Obrazovanje odraslih
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE U TRAVNIKU
TRAVNIK
ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH
SEMINARSKI RAD
TRAVNIK,2011.
2
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE U TRAVNIKU
TRAVNIK
ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Savremena pedagogija
Mentor:
doc.dr. Hazim Selimović
Student:
Travnik,2011.

1. UVOD
Osnovna svrha izrade seminarskog rada jeste da se upoznamo s usko povezanim
pojmom odgoja i obrazovanja odraslih,zatim da kroz ovaj rad prikažemo metode koje se
koriste,strategije,principi i mnogi drugi faktore.
Odgoj i obrazovanje kao društvena funkcija može se razmatrati u antropološkom
značenju i to prije svega u tome da je odgoj i obrazovanje u svojoj ideji primarno ljudska
funkcija razvoja i očovječenja čovjeka, a time postaje i društvena funkcija.
U suvremenom društvu, kao što je poznato, odgoj i obrazovanje uz znanost
predstavljaju najvažniju infrastrukturnu djelatnost.
Mnogi se odrasli obrazuju radi stjecanja
novih znanja koja bi im omogućila bolju materijalnu egzistenciju, a time i bolji život.
Nova
znanja i iskustva koja stječu uglavnom su usko vezana uz njihove interese.
Osnovna hipoteza jeste tvrdnja da „obrazovanje odraslih označava korpus
organiziranih edukacijskih procesa svih sadržaja, razina i metoda (formalnih i drugih) bez
obzira da li odrasli nastavljaju ili zamjenjuju započeto školovanje, bez obzira razvija li odrasla
osoba svoje sposobnosti, proširuje svoje znanje, poboljšava svoje tehničke ili stručne
kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova ili ponašanja i u
perspektivi potpunog osobnog razvitka i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteženom i
nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju. „
Zato je pomoću navedene definicije moguće koncipirati poželjan sustav obrazovanja
odraslih te analizirati i ocijeniti stanje postojećeg sustava edukacije odraslih u našoj zemlji.
Predmet istraživanja je utvrđivanje stvarne slike obrazovanja odraslih za stvaralaštvo
kao jedan od vidova koji omogućuje materijalnu egzistenciju.
...
http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/bela_knjiga-10-cro-hrv-t02.pdf
.
2
2. ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH
Odgojno-obrazovni rad sa odraslima izvodio se još u antičkom društvu.Pojavio se i
razvijao uporedo s razvojem i usavršavanjem odgoja i obrazovanja mladih.Odgoj i
obrazovanje se istinski ostvaruje kao međuljudska interakcija na relaciji čovjek-čovjek, a
potom nužno u relacijama društva koje postavlja pretpostavke i okvire za ostvarenje
odgoja i obrazovanja kao formiranja, transformiranja i prije svega samoformiranja
čovjeka.
Upravo stoga, kada govorimo o odgoju i obrazovanju kao primarno ljudskoj, a
potom i društvenoj funkciji mislimo na takvo društvo koje će stvarati pretpostavke da se
odgoj i obrazovanje ostvaruje kao međuljudski odnos u društvu kao ugodnom akcijsko-
bivajućem okruženju za čovjeka kao pojedinca u kojem živi kao slobodno, stvaralačko
biće koje mijenja društvo i njene institucije "po svojoj mjeri", a time fomira, oblikuje,
odgaja i obrazuje i samoga sebe.
Pitanje je što je primarno u odgoju i obrazovanju –
„pojedinac ili društvena zajednica“?
U tom smislu ispitivanje obrazovnih potreba i njihovo zadovoljavanje kroz sustav
obrazovanja odraslih imalo je pretežito kompenzacijsku funkciju prožetu utilitarizmom i
pragmatizmom obrazovanja odraslih.
Pojmovi odgoj i obrazovanje ne samo da nisu imali istu socijalnu suštinu u
pojedinim epohama ljudske historije več ni jednako značenje,pa samim tim ni jednak
društveni značaj
.I značenje i značaj određivale su historijske epohe ne samo logikom
razvijenosti proizvodnih snaga već i logikom sopstvene naučno-tehničke,a time i kulturne
razvijenosti.Naša današnja epoha tu tvrdnju izrazitije ilustruje i potvrđuje:obrazovanje i
odgoj postali su ne samo premanentna potreba modernog društva i modernog čovjeka već
i njihovo egzistencijalno obilježje za uslov opstanka i razvoja.
Razumljivo, obrazovanje odraslih koje je imalo kompenzacijsku funkciju s
obrazovnim dobrima koji nadomještaju "obrazovni deficit" različitog opsega i na
različitim razinama nije bilo usmjereno na one koji se obrazuju iz svoje unutarnje, ljudske
potrebe ili kako bismo rekli obrazovanje "za svoju dušu" lišeno svake nužnosti.
Obrazovne potrebe odraslih treba u osnovi i prije svega sagledavati kao primarno ljudske
potrebe odraslog čovjeka, pa u tom smislu i kao društvene potrebe. Tek na toj osnovi
utemeljene obrazovne potrebe odraslih mogu biti u funkciji razvoja pojedinca, a time i
društva.
Obrazovne potrebe odraslih trebaju biti u funkciji razvoja pojedinca. One trebaju
poticati i podupirati osobnosni razvoj usklađen s društvenim potrebama. Gdje su u tome
granice? Mogli bismo reći, granica društvenih potreba je osobna sreća i zadovoljstvo
pojedinca, a granica individualnog je društvena potreba, društvena nužnost. Za to
usklađivanje obrazovnih potreba odraslih porebno je puno šire sagledati cjelokupnu
DR.B. Samolovčev,mr.H. Muradbegović,univerzitetska knjiga “
OPŠTA ANDRAGOGIJA
“,str.9.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti