1

UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO GEOLOŠKO GRAĐEVINSKI FAKULTET

ODSIJEK: SIGURNOST I POMOĆ

ODLAGANJE I ZBRINAVANJE OTPADA

Industrijske deponije (za opasne i radioaktivne materijale)

/TEST/

      Student:

   Predmetni nastavnik:

xxxxxxxxxxxx

             Dr.sc.Tihomir Knežiček,vanr.prof.

Tuzla, oktobar 2014.

2

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................... 4

1. OPASNE MATERIJE.............................................................................................................5

1.1. Eksplozivne materije i predmeti.......................................................................................5

1.2. Zapaljive materije.............................................................................................................6

1.3. Oksidirajuće materije.......................................................................................................7

1.3.1. Organski peroksidi........................................................................................................7

1.4. Otrovne materije...............................................................................................................7

1.5. Gadne (zarazne) materije................................................................................................. 8

1.6. Korozivne (nagrizajuće) materije.....................................................................................8

1.7. Kancerogene materije.......................................................................................................8

2. RADIOAKTIVNOST I RADIOAKTIVNE MATERIJE.....................................................10

2.1. Alfa (α) zračenje.............................................................................................................10

2.2. Beta (β) zračenje.............................................................................................................10

2.3. Gama (γ) zračenje...........................................................................................................11

3. INDUSTRIJSKE DEPONIJE...............................................................................................12

3.1. Industrijski otpad............................................................................................................13

3.2. Nastajanje radioaktivnog otpada....................................................................................13

3.3. Niskoradioaktivni otpad (Low-level waste)...................................................................14

3.3.1. Porijeklo niskoraioaktivnog otpada.........................................................................15

3.3.2. Odlaganje (deponovanje) niskoradioaktivnog otpada kao i njegovo skladištenje. .16

3.4. Srednje aktivni otpad (Intermediate- level waste...........................................................17

3.5. Visoko radioaktivni otpad (High-level waste)...............................................................18

3.6. Ostali načini deponovanja..............................................................................................22

4.  OPASNI OTPAD.................................................................................................................24

4.1. Deponije za opasan otpad...............................................................................................25

4.2. Projektovanje deponija  za opasan otpa.........................................................................25

5. STANJE UPRAVLJANJA OPASNIM OTPADOM FBIH.................................................28

6. ''KEMIS'' LUKAVAC...........................................................................................................30

7.  INDUSTRIJSKA DEPONIJA CRVENOG MULJA DOBRO SELO.................................32

7.1.  Nastajanje crvenog mulja.............................................................................................. 32

7.1.1. Bayer-ov postupak dobivanja glinice......................................................................32

7.2. Sastav crvenog mulja..................................................................................................... 33

background image

4

UVOD

Intenzivnim razvojem tehnoloških dostignuća, naglim porastom broja stanovnika na planeti 

Zemlji i migracijom stanovništva iz sela u gradove, savremena civilizacija se po prvi put u 
drugoj polovini 20. vijeka susrela s problemom otpada. Svi ovi faktori uslovili su intenzivni 
razvoj društveno - ekonomskih odnosa, što je dovelo do nevjerovatnog povećanja potrošnje 
svih vrsta roba i proizvoda, a samim tim i do povećanja produkcije svih vrsta otpada

.

Današnja proizvodnja i potrošnja u svijetu prouzrokuju stvaranje sve veće količine otpada, 

koji polako uništava uslove za normalan život. Bilo da se radi o neopasnom, odnosno 
opasnom otpadu, neadekvatno upravljanje otpacima jedno je od najvećih problema modernog 
društva i predstavlja stalnu opasnost za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

 Veoma je dugačka lista ovih produkata i najveći dio odlazi istim putem, do deponija. U 

kontaktu sa ostalim otpadom na deponiji, opasan otpad se rastvara, reaguje i prolazi do 
podzemnih voda, gdje zagađuje jedine izvore pitke vode i onemogućuje normalan život.

5

1. OPASNE MATERIJE

Opasne materije

 predstavljaju one materije koje u svim formama postojanja i svim 

uslovima korištenja, svojim negativnim karakteristikama, kao što su eksplozivnost, 
zapaljivost, korozivnost, otrovnost, radioaktivnost i druge, mogu biti uzročnik različitih 
štetnih dejstava i opasnosti po zdravlje ljudi, oštećenja ili uneštećenja materijalnih dobara 
usljed razarajućeg termičkog ili fiziološkog dejstva te ugrožavanja radne i životne sredine.

Prema definiciji Agencije za okolinsku sigurnost i zdravlje (EHS- Enviromental Health 

and Safety), opasnim materijama smatraju se sve one materije koje imaju opasne/hazarne 
učinke kao što su: zapaljivost, korozivnost, reaktivnost, otrovnost, radioaktivnost, 
kancerogene učinke ili zaraznost. U opšteno gledajući, otpad koji sadrži ovakvu vrstu 
materijala smatra se opasnim jer takva vrsta otpada može biti potencijalno opasna za okolinu i 
čovječanstvo.

Klase opasnih materija:
KLASA 1 - eksplozivne materije i predmeti
KLASA 2 - zbijeni gasovi, gasovi pretvoreni u tečnost, gasovi rastvoreni pod pritiskom
KLASA 3 - zapaljive tečnosti
KLASA 4.1. - zapaljive čvrste materije
KLASA 4.2. - materije sklone samopaljenju
KLASA 4.3. - materije koje u dodiru sa vodom razvijaju zapaljive gasove
KLASA 5.1. - oksidirajuće materije
KLASA 5.2. - organski peroksidi
KLASA 6.1. - otrovi
KLASA 6.2. - zagađujuće (gadne) i zarazne materije
KLASA 7 - radioaktivne materije
KLASA 8 - korozvne (nagrizajuće) materije
KLASA 9 - ostale opasne materije

Opasnim materijama

 se smatraju sirovine od kojih se proizvode opasne materije i otpaci 

ako imaju osobine tih materija. Opasnim materijama mogu da rukuju samo punoljetna lica 
koja su za to stručno osposobljena

1.1. Eksplozivne materije i predmeti 

Eksplozivne materije

, predmeti punjeni eksplozivnim materijama, sredstva za paljenje, 

vatrometni predmeti i drugi predmeti jesu čvrste ili tečne hemijske materije koje imaju 
osobinu da po pogodnim spoljnim dejstvom (udar ili trenje) eksplozivnim hemijskim 
razlaganjem oslobađaju energiju u obliku toplote ili gasova.

Eksplozivne materije su hemijska jedinjenja ili hemijske smješe satsavljene od goriva koja 

mogu veoma brzo hemijskom reakcijom da razviju gasove takve brzine, temperature i pritiska 
koje mogu dovesti do oštećenja okoline.

Brzina hemijskog procesa razlaganja je karakteristična osobina eksplozivnih materija koja 

se kreće od nekoliko cm/sek do nekoliko km/sek , u ovisnosti od vrste same eksplozivne 

background image

7

1.3. Oksidirajuće materije 

Oksidirajuće materije

 su materije koje u dodiru sa drugim materijama razlažu i pri tome 

mogu prouzrokovat vatru (floridi, perflorati, peroksidi alkalnih metala, njihove smješe i 
drugo).

U grupu oksidacionih agenasa svrstavaju se sljedeće grupe jedinjenja: organski i 

neorganski peroksidi, hlorati, persulfati, permanganati, neorganski i organski nitriti i nitrati, 
ozon. Ove opasne materije ne treba skladištiti u blizini tečnosti niske temperature zapaljivosti. 
Na primjer ukoliko dođe do miješanja kalijum permanganata sa glicerinom na normalnoj 
temperaturi dolazi do izrazito snažne reakcije, uz pojavu plamena.

Prostorije za skladištenje oksidirajućih materija treba da budu hladne i dobro ventilirane, 

kao i izrađene od materijala koje su otporne na požar.

1.3.1. Organski peroksidi

Organski peroksidi

 su organske materije sa višim stepenom oksidacije koje mogu da 

izazovu štetne posljedice po zdravlje ili život ljudi ili oštećenja materijalnih dobara, a manje 
su osjetljive na eksplozije od dinitrobenzola u dodiru sa plamenom ili na udar, odnosno trenje.

1.4. Otrovne materije

Otrovne materije

 

su supstance sintetičkog, biloškog ili prirodnog porijekla i preparati 

proizvedeni od tih supstanci koji uneseni u organizam ili u dodiru sa organizmom mogu 
ugroziti zdravlje ili ćivot ljudi ili štetno djelovati na okolinu.

Da bi se izbjegle neželjene posljedice prilikom skladištenja ovih materija neophodno je 

primijeniti nekoliko mjera sigurnosti:

1. prostorije za skladištenje trebaju da budu hladne i obezbijeđene dobrom 

ventilacijom

2. sudovi sa otrovnim materijama, koji mogu međusobno da reaguju, trebaju da budu 

izolovani jedni od drugih

3. u prostorijama u kojima se drže ove materije ne smiju da se drže životne namirnice 

i stočna hrana

4. prostprije i ormani u kojima se drže ove materije, moraju moći zaključavati i 

moraju biti obilježene natpisom ''otrov''

5. ključeve od prostorija, ormana, u kojima se čuvaju ove materije, mže samo da čuva 

lice koje stara o čuvanju i izdavanju ovih materija

6. sudovi u kojima se nalaze ove materije moraju da budu dobro zaptivene kako bi se 

spriječilo isparavanje otrovnih materija koja bi mogla da dovede do zagađivanja 
skladišnih prostorija

Želiš da pročitaš svih 40 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti