Odgovornost zbog kršenja saobraćajnih propisa
Doboj, januar 2019.
SEMINARSKI RAD
ODGOVORNOST ZBOG KRŠENJA
SAOBRAĆAJNH PROPISA
STUDENT:
NASTAVNIK:
Ivana Lazić 1171/16
Prof. dr Tihomir ĐURIĆ
2
PREDMET:
SAOBRAĆAJNO PRAVO
SEMINARSKI RAD
ODGOVORNOST ZBOG KRŠENJA
SAOBRAĆAJNH PROPISA
STUDENT:
NASTAVNIK:
Ivana Lazić 1171/16
Prof. dr Tihomir ĐURIĆ
Doboj, januar 2019.

4
1. UVOD
Svaki učesnik u saobraćaju je dužan da se ponaša na način kojim neće ometati, ugroziti ili
povrediti druge učesnike, kao i da preduzme sve potrebne mjere radi izbegavanja ili otklanjanja
opasnih situacija nastalih ponašanjem drugih učesnika u saobraćaju, ako sebe ili drugog time ne
dovodi u opasnost.
Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisuje odgovornost i sankcije za kršenje propisa o
učestvovanju u saobraćaju. Kršenje normi ovog zakona koje bude evidentirano od strane
saobraćajne policije u neposrednom kontrolisanju saobraćaja ili putem tehničkih sredstava, biće
predmet prekršajnog postupka koji je uređen Zakonom o prekršajima.
Ukoliko je učinjen saobraćajni prekršaj za koji je predviđena samo novčana kazna, saobraćajna
policija može izdati prekršajni nalog. Za ovakve prekršaje, Zakon omogućava da plaćanjem
novčane kazne po ovom prekršajnom nalogu uprosti postupak i da bude ekonomičniji za učinioca
prekršaja, tako što mu se ostavlja mogućnost da plati 50% iznosa novčane kazne, ako se prekršajni
nalog plati u roku od osam dana.
Prema odredbama zakona, moguće je zaključiti i sporazum o priznanju prekršaja, a od sada se
može zaključiti i za teže prekršaje, osim za nasilničku vožnju ili za saobraćajni prekršaj kojim je
izazvana saobraćajna nezgoda u kojoj je bilo povređenih lica.
5
2. MASOVNOST PROTIVPRAVNIH PONAŠANJA U
SAOBRAĆAJU
Protivpravna ponašanja u saobraćaju su veoma masovna. Ni ujednoj oblasti društvenog
života nemamo tako masovno kršenje društvene discipline, odnosno toliko protivpravnih
ponašanja, fizičkih i pravnih lica, kao u drumskom saobraćaju. Ta masovnost može se donekle
sagledati i iz statističkih podataka o učešću kažnjivih ponašanja u saobraćaju u strukturi svih
kažnjivih ponašanja. U strukturi krivičnih djela značajan procenat čine krivična djela
ugrožavanja saobraćaja (od 20 do 25%). Od lica kažnjenih u prekršajnom postupku od strane
sudija za prekršaje preko 80 % čine lica kažnjena zbog prekršaja u saobraćaju. Kad tome dodamo
i prekršaje za koje se kazna naplaćuje na licu mjesta, onda ispada da prekršaji u saobraćaju čine
više od 90% svih otkrivenih prekršaja, Kada sagledamo broj kažnjivih ponašanja (prekršaja)
treba imati u vidu daje posebno u saobraćaju veoma velika "tamna brojka" neotkrivenih
prekršaja. Radi se, prije svega, o prekršajima čija je posljedica najčešće apstraktna ili konkretna
opasnost, ali sticajem okolnosti protivpravno ponašanje se dogodilo u vrijeme i na mjestu gdje
nema ovlašćenog lica da to otkrije i registruje.
Privredni prestupi iz oblasti saobraćaja u strukturi ovih kažnjivih ponašanja ne predstavljaju
značajan procenat iako su predviđeni propisima o organizaciji prevoza, putevima i bezbjednosti
saobraćaja, u dobroj mjeri i zbog toga što je ova vrsta kaznene odgovornosti specifičnost našeg
pravnog sistema. Tu je i disciplinska odgovornost u oblasti saobraćaja, dio društvene represije
koja se sprovodi i podaci vode u privrednim društvima. Ovaj dio protivpravnih ponašanja, ni po
obimu, ni po značaju, nije zanemarljiv i treba ga imati u vidu. Radi upotpunjavanja predstave o
masovnosti protivpravnih ponašanja u ovoj oblasti društvenog života treba imati u vidu da se u
saobraćaju ili u vezi sa saobraćajem događa jedan broj ostalih nasilničkih (protivpravnih)
ponašanja koje svrstavamo u kategoriju narušavanja javnog reda i mira i klasičnog kriminala.
Ovo ponašanje obično počinju verbalnim duelima, a nastavljaju se svađama, uvredama, ponekad
tučama, lakšim ili težim povredama, pa čak i ubistvima.
„Propisi u oblasti saobraćaja“ dr Dragan Jovanović, Novi Sad 2009, str. 84

7
život. Socijalnim štetama - posljedicama društvo se skoro uopšte ne bavi. Materijalne štete
sagledavaju se veoma površno, jer još nije izgrađena metodologija utvrđivanja ukupnih
materijalnih šteta koje nastupaju kao posljedica ovih nezgoda.
Dok o ovim posljedicama imamo nepotpunu, maglovitu, nejasnu predstavu, ne možemo shvatiti ni
ozbiljnost ovih pojava, niti im dati pravo mjesto među opšte priznatim potrebama društva.
Potpunije sagledavanje ukupnih posljedica saobraćajnih nezgoda, pored toga što bi omogućilo
potpuniji uvid u stvarne štete koje društvo tipi, uticalo bi i na drugačiji odnos i reagovanje društva
na ove probleme, a to bi. u krajnjoj liniji, doprinjelo stvaranju efikasnijeg sistema zaštite društvenih
vrijednosti u ovoj oblasti društvenog života.
Slika 1.
Vožnja pod uticajem alkohola
Izvor: https://www.securitysee.com/wp-content/uploads/2017/10/izmene-zakona-o-bezbednosti-saobracaja-za-koje-
prekrsaje-su-poostrene-kazne-696x463.jpg
2.2
Uzroci protivpravnih ponašanja u saobraćaju
„Saobraćajno pravo“ Nebojša Jovanović, Pravni fakultet Beogrard, 2007; Str 120
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti