UNIVERZITET U ISTOCNOM SARAJEVU

PEDAGOSKI FAKULTET U BIJELJINI

ODNOS NASTAVNIKA PREMA MANJE DAROVITOJ DJECI

 (

DRUGI KOLOKVIJUM IZ PREDMETA PEDAGOSKA DIJAGNOSTIKA)

Мentor:                                                                             Student: 

prof.dr Pero Spasojevic

Marina Radovic

Bijeljina, Jun 2015.

1

                                                    SADRZAJ

UVOD………………………………………………………………. 3

1. STA JE TO PEDAGOSKA DIJAGNOSTIKA………………...4

2. KAKO PREPOZNATI NEDAROVITOG UCENIKA………...5

3. INSTRUMENTI I NACINI DIJAGNOSTIFIKOVANJA
 ODNOSA NA RELACIJI NASTAVNIK-NEDAROVOTI 
UCENICI…………………………………………………………….6

4. UPITNIK O ODNOSU NASTAVNIKA PREMA
 NEDAROVITIM UCENICIMA…………………………………...8
    4.1

 

Izgled ankete i rezultati……………………………………….9

5. ZAKLJUCAK…………………………………………………….12

6. LITERATURA…………………………………………………...14

7. PRILOZI………………………………………………………….15

  

2

background image

1.

Sta je to Pedagoska dijagnostika?

Stanojlovic (2008) pedagosku dijagnostiku definise na sledeci nacin: Prema nasem 
misljenju, pod pedagoskom dijagnostikom, u sirem smislu, treba podrazumijevati ona 
aktivnosti u ukupnom pedagoskom djelovanju koje se sprovode radi utvrdjivanja 
okolnosti i cinilaca koji su uslovili odredjeno stanje u razvoju, ucenju i ponasanju, 
licnosti djeteta, odnosno sagledavanje osobenosti, kvaliteta i efikasnosti svih bitnih 
komponenti vaspitno-obrazovne djelatnosti skole. Na bazi dobijenih rezultata donosi se 
zavrsni sud, dijagnoza o pojavi ili problemu koji je predmet pedagoske dijagnostike sa 
mjerama pedagoskog i drugog djelovanja radi promjene datog stanja i predvidjanja 
rezultata planiranih mjera (str. 22).
Iako je pedagoska dijagnostika integralni dio vaspitno – obrazovnog procesa i od izuzetne 
je vaznosti za efikasniju organizaciju vaspitno – obrazovnog rada, ova pedagoska 
disciplina jos nije nasla pravo mjesto u pedagoskoj teoriji. Autori su nerado i nedovoljno 
obradjivali ovu oblast, vjerovatno stoga sto ona u sebi objedinjuje najkompleksnija 
pitanja licnosti i njenog razvoja, te interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup 
problemima. 
Danas vlada opsteprihvaceni stav, da je blagovremena i tacna dijagnoza, osnova za 
takticno i racionalno djelovanje u mnogim prakticnim djelatnostima, stoga smatram da je 
pedagoska dijagnostika ona vazna spona izmedju pedagoske teorije i prakse. U tom 
smislu potrebno je definisati ovu pedagosku disciplinu, prouciti njene metode, tehnike i 
principe, kako bi ona postala primjenjiva u prakticnom radu.
Pedagoska dijagnostika je najvaznija spona izmedju pedagoske teorije i prakse, jasno 
proizilazi da bi pedagoska nauka znatno vise paznje posvetila teorijskom oblikovanju 
pedagoske dijagnostike kao posebnoj oblasti medju pedagoskim diciplinama. Tim prije 
što pedagoska dijagnostika kao integralni dio vaspitno-obrazovnog rada nastavnika i 
vaspitaca ima izuzetan znacaj i siroko se primjenjuje u neposrednom vaspitno-
obrazovnom procesu, planiranju i programiranju vaspitno-obrazovne djelatnosti u 
organizaciji i rukovodjenju savjetodavnom pedagoskom radu u sagledavanju cinilaca 
uspjeha i neuspjeha u skolskom ucenju u ocjeni darovitosti i radu sa darovitom djecom, 
kao i sa djecom koja imaju razvojni poremecaj.
      Kvalitet dijagnostikovanja zavisice od prethodno odabranih i pripremljenih 
instrumenata za prikupljanje potrebnih podataka, kao i od dosljedno primjenjenih tehnika 
ispitivanja. 

,

4

2.

Kako prepoznati nedarovitog ucenika

 

U populaciji djece u osnovnoj skoli, njih 20 do 25% jesu djeca sa posebnim vaspitnim i 
obrazovnim potrebama. Njihove posebne vaspitno-obrazovne potrebe su rasporedjene od 
laksih do jako izrazenih, kako od kratkotrajnih tako do dozivotnih. Medju djecu sa 
posebnim vaspitno- obrazovnim potrebama ubrajamo i decu sa poremecajima u 
mentalnom razvoju.
Od darovitih ucenika, nedaroviti ucenici kasne sa usvajanjem gradiva, ne mogu da 
postizu zapazene rezultate u ucenju i generalno, teze im je da se uklope u redovan 
vaspitno-obrazovni proces. Takvu djecu mozemo prepoznati po nezainteresovanosti i 
neredovnosti izvrsavanja skolskih obaveza. 
Svaka skola se temelji na ustedi. Sta to znaci? Temelji se na ustedi strucnog kadra a to 
znaci da u svakoj skoli postoji mnogo manji broj nastavnika u odnosu na ucenike. 
Postavlja se pitanje da li ce sva djeca ‘dobiti’ dovoljno od nastavnika. Dobiti dovoljno 
paznje, dovoljno pomoci i instrukcija kod ucenja. Zbog navedene ustede, postoje 
odjeljenja sa 15, 20 pa i 30 ucenika. Svaka skola se danas temelji na prosjeku, sto ce reci 
da je gradivo prilagodjeno prosjecnom uceniku. Iz tog podatka proizilazi logicki 
zakljucak da ce ucenici koji su ispod intelektualnog prosjeka koji se ucekuje za njihov 
uzrast u neku ruku biti zakinuti i onemoguceni da rame uz rame sa ostalima prate nastavu 
i postizu ocekivani uspjeh. 

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti