Nužna odbrana
KRIMINALISTIČKO-POLICIJSKA AKADEMIJA
SEMINARSKI RAD
Tema : NUŽNA ODBRANA
Mentor : Student :
Doc. Dr Dragana Kolarić Katarina Živanović
Br. Indeksa: /11
Beograd, 2011.
1. Uvod
Poznavanje suštine,materijalne sadžine i cilja određene norme
a posebno instituta, uslov je za pravilno tumačenje zakona i pravilnu
sigurnost. S druge strane,nisu retki izuzetci da brojni učinioci
krivičnih dela nastoje da se korišćenjem instituta koji je predmet ove
teme oslobode krivične odgovornosti ili krivične sankcije. Institut
nužne odbrane je veoma prisutan u sudskoj praksi i njegova pravilna
primena zahteva odlično poznavanje osnovnih odredbi o krivičnoj
odgovornosti. On u krivičnom pravu ima posebnu važnost jer
isključuje postojanje krivičnog dela a time i krivičnu odgovornost
učinioca, naizgled kažnjivog dela. On ujedno ima značaja ako je
došlo
2. Istorijski razvoj instituta krajnje nužde
2.1. Nužna odbrana u rimskom pravu
Nužna odbrana kao i svi drugi značajni instituti u rimskom pravu
nisu svrstani u posebnoj glavi ili poglavlju. Rešenja su, bar za to vreme
iako nesvrstana, bila dosta potpuna.
Evidentno je, a to i u teoriji krivičnog prava nije sporno, rimsko
pravo je nužnu odbranu izvodilo iz prirodnog prava. To se da zaključiti iz
brojnih citata, izreka, i načela. U rimskom pravu je postojala izreka koja
govori o nužnoj odbrani sledeće sadržine : “Protiv opasnosti prirodni
razum dopušta braniti se” . Po sadržini slična predhodnoj postojala je I
sledeća izreka “…jer silom protiv sile braniti se svi zakoni I sva prava
dozvoljavaju” .
Kao uslov za
postojanje prava na nužnu odbranu rimsko pravo je
pretpostavljalo postojanje protivpravnosti napada. To je opšti stav I
mišljenje teoretičara koji su se ovim problemom bavili.
Avakumović, J. Đ. ; Nužna odbrana, Bgd, 1883,, Štampa zadruge štamparskih radnika, str. 90
1

U zakoniku se više ništa nije govorilo o nužnoj odbrani pa se
postavlja pitanje da li je nužna odbrana bila po domašaju ograničenja
samo na odbranu života I tela ili I zaštitu drugih vrednosti.
3. Pojam i elementi nužne odbrane
Vremenom su nastajale razne teorije koje su opravdavale nužnu
odbranu,međutim ona danas kao institut nije sporna. Ona je danas
podjednako opšteprihvaćena i u teoriji kao i u praksi.
Jedino što je danas sporno kod nužne odbrane, to su njene granice.
*Nužna odbrana prema zakonskoj definiciji glasi :
Nužna odbrana
je ona odbrana koja je neophodno potrebna da
učinilac od svog dobra ili dobra drugog odbije istovremeni protivpravni
napad.(čl. 19. stav 2. KZ)
Kao osnov koji isključuje postojanje krivičnog dela, nužna odbrana
je poznata još od najstarijih vremena. Ona se spominje još u rimskom
pravu, postojala je i u starom francuskom pravu, a isto tako i u
francuskom Krivičnom zakoniku iz 1791. godine. Nužna odbrana je bila
predviđena i u Zakoniku Cara Dušana. U njemu je postojala odredba po
kojoj „
gde se dogodi ubistvo, kriv je onaj koji je započeo svađu, pa
makar on sam i poginuo
“(član 86).
Dakle, nužna odbrana postoji ne samo onda kada neko odbija
napad od sebe,nego i od nekog drugog lica (nužna pomoć).
Nužna odbrana je osnov koji isključuje postojanje krivičnog
dela,sto znači da delo koje je učinjeno u nužnoj odbrani nije krivično
delo.
Stojanović, Z; Krivično pravo-opšti deo, Bgd, 2000. str 151
Čejović,B; Krivično pravo-opšti i posebni deo, Bgd, 2006. str 142
Stojanović, Z; Krivično pravo-opšti deo, Bgd, 2004. str 165
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti