SVEUČILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
INTERNET STVARI KAO OSNOVA PAMETNOG
GRADA
Mentor:
Student:
izv.prof.dr.sc. Mario Jadrić
Antonio Badžim
Split, rujan, 2018.
2
ZAHVALE
Na prvom mjestu veliko HVALA mojim roditeljima koji su mi omogućili studiranje i zajedno sa
obitelji bili velika podrška tijekom cijelog studija.
Zahvaljujem se svom mentoru izv.prof.dr.sc. Mariu Jadriću na prihvaćenom mentorstvu i svim
profesorima s kojima sam bio u kontaktu kroz studij.
Također se zahvaljujem prijateljima i kolegama koji su bili uz mene i s kojima sam provodio
svoje studentske dane.
5
1.
UVOD
1.1.
PROBLEM ISTRAŽIVANJA
Pametni gradovi su još relativno nov pojam, pogotovo u Hrvatskoj, iako se sve više pridaje
važnost i pozornost projektima vezanima za razvoj i stvaranje pametnih gradova. Kako bi se
razvili proizvodi i provodili projekti za pametne gradove potrebno je prikupiti jako velike
količine podataka. Sadržaj tako velike količine podataka mora biti brzo dostupan u realnom
vremenu Brzina upita veoma je bitna stoga je jako bitna infrastruktura i internetska umreženost.
1
Suvremeni gradovi su preslika razine na kojoj se nalazi naša civilizacija, a oni kao takvi, poput
iznimno snažnih magneta oko sebe privlače najbolje tehnološke, organizacijske, ljudske i
prirodne resurse. Cilj “pametnih gradova” je ujediniti duh i pamet onih koji u njemu žive i učiniti
ga mjestom za život sretnih i zadovoljnih građana. Interoperabilnost i normizacija u osnovni
uvjeti kako bi svaki pojedini dio sustava “pametnog grada” kvalitetno funkcionirao.
2
U
gradovima živi više od polovine svjetske populacije, a oni koriste više od 80% svih raspoloživih
resursa dolazimo do zaključka da se pametni gradovi trebaju razvijati u cjelovite odnosno
integrirane gradove.
Pametni gradovi označavaju sistem rješenja za gradove, koji polazi od ideje da se moderniziraju
postojeće javne usluge, poput parkinga, javne rasvjete, javnog prijevoza, sigurnosti, zbrinjavanja
otpada,, kontrole kvalitete zraka, bežičnog pristupa internetu, analitike prometa, pametnog
mjerenja.
3
Tu su i rješenja poput pametne klupe, e-računa, električnih bicikli koja čine urbanu
sredinu atraktivnijom. Ključni cilj je gradovima pružiti cjelovitu platformu za upravljanje, tako
da lokalne uprave i građani dobiju najveću vrijednost.
1
A. Zanella, N. Bui, A. Castellani, L. Vangelista and M. Zorzi, "Internet of Things for Smart Cities," in
IEEE
Internet of Things Journal
, vol. 1, no. 1, pp. 22-32, Feb. 2014
2
M. Weber, D. Lučić and I. Lovrek, "Internet of Things context of the smart city,"
2017 International Conference
on Smart Systems and Technologies (SST)
, Osijek, 2017, pp. 187-193
3
L. Sumi and V. Ranga, "Sensor enabled Internet of Things for smart cities,"
2016 Fourth International Conference
on Parallel, Distributed and Grid Computing (PDGC)
, Waknaghat, 2016, pp. 295-300
7
Kontrola okoliša - prikupljanje i analiziranje različitih fizičkih i kemijskih paramatera o
okolini te informacije o prognozi vremena, zagađenju, temperature, buci i sl.
Pametne kuće - upravljanje aparatima, energijom, sigurnosti
Pametni prijevoz - upravljanje i praćenje stanja u prometu, utvrđivanje kritičnih raskrižja
ili sl.
Primjene u zdravstvu - čipovi koji se stavljaju na osobu kako bi se pratila bolest i u
slučaju potrebe obavijestila i poslala informacije onima kojima bi trebalo
Upravljanje otpadom - praćenje punjenja kontejnera kako bi se odredile rute skupljanja,
kontrola odllaganja otpada
Daljinsko upravljanje - upravljanje uređajima bežično, izvršavanje funkcija na temelju
komandi
i sl.
Internet stvari mijenja internet i na taj način pruža mnoge prednosti, ali isto tako se suočava sa
određenim izazovima. Internet stvari se sastoji od jako velikog broja objekata pomoću kojih se
prikuplja ogromna količina podataka. S obzirom na to prvi izazov je sigurnost objekata, a misli
se na fizičku sigurnost odnosno onemogućavanje fizičkog pristupa. Nadalje, veliki izazov je
povjerljivost i enkripcija podataka kako bi se osigurao njihov integritet. Kako je već rečeno,
internet stvari se sastoji od velikog broja povezanih objekata odnosno uređaja pa se na taj način
troši puno energije pa bi se trebala usvojiti tzv. zelena tehnologija kako bi se povećala energetska
učinkovitost.
6
Očekuje se da će bežiĉne mreže biti platforma novog Interneta na koju će se izvršiti niz napada.
Na najosnovnijoj razini, bežični uređaji će vjerojatno imati razvijene sheme imenovanja i
adresiranja te će biti potrebna provjera i autentifikacija imena i adresa koji se koriste.
Sigurnosni zahtjevi su sljedeći:
7
6
R. Khan, S. U. Khan, R. Zaheer and S. Khan, "Future Internet: The Internet of Things Architecture, Possible
Applications and Key Challenges,"
2012 10th International Conference on Frontiers of Information Technology
,
Islamabad, 2012, pp. 257-260
7
Rolf H. Weber, “Internet of Things – New security and privacy challenges,” 2010
Computer Law & Security
Review 26
(2010) 23–30
