SREDNJE OBRAZOVANJE U EUROPI
SEMINARSKI RAD
Ime i prezime:
Smjer:
Ime profesora:
Sarajevo, januar 2018.
vlastitom radu i vodi briga o učincima toga rada, školsko samovrednovanje formalizira
procese, strukturira ih i čini ih svima dostupnima.
1. Europski koncept obrazovanje u srednjim školama
Da bi se jedan sistem mogao nazivati kvalitetnim, potreban je kvalitetan kadar, tačnije
educirani i kvalitetni profesori i nastavnici koji su prije svega dobri pedagozi i imaju
razumijevanja i znanja za poslove kojima se bave. Prema istraživanjima Europskog instituta
za školstvo i obrazovanje koje je provedeno 2015. godine u Briselu došlo se do spoznaja da
postoji veliki jaz između teorije i prakse u obrazovanju budućih nastavnika. Trenutni koncept
školske prakse studentima, dakle budućim nastavnicima ne može ponuditi autentično školsko
okruženje u kojem bi mogli testirati vlastite profesionalne vještine. Praktično obrazovanje se
oslanja na pripravnički staž kao istinsku „školu“ nastavničke profesije, što je nemarno i
nedovoljno, jer je praksa, baš kao i ogledni čas u okviru studija, svedena na pripremu za
polaganje stručnog ispita i dobivanje nastavničke „licence“. Evropski obrazovni sistemi teže
ka tome da integriraju pedagoška znanja i metodičke vještine sa sadržajem nastavničkog
studija. U Bosni i Hercegovini univerziteti nemaju jedinstven minimum nastavničkih
kompetencija, adekvatno izražen u ECTS, što pokazuje da nisu posvećeni školovanju i za
profesiju. Zbog toga nastavnici u toku studija često ne dobiju relevantna i iskoristiva
pedagoška znanja, nemaju prostora da usavrše profesionalne vještine, te ih školska
svakodnevnica dočeka nespremne i prepuštene sebi i vlastitoj kreativnosti i entuzijazmu. U
pogledu poboljšanja kvaliteta obrazovanja europski obrazovni sistemi imaju jednu zajedničku
osobinu, a to je razumijevanje da je ulaganje u obrazovanje nastavnika zapravo ulaganje u
budući kvalitet obrazovanja u cjelini. Oni vrše strogu selekciju kandidata za buduće
nastavnike, dok na bh. univerzitetima selekcija nije prioritet – ne testiraju se motivacija i
sposobnost za profesiju, nego se kandidati uglavnom rangiraju prema općem uspjehu i
ocjenama iz relevantnih predmeta.
Ukoliko istinski želimo kreirati obrazovanje za sve, ne
smije se zanemariti socijalni i interkulturni karakter inkluzije (ravnopravno uključenje djece
koje pripadaju ranjivim ili manjinskim skupinama, odnosno nadarene djece, kao i svakog
djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama). Iako je zakonodavni okvir za provođenje
socijalnog aspekta inkluzije pragmatičan, šta možemo učiniti za učenike-pripadnike manjina
koji nisu dio zakonom predviđene trećine ili petine.
3
Uz vanjsko vrednovanje škola koje provode nadzorna tijela i specijalizirane ustanove izvan
škola, samovrednovanje je postalo jednim od osnovnih mehanizama za praćenje i
unapređivanje kvalitete obrazovanja u europskim školama. Šire se počelo provoditi nakon što
je Europska komisija 1997. godine pokrenula pilot projekt u 101 srednjoj školi iz 18 zemalja
koje su u to vrijeme sudjelovale u Socrates programu (Quality Evaluation in School Education
– European Pilot Project, 1998).
Ciljevi su projekta bili:
1. osvijestiti važnost vrednovanja srednjeg obrazovanja u Europi,
2. ojačati postojeće nacionalne postupke,
3. pridati europsku dimenziju vrednovanju kvalitete obrazovanja,
4. omogućiti vrijednu razmjenu iskustava.
U preporukama za vrednovanje kvalitete školskog obrazovanja Europski parlament i Vijeće
Europe preporučuju da se unapređivanje kvalitete školskog obrazovanja provodi na sljedeće
načine:
1. Podrškom razvoju i gdje je potrebno, ustrojem transparentnog sustava za vrednovanje
kvalitete sa sljedećim ciljevima:
a) osigurati kvalitetno obrazovanje uz promicanje socijalnog uključenja i jednakih mogućnosti
za djevojčice i dječake,
b) postaviti kvalitetu školskog obrazovanja kao polazište za cjeloživotno učenje,
c) poticati samovrednovanje škola kao metodu za stvaranje »škola koje uče i koje teže
trajnom razvoju« unutar uravnoteženog okvira školskog samovrednovanja i različitih oblika
vanjskog vrednovanja,
d) koristiti tehnike koje pomažu unapređivanju kvalitete kao sredstva za uspješniju prilagodbu
zahtjevima svijeta u procesu rapidnih i trajnih promjena,
e) pojasniti namjenu i uvjete za samovrednovanje škola te osiguratida je pristup
samovrednovanju usklađen s ostalom regulativom,
4
