DEJSTVO OBLIGACIJA

Se sastoji u nastajanju prava i obaveza za povjerioca i duznika. Duznik je duzan da svoju

obavezu izvrsi onako kako ona glasi a povjerilac ima pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. Moze se
desiti da duznik ne ispuni obavezu ili daje nuredno ispuni kao i da zadocnji sa ispunjenjem. Ako je pri
tom

Pretrpio stetu, duznik ima obavezu dad a nadoknadi stetu(ugovorna obaveza) a

ako zadocnji

sa ispunjenjem snosi posledice duznicke docnje. Ako duznik odbije da izvrsi svoju obavezu ,
povjerilac ima pravo da trazi prinudno izvrsenje. U slucaju insolventnosti duznika, povjerilac ima
pravo

) da vrsi duznikova prava ;

) da pobija duznikove pravne radnje. (publicijanskom tuzbom).

Medjutim ako je duznik spreman da izvrsi svoju obavezu, ali mu to povjerilac ne omogucava onda ce
povjerilac biti u docnji i snosice pravne posljedice povjerilacke docnje. Pri izvrsavanju obaveza iz
obligacionih odnosa i povjerilac i duznik su duzni da se ponasaju u skladu sa nacelom savjesnosti i
postenja. Moraju se ponasati sa paznjom koja se u konkretnom slucaju zahtijeva. (paznja dobrog
domacina, strucnjaka, privrednika)

DEJSTVO OBLIGACIJA PREMA DUZNIKU

1. Odgovornost duznika za stetu zbog neispunjenja obligacije –

duznik je duzan da svoju obavezu

izvrsi
onako kako ona glasi i sa paznjom koja se u pravnom prometu trazi. Ako ne ispuni svoju obavezu ili
zadocnji sa ispunjenjem duzan je da nadoknadi stetu koju je zbog toga povjerilac pretrpio. Duznik se
moze osloboditi odgovornosti ako dokaze da je steta nastala zbog okolnosti koja je nastala posle
zak.ug.i kojih nije mogao sprijeciti, otkloniti ili izbjeci. Naknada stete obuhvata i stvarnu stetu i
izmaklu dobit. On odgovara za stetu koja je u vrijeme zakljucenja ugovora mogao predvidjeti.
Medjutim ako je steta nastala namjerno ili usljed krajnje nepaznje , duznik ce odgov.i za
nepredvidljivu stetu. Medjutim ako je povjerilac doprinio nastanku ili povecanju stete, naknada stete
ce se srazmejerno smanjiti. Sporazumom izmedju povjer.i duznika se odgovornost za stetu moze
prosiriti kao i ograniciti ili iskljuciti. Tako npr.duznikova odgovor.se moze prosiriti i na stetu za koju
ne odgovara inace za stetu usljed vise sile.
Iskljucenje i ogranicenje odgov.je moguce za stetu koja je nastala usljed obicne nepaznje. Nije moguce
isklj.ili ogran.odgovor.za stetu koja je nastala usled namjere ili krajnje nepaznje. Ako se pri ispunjenju
obaveze duzni sluzi uslugama drugih lica- pomocnika- odgovoran je za radnje svojih pomocnika, kao
da ih je licno preduzeo.

2. Duznicka docnja

(mora debitoris)

duznik zapada u docnju ako svoju obavezu ne ispuni

blagovremeno niti ponudi njeno ispunjenje. Duznik ne zapada u docnju ako ispun i obavezu pa makar
i sa nedostacima, kao i kad je ispunjenje njegove obaveze postalo objektivno nemoguce. Ako postoji
subjekt.nemogucnost duznik ce zapasti u docnju, ako je odgovoran za tu nemogucnost.

Uslovi docnje : 1. Obaveza mora biti dospjela

2.da je povjerilac opomenuo duznika da isplati obavezu

Obaveza mora biti dospjela –

do docnje dolazi kad je duznikova obaveza dospjela, tj.ako povjerilac

moze traziti da duznik ispuni svoju obavezu. Dakle nema docnje kod neutuzivih obligacija. Takodje
nece se smatrati da je obaveza dospjela ako duznik ima pravo na prigovor i on taj prigovor istakne.

Da je povjerilac opomenuo duznika da isplati obavezu –

pored dospjelosti potrebno je da povjerilac

opomene tj.pozove duznika da ispuni obavezu. On to moze uciniti usmeno ili pismeno, preko suda ili
izvan njega. Kao opomena se smatraju i neke radnje kojima se zapocinje neki postupak kao
npr.podizanje tuzbe ili protivtuzbe.
Slanje racuna duzniku – nije opomena vec izvjestaj o visini obaveze. Medjutim nalog za isplatu jeste
opomena. Opomenu moze uputiti povjerilac ili njegov zastupnik, i ona se upucuje duzniku ili
njegovom zastupniku. Docnja ne nastupa odmah sa opomenom vec sjutra an ili nakon nekoliko dana.
Opomena nije potrebna: 1. Ako je odredjeno vrijeme kad treba ispuniti obavezu; 2. Ako samo duznik
moze znati kad treba da ispuni obavezu; 3. Ako se unaprijed odrekao prava da bude opomenut ili se
krije od povjerioca; 4. Ako nakon dospjelosti obaveze duznik izjavi da je nece ispuniti; 5. Ne treba
opominjati duznika koji je zbog nedopustene radnje duzan da vrati stvar ili da nadoknadi stetu
povjeriocu; 6. Ako je duznik sam sebe opomenuo; 7. Kad je sam obecao da ce ispuniti obavezu.

Krivica duznika –

po ZOO kriv.duznika nije uslov za nastanak docnje. Dakle docnja ce nastati cak i

kada duznik iz sporednih razloga nije znao za dospjelost svoje obaveze kao i sto su ga neotklonjive
okolnosti sprijecile da blagovremeno ispuni svoju obavezu. Medjutim ako je sa ispunjenjem zakasnio
zato sto je povjerilac odbio da primi ispunjenje- duzn.docnja nece nasati vec nastaje povjerilacka

docnja. Takodje do docnje nece doci kad duznik istakne prigovor protiv povjerioca. (2 negativna
uslova docnje)

POSLEDICE DUZNICKE DOCNJE

Kada duznik zapadne u duznicku docnju to znaci da je prekrsio obaveze iz oblig.odnosa pa ce zbog
toga trpiti odredjene sankcije. Neke sankcije nastaju bez obzira da li je duznik kriv za docnju, a neke
sankcije zavise od krivice duznika. Bez obzira na krivicu postoje 2 sankcije:

1. Obaveza placanja zatezne kamate
2. Pravo povjerioca da odustane od ugovora

Zatezna kamata –

se duguje kod novcanih obaveza i to bez obzira da li povjerilac zbog zadocnjenja

pretrpio stetu ili ne. Ako je povjer.pretrpio stetu koja je veca od zatezne kamate ima pravo da trazi
razliku do potpune nadoknade. Medjutim duznik se moze osloboditi obav.da nadoknadi stetu ako
dokaze da nije kriv za docnju.

Pravo povjerioca da odustane od ugovora-

sa tim da mora duzniku dati nakadni rok za ispunjenje.

Ako duznik ni u tom roku ne ispuni obavezu ugovor se raskida po samom zakonu. Povjerilac moze
odustati od ugovora bez davanja naknadnog roka ako se iz duznikovog ponasanja moze utvrditi da
obavezu nece ispuniti ni u naknadnom roku.

Ako je duznik kriv za docnju –

onda postoje jos 2 sankcije:

1. Obaveza naknade stete
2. Odgov.za slucajnu nemogucnost ispunjenja obaveze

Dakle duznik odgov.za stetu koju je povjerilac pretrpio zbog docnje. Steta zbog docnje obuhvata: 1.
Korist koju bi povjerilac imao da je obaveza na vrijeme ispunjena ; 2. Troskovi koje je povjerilac imao
zbog docnje; 3. Ugovorna kazna koju je povjerilac morao platiti 3im licima i 4. Troskovi zbog
uzaludnog dolaska u mjesto ispunjenja.
Kad je duznik kriv za docnju odgovara i za sluc.nemogucnost ispunjenja obaveze. To je odgov.za
tzv.mjesoviti slucaj. Iako je slucaj dogadjaj koji je nepredvidljiv on ne bi prouzrokovao stetu da je
duznik svoju obavezu ispunio na vrijeme. Duznik ce se osloboditi odgovornosti ako dokaze da bi stvar
usljed slucaja propala, i da je on svoju obavezu na vrijeme ispunio.

PRESTANAK DOCNJE

Posledice docnje mogu prestati usled odredjenih uzroka, ali samo za ubuduce. Pa prava koja je
povjerilac stekao zbog docnje ostaju. Ti uzroci su :

ponuda, ispunjenje obaveze, gasenje obaveze.

Dakle docnja prestaje cim duznik ponudi da ispuni svoju obavezu. On on mora ponuditi ispunjenje
osnovne obaveze, ali i ispunjenje obaveza koje su nastale zbog docnje. Ako povjerilac neosnovano
odbije da primi ispunjenje duznicka docnja prestaje, a nastaje povjeri.docnja.
Docnja prestaje i kad se duznikova obaveza ugasi. Obaveza se gasi ako je njeno ispunjenje postalo
nemoguce, ili je dug oprosten. Takodje docnja prestaje i kad duznik istakne prigovor neispunjenja
ugovora.

DEJSTVO OBLIGACIJA PREMA POVJERIOCU

Mijesanje povjerioca u imovinske odnose duznika –

povjerilac moze svoje potrazivanje da naplati

iz cjelokupne duznikove imovine koja postoji u trenutku naplate. Zbog toga je povjerilac
zainteresovan za svako smanjenje ili povecanje duznikove imovine, pa on ima pravo da se umijesa u
imovniske odnose duznika kako bi sacinio njegovu solventnost. Povjerilac se moze umijesati na 2
nacina:1.

Upotrebom duznikovih prava; 2.pobijanjem duznikovih pravnih radnji (

actio pauliana).

Takodje povjerilac ima pravo zadrzavanja duznikove stvari koja se kod njega nalazi.

1.Upotreba duznikovih prava – subrogaciona(posredna, indirektna)-

insolventan duznik moze

zanemariti upotrebu svojih praa kao npr.da ne trazi stanarinu za stan koji je dao pod zakup, jer zna da
on ne bi imao od toga koristi,vec njegov povjerilac. Da ne bi duznik vrsio ovakvu zloupotrebu,
povjerilac ima pravo da u ime i za racun duznika upotrijebi njegova prava. Tuzba koju podize
povjerilac se zove posredna ili indirektna tuzba, ili tuzba po sili subrogacije, jer se podize umjesto
duznika i dovodi do isith posljedica do kojih bi dovela duznikove radnje. Pravo da upotrijebi
duznikova prava ima svaki povjerilac koji nesto od duznika potrazuje. Duznik mora biti

insolventan

tj.da njegova imovina nije dovoljna za podmirenje potrazivanja. Duznik mora biti

nemaran

tj.da je

propustio da upotrijebi svoja prava. Da bi mogao upotrebiti duznikova prava treba da se radi o

imovinskim pravima duznika

. Ne moze upotrijebiti neimovinska prava kao npr.tuzbu za razvod

braka. Takodje ne moze upotrebitini imovniska prava koja su veana za licnost duznika. Povjerilac
moze dati pozitivnu naslednicku izjavu umjesto duzika , traziti ponistenje ugovora o poklonu ili

duznika. Ovo obavjestavanje je potrebno da bi duznik imao priliku da ispuni svoju obavezu i sprijeci
prodaju stvari.

POVJERILACKA DOCNJA(mora creditoris)

Ako povjerilac ne prihvati ispunjenje ili ako sprijeci da duznik ispuni obavezu, pasce u docnju i bice
duzan da snosi posledice povjer.docnje. Medjutim pov.docnja se razlikuje od duz.docnje po tome sto
ona ne predstavlja krsenje obaveze.

Uslovi:

Ponuda duznika da ispuni obavezu

– da bi moglo doci do povjer.docnje duznik mora ponuditi da

ispuni obavezu. Ponuda
mora po kvalitetu i po kvantitetu da odgovara povjeriocevom potrazivanju. Ako se radi o novcanom
dugu a duznik je bio zapao u docnju on trea da pored glavnie ponudi i kamatu. Povjerilac moze odbiti
ponudu koja je veca od potrazivanja, ako bi mu takva ponuda stvarala teskoce. Ponudu treba da ucini
duznik ili neko u njegovo ime i to povjeriocu ili licu koje je ovlasceno da primi ispunjenje. Ponuda
treba da je stvarna tj.da je duznik preduzeo sve sto je potrebno tako da povjerilac ostaje samo da primi
ispunjenje. Takodje mora se ponuditi ispunjenje u odgovarajucem mjestu. Povjerilac moze pasti u
docnju i kad mu ispunjneje nije ponudjeno samo ako je vrijeme izvrsenje neke njegove radnje bilo
tacno odredjeno, pa je on nje izvrsio u tom roku

Odbijanje povjerioca da primi ispunjenje –

ako povjerilac ne primi ispunjenje koje mu je duznik

ponudio, pada u docnju. On
pada u docnju ako odbije da primi ispunjenje ili ako ga svojim ponasanjem sprijeci. Takodje pada u
docnju ako je spreman da primi ispunjenje, ali ne nudi istovremeno ispunjenje svoje obaveze. U ovom
slucaju i u povjer.i u duznicku docnju.

3. Krivica povjerioca –

ni za povjerilacku ni za duznicku docnju krivica nije uslov. On pada u docnju

samo ako bez osnovanog
razloga odbije ispunjenje ili ga sprijeci

Posledice povjerilacke docnje

–

usled pov.docnje obligacija se ne gasi, ali je pravni polozaj duznika

laksi. Posledice su:

Prestanak duznikove docnje

– ako je duzik bio zapao u docnju pa ponudi ispunjnej i primarne i

sekundarne obaveze, tada ce povjeril.docnja iskljuciti duz.docnju

Prelazak rizika sa duznika na povjerioca

– u slucaju povjeri.docnje duznik je oslobodjen odgov.zbog

slucajne propasti ili ostecenja stvari koju je dugovao, jer taj rizik prelazi na povjerioca

Obaveza povjerioca da nadoknadi stetu duzniku

– povjerilac koji je u docnji je duzan da nadoknadi

stetu koju je duznik pretrpio zbog docnje kao i troskove daljeg cuvanja stvari

Pravo duznika da deponuje ili proda dugovonu stvar

– duznik moze dugovanu stvar deponovati kod

suda i tako se osloboditi obaveze. Ako se dugovana stvar ne moze cuvati kod suda, duznik moze traziti
da sud odredi lice koje ce cuvati stvar za racun i o trosku povjerioca. Takodje duznik ima pravo da
proda stvar

Pravo duznika da odustane od ugovora

– ako se duznikova obaveza ne sasstoji u predaji stvari nego u

vrsenju usluge on moze odustati od ugovora pod istim uslovima kao i povjerilac u slucaju duznicke
docnje

Prestanak docnje – 1. Gasenjem obaveze ; 2. Kad se naknadno ugovori novi rok za ispunjenje;3.
Kada duznik porice ponudu za ispunjenje; 4. Kad povjer.izjavi da je spreman da primi
ispunjenje i nadokadi stetu zbog docnje.

Posledice docnje prestaju samo za ubuduce, osim ako

posledice koje su vec nastale duzik ne oprosti.

PROMJENA SUBJEKTA U OBLIGACIJAMA

Oblig.odnos je reletivnog karaktera sto znaci da djeluje samo izmedju odredjenih lica tj.duznika i
povjerioca. Medjutim subj.oblig.odnosa mogu biti zamijenjeni drugim licima, a da se taj odnos ne
promijeni. Povjerilac moze biti zamjenjen na 3 nacina:

1. Putem univerzalne sukciesije
2. Putem preuzimanja(ustupanja)ugovora
3. Putem ustupanja potrazivanja

Zamjena duznika se vrsi preuzimanjem duga. Takodje zamjena se moze vrsiti putem asignacije
odnosno upucivanja.

USTUPANJE POTRAZIVANJA(CESIJA) – pojam i uslovi

Povjerilac moze ustupiti svoje potrazivanje 3 licu, ali mu je za to potrebna saglasnost tog lica kome se
potrazivanje ustupa. Dakle radi se o ugovoru o ustupanju tj.cesiji. Lice koje ustupa potrazivanje zove
se ustupilac-

cedent,

a lice kome se potrazivanje ustupa zove se primalac –

cesionar.

Lice koje je

duzno da potrazivanje ispuni zove se ustupljeni duznik-

cesus.

Za valjanost ustupanja nije potrebna

saglasnost duznika, jer je njemu sve jedno ko ce mu biti povjerilac. Ustupiti se moze samo
potrazivanje a ne cijeli oblig.odnos, jer bi se tada radilo o preuzivanju ugovora a za to je potrebna i
saglasnost duznika. Mogu se ustupati i sadasnja ali i buduca potrazivanja, a moze se ustupiti i samo 1
dio potrazivanja. Ne mogu se ustupiti:

1. Potrazivanja cije je ustupanje zakonom zabranjeno(naknada stet e usljed smrti bliskog lica, naknada

nematerijalne stete koja nije priznata pravosnaznom odlukom)

2. Potrazivanja koja su vezana za licnost povjerioca (ugovor o djelu)
3. Potrazivanja cije je ustupanje ugovorom zabranjeno( povjerilac se moze obavezati duzniku da

potrazivanje nece prenijeti na drugog, odn.da ga nece prenijeti bez njegovog pristanka)

Dejstvo –

cesim cedent prestaje biti povjerilac, a na njegovo mjesto dolazi cesionar. Na cesionara

prelazi i glavno potrazivanje kao i sporedna potrazivanja – hipoteka, zaloga, ugovorna kazna.
Medjutim cedent moze predati zalozenu stvar cesionaru samo ako na to pristane zalogodavac. Ako ne
pristane onda ce je cedent cuvati za racun cesionara. Ako je isto potrazivanje ustupljeno vise puta ,
povjerilac ce poslati ono lice kom eje najprije potrazivanje ustupljeno. Duznik ce se osloboditi
obaveze kad je isplati onom cesionaru o kome ga je cedent prvo obavijestio ili koji mu se prvi javio.

Odnos cesionara i cesusa –

nakon cesije duznik duguje isplatu novom povjeriocu. Medjutim duznik

ne mora biti obavijesten o cesiji, pa u tom slucaju ako izvrsi isplatu cedentu, bice oslobodjen obaveze i
prema cesionaru. Ali ako zna za cesiju i pored toga on isplati obavezu cedentu i dalje ce biti obavezan
prema cesionaru. Duznika cedent mora obavijestiti o cesiji. Ako ga je o cesiji obavijestio cesionar ili
neko 3 lice to ga nece obavezivati. Potrazivanje prelazi na cesionara u onome stanju u kome se
nalazilo kod cedenta. Cesionar prema duzniku ima ista prava koja je prema duzniku imao cedent.
Takodje duznik moze prema csionaru istaci sve prigovore koje je mogao istaci i prema cedentu. Pored
ovih prigovora moze mu istaci i svoje licne prigovore.

Odnos cedenta i cesionara

– cedent je duzan da preda cesionaru sve isprave o dugu- obveznice i

dr.dokaze o ustupljenom potrazivanju. Ako je potrazivanje ustupljeno bez nadoknade cedent nece
odgovorati ni za postojanje ni za naplativost potrazivanja. Ako je potrazivanje ustupljeno uz nadokadu
cedent odgovara za postojanje potrazivanja u momentu ustupanja a nece odgovarati za naplativost
potrazivanja. Odgovarace za naplativost potrazivanja samo ako je to ugovorom odredjeno i to do
visine naknade.

Posebni slucajevi ustupanja potrazivanja:

1. Blanko ustupanje –

se vrsi putem pismene isprave o ustupanju. Iz isprave se samo vidi koje se

potrazivanje ustupa, ali se ne vidi kome se ustupa. Dakle primalac ce kasnije upisati svoje ime ili ime
nekog 3 lica.

2. Fiducijarno ustupanje –

je ustupanje kod koga cedent ne izlazi potpuno iz oblig.odnosa vec on

ustupa potrazivanje 2licu kao
svom fiducijaru tj.licu u koje ima povjerenja. Postoje 3 vrste fiducijarne cesije;

a) ustupanje umjesto

ispunjenja –

postoji kada duznik umjesto ispunjneja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje

potrazivanje. Kada povjerilac ustpljeno potrazivanje naplati zadrzava za sebe samo onaj dio koji
odgovara njeogovom potrazivanju prema duzniku a sve ostalo vraca duzniku.

b) ustupanje radi naplacivanje –

postoji kad duznik ustupi povjeriocu svoje potrazivanje samo radi

naplacivanja . Potrazivanje se ne ustupa samo da bi pripalo cesionaru, vec da bi ga on naplatio u svoje
ime, a za racun cedenta. Ako je naplatio vise od iznosa njegovog potrazivanja duzan je da visak vrati
cedentu.

c) ustupanje radi osiguranja potrazivanja –

postoji kad se ustupanje vrsi da bi se osiguralo

cesionarevo potrazivanje prema cedentu. Dakle ako cesionar ne naplati svoje potrazivanje koje ima
prema cedentu, onda moze naplatiti ustupljeno potrazivanje. Medjutim ako mu cedent isplati njegovo
potrazivanje onda je on duzan da ustupljemo potrazivanje vrati cedentu(povratna cesija

3. Ustupanje po sili zakona –

postoji usled tzv.personalne subrogacije, npr.kad jemac plati dug

glavnog duzika, subrogira se na mjesto povjerioca.

4. Ustupanje po odluci suda –

nastaje nezavisno od volje povjerioca

USTUPANJE UGOVORA- pojam,uslovi,dejstvo

izvrsiti isplatu kad je nesumnjivo da dug postoji i da je dospio za naplatu. Duznik ne mora licno
izvrsiti isplatu, osim ako se radi o obavezama koje su vezane za njegovu licnost. 3 lice moze izvrsiti
isplatu po nalogu duznika. Bez njegove saglasnosti isplatu mogu izvrstiti jemac, zalozni povjerilac,
protivnik prebijanja kod Paulijanske tuzbe. Kad 3lice ispuni obavezu umjesto duznika za njega duznik
odgovara kao za svog pomocnika, i snosice troskove isplate. Duznik ne odgovara za 3lice koje vrsti
isplatu bez njegovog znanja.

Isplata subrogacijom-

kad 3lice ispuni obavezu oblig.se gasi prema povjeriocu, ali to 3lice moze

stupiti na mjesto povjerioca pa ce duznik tada biti obavezan prema njemu. Dakle isplata sa subr.postoji
kad isplaceno potrazivanje predje na isplatioca. Zakonska subrogacija postoji kad 3lice (jemac,
zalogodavac) ispati tudji dug, na njega ce po sili zakona pracei povjeriocevo potrazivanje. Voljna
subogacija nasaje na osnovu ugovora izmedju isplatioca i povjerioca, a moze i na osnovu ugovora
izmedju isplatioca i duznika. Povjerilac mora isplatiocu predati sredstva kojim dokazuje ili osigurava
potrazivanje. On mu ne moze predati stvar koju je primio od duznika kao zalogu. Povjerilac ne
odgovara isplatiocu za postojanje i naplativost potrazivanja. Ako je 3lice umjesto duznika ispunilo
samo dio njegovog duga onda ce duznik imati 2 povjerioca kojim duguje odvojeno. (povjer.i
isplatilac)

Kome se vrsi isplata –

povjeriocu ili njegovom zastupniku. Ne moze se vrsiti 3licu. Povjerilac mora

biti posl.sposoban. posl.nesposob.povjeriocu se moze izvrsti isplata samo kad je to korisno za njega ili
kad se predmet isplate nalazi jos kod njega. 3licu se moze isplatiti dug:

1. Ako su duznik i povjerilac tako ugovorili
2. Ako je tak odredj.zakonom
3. Ako je tako odredj.sudkom odlukom
4. Ako je tako odredio povjerilac(asignacijom)
5. Ako je 3lice cedent a duznik ne zna za cesiju

Predmet isplate – je samo ona cinidba koju duznik duguje ,

pa povj.ne moze nista traziti, osim ako

se radi o fakultativnoj obavezi. Duznik mora dug isplatiti odjednom , a u djelovima samo u 3 slucaja:



Kad priroda obaveze tako nalaze



Kad je to ugovoreno



Kad povj.nudi isplatu novcanog duga, a nema interes da odbije djelimicno ispunjenje
Predmet ispunjenja se moze zamijeniti samo saglasnoscu povj.i duznika. Npr.umjesto novcane sume
da se da neka stvar priblizne vijednosti. Kad povjerilac pristane na zamjenu ispunjnja ne moze vise
traziti ranije stvari koja je zamijenjena. Od zamjene treba razlikovati

davanje radi ispunjenja,

koje

postoji kad duznik preda povj.neku svoju stvar ili mu ustupi svoje potrazivanje da bi povj.predajom
odnosno naplatom namirio svoje potrazivanje, a visak vratio duzniku.

VRIJEME I MJESTO ISPUNJENJA OBLIGACIJE

Mjesto isplate je mjesto u kome dugovanu radnju treba preduzeti.to mjesto moze biti odredjeno
zakonom ili pravnim poslom. Moze ga odrediti jedna strana p adruga da pristane na to. ako nije ni
odredjeno ni odredivo isplata se vrsi u mjestu u kom je duzik imao svoje sjediste odn.prebivaliste ili
boraviste. Novcane obaveze se ispunjavaju u mjestu u kom je povj.imao sjediste, prebiv., borav. Ako
je kasnije povj.promijenio svoje sjed.preb.boraviste pa to poveca troskove isplate ti troskovi ce padati
na njegov teret.
Vrijeme isplate- je trenutak od kog povjerilac moze traziti ispunjenje odn.od kojeg duznik moze traziti
da povj.primi isplatu. Vrijeme moze biti odredjeno apsolutno (kalendarski) ili relativno (kad se vezuje
za neki neizvjestan dogadjaj). Moze biti odredjeno zakonom ili ugovorom ili jednostrano.
Ako je odredjen rok – prije njega se ne moze ni ponuditi ni traziti isplata. Medjutim duznik moze i
prije roka isplati samo kad je rok ugovoren u njegovom interesu. Tada duznik mora prvo obavijestiti
povj.i paziti da to ne bude u nevrijeme. Povjerilac moze traziti ispunjenje prije roka u 3 slucaja:

1. Kad mu duznik nije obecao osiguranje
2. Kad duznik nije dopunio osiguranje koje je samanjeno bez povjerioceve krivice
3. Kad je rok ugovoren u povjeriocevom interesu

ISPUNJENJE NOVCANIH OBAVEZA
Novcana obaveza je obaveza koja glasi na odredj.svotu novca. Ona mze glasiti samo na zakonska
sredstva placanja(euro). Medjutim punovazna je i ona obaveza koja glasi na placanje u zlatu (zlatna
klauzula) ili na neku stranu valutu (valutna klauzula)