ODGOJ ZA MEDIJE ILI MEDIJSKA
PEDAGOGIJA
Danas se sve više govori o medijskom obrazovanju, odgoju za medije,
medijskoj kulturi, medijskoj kompetenciji, medijskoj pedagogiji, medijskoj
didaktici, medijskoj etici, kritici medija i slično.
Nazočnost medija u praktički svim područjima života implicira i medije u
obrazovnom procesu. To je već poznata konstatacija.
Nužno je međutim sada više nego ikada u nastavu implementirati nove medije
i tehnologije s kojima su djeca svakodnevno okružena. To, dakako, traži i
temeljito medijsko obrazovanje učitelja.
Došlo je vrijeme da se učenicima omogući orijentacija, po mogućnosti kritička
u odnosu na medije (film, televizija, video, internet i ostalo), da se u nastavi
pojedinih predmeta mediji rabe funkcionalno i smisleno i da se u budućnosti
stvaraju i proizvode medijski odgovarajući edukacijski materijal (udžbenici,
priručnici, filmovi, CD, DVD , web-stranice i drugi).
Budućnost su medijski obrazovani i osviješteni učitelji, bolje rečeno medijski
pedagozi.
U njihovu obrazovanju tijekom redovitog studija, određene specijalizacije ili
diplomskog studija, kad je riječ o novoj organizaciji visokoškolske nastave,
potrebna su temeljna znanja o medijima, komunikologiji, informacijsko--
tehničkom području. Nužno je dobro poznavanje kako klasičnih tako i
modernih medija. Tako profilirani stručnjak mora kritički i konstruktivno
promatrati razvoj medija i njihovu moguću primjenu u nastavi.
Sve to treba promatrati u smislu razvijanja nove kulture odgoja i obrazovanja.
Učenike treba znati zainteresirati za obrazovanje putem medija, omogućiti im
snalaženje u bogatom medijskom svijetu koji trebaju promatrati kritički, ali i
samostalno sudjelovati u proizvodnji nekih medijskih sadržaja (snimanje
fotografija, filmova u videodružinama, izrada web stranice i slično).
Pritom je nužno bdjeti nad činjenicom kako djeca ne bi smjela tijekom
formiranja svog identiteta podleći fascinaciji medijima nego sve vrijeme treba
u njima razvijati kritički i stvaralački duh s obzirom na bogatstvo i složenost
medijske kulture.
Mediji u nastavi
Mediji u nastavi javljaju se u nekoliko oblika.
Rabe se kao radno i pomoćno sredstvo, kao alat i mogu biti nastavna tema.
Pritom se podrazumijeva učenje putem medija, pojedinačno ili u skupinama
(pomoćno sredstvo), priprema nastavnoga medijskog materijala, samostalno
stvaralaštvo učitelja i učenika koji proizvode medijski edukativni proizvod
(alat) i učenje o medijima, posebice novim, pri čemu nužno treba tematizirati
digitalnu logiku i algoritmičko mišljenje (mediji kao nastavna tema).
Kako obrazovati medijskog pedagoga?
U obrazovanju budućega medijskog pedagoga (učitelja koji bi se specijalizirao
za medije), koji je posve sigurno itekako potreban suvremenoj školi, trebaju
biti zastupljena barem tri područja koja će obuhvatiti medije i informacijske
tehnologije u odgoju, obrazovanju i nastavi.
To su:
a) opća medijska kompetencija
- teorija medija i informacijskih tehnologija
- izbor i primjena medija i informacijskotehničkih sustava
- stvaranje medijskih softvera
- društveno značenje medija pri izmjeni informacija
- medijska estetika, medijska etika i medijsko pravo
b) medijskodidaktička kompetencija
- temelji primjene medija i informacijskih tehnologija u nastavi
- značenje medija u nastavi
- uporaba medija i informacijskih tehnologija u predmetnoj nastavi
- primjena medija i informacijskih tehnologija u izvannastavnom radu s
djecom i mladeži
- analiza i procjena vrijednosti trenutačne medijske ponude
- društveni i institucionalni uvjeti za medijsku produkciju
- medijsko obrazovanje i vrijednosni sudovi
- koncepcija, implementacija i evaluacija medijskih obrazovnih modula u
suradnji sa školom i ostalim odgojno-obrazovnim institucijama.
c) kompetencija u području medijskoj odgoja
- odgojni i obrazovni ciljevi i zadaće u području medija i informacijskih
tehnologija
- medijski odgoj (klasični mediji, informacijsko-komunikacijske tehnologije u
nastavi i radu s mladima u izvannastavnim sadržajima)
- suradnja na razvijanju i proizvodnji medijskih edukativnih proizvoda
Medijski proizvod
Cilj obrazovanja stručnjaka takva profila jest proizvodnja medijskoga
proizvoda. To je dokaz kako je sada u mogućnosti stečena teorijska znanja
pretočiti u praksu i primijeniti medije na određene sadržaje, čime će ujedno
unaprijediti i modernizirati nastavni proces.
Što se pak ne smije zaboraviti?
Posve sigurno nije sporno obrazovanje medijskoga pedagoga, njegovo
poznavanje i ovladavanje ovim medijima: fotografija, film, video, računalo.
Nikako se ne smije zaboraviti da se pritom obrazuje stručnjak koji će, prema
usmjerenju i mogućnostima:
