UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
FAKULTET ZA EKOLOGIJU
SEMINARSKI RAD
TEMA: Obnova ekosistema poslije poplava
STUDENT:
PROFESOR:
Banja Luka, oktobar 2014
4
2. POPLAVE
Voda ima i razaračke pa i ubilačke sposobnosti kad nastupi stihijskom mehaničkom
snagom, u obliku bujica, poplava kada razara površinske slojeve pedobiosfere, odnosi
hranjive materije i čitave komplekse zemljišta i uništava vegetaciju. Ove aktivnosti
vode poznate su kao erozija ili poplava. Poplava je stanje vode, kod kojeg je vodostaj
rijeke ili drugih voda znatno iznad normale. Sisteme za odbranu od poplava čine
odbrambeni nasipi. Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na:
1. poplave nastale zbog jakih padavina,
2. poplave nastale zbog nagomilavanja leda u rijekama,
3. poplave nastale zbog klizanja zemljišta ili potresa,
4. poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja.
S obzirom na vrijeme formiranja vodenog vala poplave se mogu razvrstati na:
1. mirne poplave - poplave na velikim rijekama kod kojih je potrebno deset i više
sati za formiranje velikog vodenog talasa,
2. bujične poplave - poplave na brdskim vodotocima kod kojih se formira veliki
vodeni talas za manje od deset sati
3. slučajne poplave - poplave kod kojih se trenutno formira veliki vodeni talas
rušenjem vodoprivrednih ili hidroenergetskih objekata.
2.1. Uzroci poplava
Najčešći direktni uzroci poplava su: padavine (kiša i snijeg), pojava leda na rijekama,
stanje vodostaja u vrijeme njegovog porasta, meandriranje toka i
pojava klizišta. Najveći značaj za nastanak poplava imaju padavine. Kiša odmah
dovodi do porasta vodostaja, a snijeg tek prilikom otapanja. Na visinu poplavnog
talasa, na prvom mjestu, utiču količine padavina i veličina sliva zahvaćena njima.
Pljuskovi te kiše obično traju kratko i imaju lokalni karakter, dok dugotrajne kiše
zahvataju cijeli sliv ili velike njegove dijelove. Te kiše zasite zemljište vodom i dovode
do porasta vodostaja u čitavom riječnom sistemu. Najopasnije su svakako, ciklonske ili
frontalne padavine koje u jednom području traju 2 - 3 ili više dana.
5
Snježni pokrivač takođe može da sadrži velike zalihe vode. Nepovoljna pojava je u
tome što se topljenje snijega često poklapa sa količinom velikih proljetnih kiša.
Početkom proljeća kada ledene sante krenu rijekom, može doći do pojave ledene
poplave. Ledene poplave su u prošlosti bile česte pojave. Posljednjih godina one se
uspješno suzbijaju regulacijom korita, odbrambenim nasipima i savremenom
tehnikom razbijanja leda, kao i redovnim održavanjem plovnog puta.
Kod ravničarskih rijeka poplave su češće nego kod planinskih. Padavine mogu da
zahvate pojedine dijelove ili cijeli sliv. U zavisnosti od toga, visoke vode se javljaju u
glavnom toku, u koritima pritoka, ili na svim tokovima u slivu.
Najvažniji indirektni uzroci poplava su:
1. Veličina i oblik sliva,
2. Gustoća riječne mreže,
3. Reljef i njegove karakteristike,
4. Zasićenost zemljišta vodom,
5. Stanje vodostaja podzemnih voda,
6. Stepen pošumljenosti i način obrađivanja poljoprivrednih površina u slivu,
7. Ljudski faktor, odnosno ne pridržavanje određenih propisa,
8. Požari većih i manjih razmjera, koji uništavaju šume i biljni svijet, čime
omogućavaju erozije, klizišta, promjene klime,
9. Neredovno i nedovoljno pažljivo čišćenje nanosa na rijekama i
akumulacijama,
10. Nedovoljno odgovarajućih odbrambenih nasipa, obala i utvrda,
11. Promjene klime na našem geografskom području.
2.2. Tipovi poplava
Prema glavnom uzroku na našim prostorima mogu se izdvojiti slijedeći tipovi poplava:
1. Poplave izazvane kišom i otapanjem snijega,
2. Ledene poplave,
3. Bujične poplave,
4. Poplave izazvane klizanjem zemljišta,
5. Poplave izazvane rušenjem brana.
