OBRAZOVANJE I SLOBODNO VRIJEME
Seminarski rad iz predmeta Sociologija obrazovanja
PROFESOR:
Prof. dr Milomir Martić
STUDENT:
Milica Desančić
Broj indexa: RN-1462/17
PEDAGOŠKI FAKULTET
PRVI CIKLUS STUDIJA
STUDIJSKI PROGRAM RAZREDNA NASTAVA
UVOD
Izvorni pojam opšteg obrazovanja kao centralni pojam pedagogije nije samo znanje o
nekom biću ili o nekom procesu ili uticaju, već kao sevznanje ovog bića ili vršenja u
slobodnom subjektu. Tek refleksija znanja u sebe samo jest ono što može istinski
obrazovati, za razliku od svakog funkcionalnog, heteronomnog obrazovanja za vanjske
svrhe. Slobodan subjekt jest tek onaj subjekt koji je u punom smislu autonoman, tj. u
mogućnosti samoodređivanja iz slobode.Prema tome predmet ovog istraživanja je odnos
pojma obrazovanja nasuprot pojma slobodnog vremena kao vremenskog perioda istinskog
subjekta, te ukazati na mogućnosti sprege i razilaženja ovih pojmova u njihovoj suštini, te
na fenomenalnom nivou u oblasti sistema odgoja i obrazovanja.Problem ovog istraživanja je
pojava patologije slobodnog vremena. Danas čovjek želi imati što više slobodnog vremena,
ali kad ga ima on postaje zbunjen i ne zna kako bi ga iskoristio.
SLOBODNO VRIJEME
Pojam slobodnog vremena
Slobodno vrijeme je promjenjiva društvena pojava i moderan fenomen koji se počinje proučavati
u industrijskom društvu kada postupno dolazi do izjednačavanja prava korištenja slobodnog vremena
svih društvenih slojeva. Tada dolazi do masovnog zapošljavanja, razvija se tehnologija čime se
skraćuje manualni rad te se usporedno s time skraćuje radno vrijeme.Pojam slobodnog vremena je širok
i stoga ga je teško strogo definisati. Teoretičari i istraživači različito pristupaju, ponekad čak i
proturječno, temeljnim problemima ovog fenomena pa odatle i razilaženja u pojmovnom određenju.
Međutim, zajedničke odrednice koje su suština svake definicije su: sloboda, dobrovoljnost i
neobveznost.
Slobodno vrijeme u pedagogiji se označava kao „vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje
prema vlastitim željama, bez bilo koje vrste obaveze ili nužde; razlikuje se s obzirom na uzast, pol,
zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, nivo interesa, ciljeve društvenog poretka i njegove
mogućnosti.
