Odgoj za vrednosne orjentacije i vrednost mladih
FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU
ODSJEK ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ
SEMINARSKI RAD
ODGOJ ZA VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE I VRIJEDNOSTI MLADI
Profesor: Vlaho Kovačević
Student: Petra Tafra
Split, svibanj, 2017.
2
Sadržaj
Suvremena nekrofilija ili - život kao vrijednost
...........................................................................................9
Filozofija života “u živo” ili - život kao vrednota
......................................................................................10
Život kao izranjanje u samosvijest (spoznaja)
.......................................................................................10
Život kao rađanje (djelovanje)
Stvorenost ili - odnos prema Bogu
Zadanost ili - odnos prema svijetu
Zajedništvo ili - odnos prema drugomu
.................................................................................................12

4
VRIJEDNOSTI I POTREBE
Polaze
ć
i od humanisti
č
ke teorije
č
ovjekov osobni razvoj odvija se upravo preko
zadovoljavanja osnovnih potreba.
Č
ovjek ima velik broj potreba, ali samo neke su fatalne za
osobni razvoj i to su osnovne potrebe. Ukoliko do
đ
e do nemogu
ć
nosti zadovoljavanja neke od
osnovnih potreba pojedinac
ć
e promjenom ponašanja nastojati prona
ć
i produktivan na
č
in koji
ć
e
dovesti do zadovoljavanja osuje
ć
ene potrebe. Ako to ne uspije kroz duže vrijeme onda se javlja
neki oblik destrukcije koja može biti usmjerena prema samom sebi ili prema drugima. Tako je
utvr
đ
eno da djeca koja su doživljavala neuspjeh u školovanju i ponavljala razred imaju naglašenije
neurotske i psihopatske pojave nego li djeca koja su doživjela uspjeh, odnosno da
č
eš
ć
e prihva
ć
aju
negativne i kriminalne vrijednosti. Možemo razlikovati tri grupe osnovnih potreba biološke,
socijalne i samoaktualizacijske. Ljudi svoje potrebe ne mogu zadovoljiti sami izvan ljudskog
društva. Svako društvo je organizirano tako da ljudi zajedni
č
ki mogu ostvariti svoje osnovne
potrebe. Biološke potrebe za hranom, vodom, sigurnoš
ć
u, zdravljem ili održanjem vlastitog života
mogu ostvariti u egzistencijalnoj ili ekonomskoj sferi društva. Socijalne potrebe za ljubavlju,
pripadanjem i op
ć
enito odnose s drugim ljudskim jedinkama ostvaruju u sferi društvenih odnosa
ili politi
č
koj sferi. Samoaktualizacijske potrebe za osobnim rastom i razvojem u sferi kulture i
stvaralaštva. U sve ove tri društvene sfere možemo prepoznati sustave vrijednosti kojima su
regulirani na
č
ini zadovoljavanja potreba pojedinaca. Tako možemo razlikovati egzistencijalne
vrijednosti, društvene i humanisti
č
ke vrijednosti. Te vrijednosti mogu biti iskazane u obliku
moralnih normi koje su nepisani skup pravila kojih se valja pridržavati u odre
đ
enoj društvenoj
zajednici, a ako se to ne
č
ini nailazi se na moralnu osudu i neprihva
ć
anje od ostalih
č
lanova
zajednice, a mogu biti i pravne norme za koje opet postoji i pravna sankcija. Tri osnovne
vrijednosti koje je istaknula francuska revolucija, koje se i danas smatraju osnovnim vrijednostima
gra
đ
anskog društva u razdoblju moderne, su bratstvo, jednakost i sloboda, a odnose se upravo na
ove tri društvene sfere: bratstvo na egzistencijalnu, jednakost na sferu društvenih odnosa, a
sloboda na sferu kulture i stvaralaštva. Sve se vrijednosti mogu svesti na osnovnu dihotomiju:
dobro – loše i sve se mogu iskazati u pozitivnom i negativnom obliku (sloboda-nesloboda,
poštenje-nepoštenje, jednakost-nejednakost itd.). Heler (1981.) kaže da su vrijednosti kategorije
orijentacije neophodne za društveni život koje su preuzele ulogu bioloških instinkta koje su ljudi u
svom razvoju izgubili.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti