Obavezno zdravstveno osiguranje
VISOKA ZDRAVSTVENA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U
BEOGRADU
SEMINARSKI RAD
Obavezno zdravstveno osiguranje
Mentor: Student:
Spec. Janić Lazar
Beograd, 2017
SADRŽAJ
1.UVOD....................................................................................................................................3
2.OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE..................................................................4
3.DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE..........................................................6
4.NAČELA OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA...........................................8
4.1 Načelo obaveznosti...........................................................................................8
4.2 Načelo solidarnosti i uzajamnosti.....................................................................8
4.3 Načelo javnosti..................................................................................................8
4.4 Načelo zaštite prava osiguranih lica i zaštite javnog interesa...........................9
4.5 Načelo stalnog unapređivanja kvaliteta obaveznog zdravstvenog osiguranja..9
4.6 Načelo ekonomičnosti i efikasnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja........9
5. FINANSIRANJE OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA............................10
5.1 Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja................10
5.2 Doprinos za osiguranike iz člana 22. ovog zakona...............................................10
5.3 Doprinos za osiguranike koji se uključuju u obavezno zdravstveno osiguranje...10
5.4 Obračunavanje, utvrđivanje i plaćanje doprinosa................................................10
6. NEDOSTACI OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA..................................11
7. ZAKLjUČAK......................................................................................................................12
8.
LITERATURA....................................................................................................................13

2.OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
U ovom sistemu finansiranja zdravstva troškovi zdravstvene zaštite pokrivaju se iz fondova
obaveznog zdravstvenog osiguranja. Smatra se da su na uvođenje i razvoj ovog sistema
finansiranja zdravstvene zaštite jak uticaj imale socijalističke ideje iz 19. veka. Prvi put je
obavezno osiguranje uvedeno u Nemačkoj socijalnim zakonodavstvom iz 1883. godine. U
današnjoj zapadnoj ekonomskoj literaturi ovaj model flnansiranja zdravstva vezuje se za
Bizmarkovo ime. Obavezne doprinose neprofitnim fondovima osiguranja plaćaju zaposleni,
odnosno firme. Za građane koji nisu na taj način osigurani, troškove zdravstvene zaštite može
snositi država iz poreza ili fondovi privatnog zdravstvenog osiguranja.
Porast nezaposlenosti ima odraza na mobilizatorske efekte ovog sistema finansiranja
zdravstva. Obavezno zdravstveno osiguranje imaju: Nemačka, Austrija, Švajcarska, Belgija,
Luksemburg, Francuska, Holandija, Izrael, Kanada, Australija. Upravljanje fondovima
osiguranja rešava se uz različit stepen decentralizacije. Decentralizovan sistem upravljanja
primenjuje se, npr., u Nemačkoj, a centralizovan u Francuskoj. U periodu tranzicije za ovaj
način finansiranja zdravstvene zaštite opredelile su se zemlje Centralne i Istočne Evrope.
U ovom modelu dolaze do izražaja principi finansiranja zdravstvene zaštite kao što su
sigurnost, solidarnost i odgovornost. Kada je u pitanju buduće zdravstveno stanje osobe,
karakteristično je postojanje manjeg ili većeg stepena neizvesnosti. Pojava bolesti izaziva
pojavu troškova lečenja i gubitka zarade tokom nesposobnosti za rad. Javni fondovi i
osiguranje treba da osiguranim licima pruže osećaj sigurnosti pred neizvesnošću i rizikom
koji su povezani s budućim zdravstvenim stanjem.
Obavezno zdravstveno osiguranje podrazumeva primenu ne samo principa sigurnosti pred
rizikom pojave visokih troškova lečenja u slučaju pojave bolesti već i primenu principa
solidarnosti prema slojevima u društvu koji su izloženi većem riziku od pojave bolesti. Takvu
ulogu može da obezbedi zdravstveno osiguranje samo ako je obavezno. Neke bolesti su
izvesnije u starosti ili ih vezujemo za pol (npr., porođaj), odnosno za siromaštvo. Finansiranje
zaštite zdravlja u tom slučaju bazirano je na principu solidarnosti, pri čemu oni koji doprinose
finansiranju nisu istovremeno i oni koji troše. Oni koji su u jednom periodu zdravi plaćaju za
lečenje onih koji su u tom periodu bolesni. Solidarnost je pogotovo jasno dolazila do izražaja
dok je osiguranje primenjivano u maloj grupi osiguranika, ali je vremenom poprimila
karakter proširenog koncepta. Pokušaji reformi kojima se narušava princip solidarnosti naišao
je na oštru kritiku od strane nemačkih zdravstvenih ekonomista tokom 2001. Godine.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti