SADRŽAJ
UVOD _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3
1. OBRAZOVANJE I MLADI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _4
1.1. Formalno obrazovanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 4
1.2. Neformalno obrazovanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 7
1.3. Životno (informalno) obrazovanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 10
2. DJELOVANJE EVROPSKE UNIJE U PODRUČJU OBRAZOVANJA I MLADIH _ _ 12
3. ZAKLJUČAK _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _15
4. PRILOG _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16
Prilog br.1: Rezultati online ankete_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _16
Prilog br.2: Popis organizacija koje su učestvovale u online anketi _ _ _ _ _ _ _ 19
LITERATURA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 21
Obrazovanje i mladi
2
UVOD
Danas se pod obrazovanjem mladih
1
podrazumjeva formalni ali i neformalni pristup
obrazovanju. Na taj način mladi imaju priliku da nauče različite aspekte u različitim
sredinama, i da dobiju obrazovanje koje će ih pripremiti za akademski i za život kod kuće, na
radnom mjestu i u društvu. Obrazovanje za mlade, ako želi da bude sveobuhvatno, a to
podrazumjeva rodnu osviješćenost, doprinos razvoju zajednice i pripremu za tržište rada, ne
može se oslanjati samo na formalno obrazovanje.
Mladi ljudi imaju vrlo malo mogućnosti za razvoj. Ne mogu se aktivirati na tržištu
rada jer ih ekonomija ne može apsorbirati. Mnogi napuštaju školu prerano zbog siromaštva, a
formalno obrazovanje im pored svega navedenog ne garantuje i formalno zapošljavanje
2
.
Učešće mladih u lokalnim zajednicama je takođe na veoma malom nivou, kao i učešće u radu
nevladinih organizacija i političkih stranaka. Takođe, vrlo mali broj mladih je uključen u
volonterske aktivnosti.
S toga ćemo obrazovanje u daljem tekstu sagledali kao cjelinu koju čine:
formalno obrazovanje,
neformalno obrazovanje i
životno (informalno) obrazovanje.
1
Definicija mladih prema UN izvještaju: „Mladi u BiH su definisani kao osobe između 15 i 30 godina starosti.“
2
„Stopa nezaposlenosti mladih ljudi u BiH je skoro četiri puta veća nego među njihovim vršnjacima u 25 država
članica EU. Skoro 60% popujlacije u dobi između 15 i 30 godina bilo je nezaposleno 2008. godine. Većina njih
imaju vrlo male šanse da rade u neformalnom sektoru odnosno
na crno
koji se satoji od poslova niskog kvaliteta
bez prava ili dugoročne socijalne stabilnosti.“ Lidija Pisker:
Neformalno obrazovanje mladih u BIH,
GIZ, grad
Sarajevo, april 2011; 10 str.
Obrazovanje i mladi
4
Bolonjska deklaracija je dokument potpisan 18. juna 1999. godine od strane dvadeset devet
ministara obrazovanja evropskih zemalja, u cilju da se otpočne proces reformi visokoškolskog
obrazovanja, i koji bi doveo do usklađivanja evropskog sistema visokog obrazovanja uz
očuvanje nacionalnih, kulturnih i jezičkih specifičnosti. Bolonjska deklaracija predviđa
stvaranje sistema uporedivih akademskih zvanja preko usvajanja dva bazična kruga
školovanja (dodiplomski i postdiplomski), uspostavljanja sistema kredita i njegovog prenosa
(ECTS), uspostavljanja dodatka diplomi (Diploma Supplement). Sve ovo ima krajnji ishod u
međuuniverzitetskoj mobilnosti studenata, istraživača i nastavnog osoblja, ali i pokretljivosti
unutar evropskog tržišta rada.
Ipak, u Bosni i Hercegovini je primjetno nezadovoljstva mladih sa srednjoškolskim i
visokim obrazovanjem koje nije u stanju da zadovolji potrebe tržišta rada. Nove tehnologije i
rastuća globalizacija svijeta zahtijevaju više od tradicionalnog znanja i vještina. Mladi moraju
da imaju prikladne stavove prema svijetu, moralne vrijednosti, društvene vještine,
kreativnost...
6
U BiH nastavni sadržaji i metodologija učenja, kojima nedostaju praktične
komponente u obrazovanju, uzrokuju nedostatak vještina kod mladih za savremene uslove
rada i nedostatak znanja i vještina potrebnih za tržište rada. S toga i poslodavci imaju
primjerdbe u pogledu kvalifikacija i vještina radne snage koju proizvodi trenutni obrazovni
sistem u BiH.
7
Posljedice lošeg kvaliteta formalnog obrazovanja su slabi obrazovni rezultati i
demotivisani mladi ljudi. Škole su slabo opremljene, nastavnici često nemaju prikladno
obrazovanje, a korupcija još uvijek kompromitira vrijednost dobijenih diploma. S toga
diplomiranim studentima u BiH poslodavci često zamjeraju nedostatak komunikacijske
vještine u poslovnom okruženju i ograničenost u praktičnom znanju koje ponekad uopšte i
nemaju. Imajući u vidu date činjenice nije iznenađujuće da je stopa nezaposlenosti mladih
58,5 posto.
8
Loš obrazovni kvalitet u BiH utiče na nedostatk motivacije studenata da pohađaju nastavu i
uzrokuje pasivnost mladih u društvu. „Učenici koji su na tradicionalan način podučavani
osam ili devet godina u osnovnoj školi, a potom još dodatne četiri godine u srednjoj školi,
6
Lidija Pisker;Nedim Sinanović:
Bad schools or bad education policies – To whom the bell tolls?
, ACIPS, 2010.
7
Nivo zapošljavanja novodiplomiranih studenata je samo 40% u poređenju sa statusom prije rata (1992-95.
godine), a veliki broj mladih pronalazi posao koji profesionalno nije usklađen sa nivoom kvalifikacija koje su
postigli. (
Nezaposlenost u BIH: (ne)efikasnost postojećeg tržišta rada
. Gea Centar za istraživanja i studije. Banja
Luka, 2008.).
8
www.pdfdownload.org
(12.12.2011.)
BiH sheet oh youth policy.
Youth Partnership, 2010.
Obrazovanje i mladi
5
sigurno nisu mogli usvojiti kreativnost i nezavisnost neophodnu za moderan život – umjesto
toga takav učenik je usvojio podređenost i pokornost vladajućim strukturama.“
9
Obrazovni sistem u BiH stvara neproduktivnu radnu snagu koja ni u kom pogledu ne
doprinosti tranziciji države u moderno demokratsko društvo.
9
Nenad Suzić:
Didaktika na raskršću vijekova,
Didaktički putokazi, br.39, Zenica, 2006, 7 – 17 str.
