiv trenutak, neobičan rezultat.

Struktura:

Veće izglede ima izvještavanje o jednostavnijim događajima u kojima ima manje umješanih strana i interesa koje treba uzeti u

obzir, koji tematski djeluju i jednodimenzionalno.

Intenzitet

: Da bi događaj bio registrovan, on mora da pređe određeni prag pažnje i da postigne apsolutni intenzitet, ili da se izdvoji od

sličnih događaja. Npr, što je duži novootvoreni tunel, biće i veća medijska pažnja koja mu je posvećena.



VRIJEDNOST DOBRE VIJESTI LOSE VIJESTI

Faktor vrijednosti se odnosi na dobro i loše, dakle na to da li neki događaj upada u očima zato s6to je pozitivan ili izuzetno negativan.
Prenma tome razlikujemo dimenzije negativizma i pozitivizna:

Negativnost

: Konflikti, ratovi, katastrofe, nasilje, kriminal visoko su iznad ostalih vijesti. Samo su loše vijesti, dobre vijesti. Da je to

tačno potvrđuju rezultati analize medija. Više je nego uočljivo da raste broj priloga sa negativnim sadržajima npr u Njemačkoj, čak i u
ozbiljnim medijima kao što su: Suddeutsche Zeitung ili Frankfurter Allgemeine Zeitung, kao i u večernjem tv dnevniku, on višestruko
premašuje broj dobrih vijesti. Više odjeka će u medijima izazvati neko nasilje koje su izazvale neke siledžije u Njemačkoj, nego neka
druga pozitivna vijest. Negativnost je u medijima često na granici senzacionalizma. Ona zauzima udaran prostor koji ne odgovara uvijek
njenom istinskom značaju.

Pozitivizam:

Vijesti o uspjesima ili o značajnom napretku imaju visok faktor vrijednosti. Takve vijesti su npr, pregovori o miru,

snižavanje poreza ili napredak naučnog znanja. Osnivac američkog dnevnog lista USA Today, Alen Nojert propagirao je sa zapaženim
uspjehom „novinarstvo nade“. Kada druge novine npr objave da je u avionskoj nesreći stradalo 57 putnika, udarni naslov za USA Today
bi glasio: Čudo, 327 putnika je preživjelo avionsku nesreću, poginulo 57.



IDENTIFIKACIJA: LJUDSKA PRIČA, ETNOCENTRIZAM I EMOCIONALNA VRIJEDNOST

Personalizacija

: Ako je čovjek subjekat ili uzrok nekog događaja i nalazi se u njegovom središtu, tada raste i vrijednost te vijesti zbog

ljudske priče.

Etnocentrizam

: vijesti iz sopstvenog kulturnog okruga su povlašćene. Ovaj filter ima posledicu da su vijesti iz dalekih zemalja ređe u

fokusu medija. Autobuska nesreća u Južnoj Africi postaće vijest samo ukoliko među žrtvama ima naših turista.

Emocionalna vrijednost

: Emocije i sentimenatalnost su takođe u medijskoj igri.one povećavaju vrijednost vijesti tako u vijesti mogu da

budu beba slona iz zološkog vrta i iscrpljeno izgladnelo dijete iz Sahare.

ISTRAŽIVANJE

Kada je vijest izabrana, donijeta je odluka o objavljivanju određene tteme i slijedi najvažniji novinarski zadatak, on obuhvata istraživanje.
Treba objediniti materijalne činjenice i dokaze. Informativnosti doprinose nedostajuće informacije, ali i slike i ilustrovani materijal.
Novinari moraju da se upoznaju sa suštinom materije koju obrađuju. Ko se oluči za sopstvenu arhivu, mo9ra vrlo kritično da prikuplja
dokumenta i da razmisli o tome koliko vremena gubi i koliko nepotrebnih informacija može da sakupi tokom godine. Oni koji ne žele da
formiraju sopstvenu arhivu, moraju da se usmjere prema indormacijama koje su obrađivali PR stručnjaci. Prilikom veoma značajnijih
projekata treba sagledati cio tok istraživanja i zaključiti šta je od svega planiranog postignuto i da li treba dodavati nešto novo.

Potpunost i provjera

Mihael Haler razlikuje nekoliko istraživačkih metoda. Najvažnije ključne riječi su potpunost, provjera i rekonstrukcija. Za potpunost je
bitno da se obuhvate sve potrebne informacije. Naročito je važno da se što potpunije odgovori na 7 novinarskih pitanja. Važna je
iscrpljena provjera informacija. Osnovno pravilo je pogledati šta su o tome javile agencije. Iz toga nastaje drugi problem, novinari postaju
zavisni od agencija. Međutim, povjerenje je dobro, al kontrola je bolja. U ozbiljnim medijima koji cjelodnevno objavljuju emisije, vijesti
i brzo emituju iscrpne agencijske informacije postoji pravilo da se kod senzacionalnih vijesti konsultuju najmanje dva izvora (atentat na
papu, pad aviona)

Rekonstrukcija

Ko želi dublje da osvjetli događaje i procese ne može da se ograniči samo na potpunost i provjeru. On mora da temeljnije ispituje i
rekonstruiše događaje. Kako je to stvarno bilo?-glasi glavno pitanje. Haler razlikuje tri tipa informatora:



Očevici koji su bili na licu mjesta kao svjedoci



Informacije iz druge ruke, znači ljudi koji su razgovarali sa svjedocima i sa umješanima



Interpretatori, tj oni koji mogu da daju stručno mišljenje