Obrazovni sistem u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata
Université de Paris-Sorbonne
UFR d'Etudes Slaves
Département de bosniaque-croate-monténégrin-serbe
Master Mention LLCE
Spécialité Etudes Slaves
Parcours bosniaque-croate-monténégrin-serbe
Le système éducatif en Yougoslavie après la Deuxième guerre mondiale
jusqu’aux années soixante-dix
Mémoire de Master 1
présenté par
Milica Todorovic
Directeur de recherches :
M. le Professeur Aleksandar Markovi
ć
Session de septembre 2016
Le système éducatif en Yougoslavie (1945-1970)
|
TODOROVIC Milica
3
S A D R
Ž
A J :
Sadr
ž
aj
Uvod
3
1 Velika reforma
š
kolstva
4
1.1 Razvitak i
š
irenje osnovnog obrazovanja 4
1.2 Srednjo
š
kolsko obrazovanje 6
1.3 Osnovno i srednje obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina 7
1.4 Visoko obrazovanje 8
1.5 Obrazovanje u JNA 11
1.6 Usmereno obrazovanje 11
1.7 Obdani
š
ta i pred
š
kolske ustanove 12
1.8 Pionirska organizacija 14
1.9 Omladinska organizacija 15
2 Proces opismenjivanja odraslih
15
2.1 Organizacija, tok i rezultati 16
2.2 Problemi i nedostaci 19
Zaklju
č
ak
20
Literatura

Le système éducatif en Yougoslavie (1945-1970)
|
TODOROVIC Milica
5
Velika reforma
š
kolstva
Tokom
š
ezdesetih godina XX veka u Jugoslaviji dolazi do niza radikalnih promena.
Komunisti
č
ka euforija koja je karakterisala period neposredno posle II svetskog rata morala je
da ustupi prostor racionalnijim, realisti
č
nijim re
š
enjima. U poku
š
aju da zadr
ž
i vlast,
komunisti
č
ki re
ž
im formulisao je niz «reformi», kojima je izgra
đ
en specifi
č
an sistem –
jugoslovenski samoupravni socijalizam. Glavne odlike ovog sistema bile su radni
č
ko
samoupravljanje i nesvrstanost kao spoljno-politi
č
ki okvir.
4
Tabela 1
. Brojno stanje osnovnih
š
kola i u
č
enika 1938-1948
5
1.1 Razvitak i
š
irenje osnovnog obrazovanja
Osim velike materijalne
š
tete koja je naneta za vreme rata, veliki gubitak se osetio i u nastavnom
kadru. Neki od u
č
itelja su zavr
š
ili u nekom od nacisti
č
kih logora u Evropi, dok su se neki
pridru
ž
ili antifa
š
isti
č
kim vojnim formacijama. Na
ž
alost, mnogi nisu ni do
č
ekali kraj rata.
Nastava za vreme rata nije bila u potpunosti obustavljena, ali ju je vrlo mali broj djaka pohadjao.
Naravno, bilo je i onih djaka koji se za vreme okupacije nisu nijednom pojavili u
š
koli.
Prema naredjenju i uputstvima komesarske vlade Srbije Milana A
ć
imovi
ć
a izvr
š
eno je
prevodjenje u
č
enika u starije razrede. Ova praksa bi
ć
e prisutna tokom celog trajanja rata. U
ratnim uslovima osnovne
š
kole na teritoriji Srbije radile su prema programima za osnovne
š
kole,
č
ija je sadr
ž
ina prilagodjena koncepcijama vlade Milana Nedi
ć
a.
Š
kolska
1941/42.godina zapo
č
eta je tek po
č
etkom februara 1942.godine. Do jeseni 1944.nije bilo ve
ć
ih
prekida rada, kada je zbog ratnih dejstava u pojedinim delovima Srbije po
č
etak godine kasnio,
pa je nastava prakti
č
no izvodjena samo u drugom polugodi
š
tu.
6
To je samo jedan od problema
4
S. Naumovi
ć
(1999),
Identity Creator in Identity Crisis : Reflections on the Politics of Serbian Ethnology :
Anthropological Journal of European Cultures
, str. 57-58
5
Š
kolstvo u Srbiji 1945-1950
, Mom
č
ilo Pavlovi
ć
, Zbornik radova
,
Zavod za ud
ž
benike i nastavna sredstva
dru
š
tvo istori
č
ara Srbije Istorijski institut, Beograd 2003, str. 291
6
Od bukvara do ra
č
unara
.., str. 60 ; Dr Svetislav Lj Markovi
ć
, Dr Ilija V. Popovi
ć
, Leksikon
č
a
č
anskog
obrazovanja
,
Č
a
č
ak, 2007.godine
Le système éducatif en Yougoslavie (1945-1970)
|
TODOROVIC Milica
6
sa kojim su se vlasti suo
č
ile nakon zavr
š
etka rata tako da
« u oslobodjenoj zemlji osnovno
š
kolstvo po
č
inje iznova ».
7
8. decembra 1944.godine doneta je odluka da nastava mo
ž
e da po
č
ne
u svim osnovnim
š
kolama koje su uspele da osposobe prostor i koje su imale dovoljno
nastavnog kadra. Ministarstvo prosvete Demokratske Federativne Jugoslavije organizovalo je
1945.godine izradu novih nastavnih planova i programa za osnovnu
š
kolu. U novom nastavnom
programu za osnovne
š
kole izba
č
ene su sve one nastavne jedinice koje nisu odgovarale novim
komunisti
č
kim vlastima. Svakako najvi
š
e prepravki pretrpeo je nastavni program za istoriju iz
koga su izba
č
ena « sva neta
č
na u
č
enja o na
š
oj istorijskoj stvarnosti », a une
š
ena su nova
poglavlja koja su trebala da veli
č
aju borbu jugoslovenskih naroda za slobodu, bratstvo i
jedinstvo.
8
Prema izve
š
tajima iz 1949.godine, u Bosni je samo 53% dece pohadjalo nastavu. Razlog tako
malom broju djaka je « pre svega nemanje
š
kola, naro
č
ito u onim krajevima gde se ratovalo i
gde su skoro sve
š
kole uni
š
tene i nedostatak u
č
iteljskog kadra »
9
.
Š
kolske 1950/51. godine
otvaraju se osmogodi
š
nje osnovne
š
kole. Tada je u Srbiji otvoreno ukupno 484 osnovne
š
kole.
Svr
š
eni u
č
enici osmog razreda polagali su ni
ž
i te
č
ajni ispit, takozvanu malu maturu,
č
ime su se
izjedna
č
avali sa malim maturantima tada
š
nje gimnazije. Godine 1955.ukinute su ni
ž
e
gimnazije, a njihovi razredi su prevedeni u osmogodi
š
nje osnovne
š
kole, a mala matura, ili ni
ž
i
te
č
ajni ispit se nije polagao.
10
Naredne
š
kolske godine (‘52/’53) osnovna
š
kola postala je
obavezna. Dolazi do regrutovanja djaka, uglavnom devoj
č
ica koje zbog uticaja roditelja nisu
pohadjale nastavu a ako jesu bila su to uglavnom prva
č
etiri razreda. Od 1950.godine ekskurzije
postaju deo
š
kolskih dana koje su pra
ć
ene parolom « Upoznaj domovinu da bi je vi
š
e voleo ».
Obilazili su se mesta vezana za Narodnooslobodila
č
ku borbu, zatim gradovi u drugim
republikama i pokrajinama, a od ’80-ih po
č
inju sve vi
š
e da se organizuju ekskurzije u
inostranstvu. Sto se ti
č
e slobodnog vremena nakon
š
kole i za vreme raspusta, sve je zavisilo od
toga u kojoj sredini su deca odrastala ali mo
ž
e se reci da su igre i navike bile iste. Deca su se
igrala kauboja i Indijanaca, partizana i Nemaca, zatim
č
uveno igranje lasti
š
em kod devoj
č
ica.
Kako osnovci, tako su i srednjo
š
kolci sakupljali markice, klikere, zna
č
ke, limenke, postere,
salvete, stripove itd. Po
č
etkom ’50-ih liberalizacija «vra
ć
a na scenu crtane junake» poput : Miki
Mausa, Paje Patka, Asteriksa I Obeliksa, Tali
č
nog Toma, Dilana Doga I
č
uvenog Alana Forda.
Fudbal je bio jako popularan medju de
č
acima. U prvim godinama posle rata igrao se
č
uvenom
7
Od bukvara do ra
č
unara
8
Od bukvara do ra
č
unara
9
Nikad im bolje nije bilo
, Modernizacija svakodnevnog
ž
ivota u Socijalisti
č
koj Jugoslaviji, str. 23
10
Leksikon
č
a
č
anskog obrazovanja,
29

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti