1

Beograd, decembar 2013.

SADRŽAJ

UVOD.....................................................................................................................2

1.ŠTA SU ODNOSI S MEDIJIMA......................................................................3

2.  PLANIRANJE KOMUNIKACIJE S MEDIJIMA........................................5
2.1

.Elementi planiranja komunikacije s medijima

 ...............................................5

2.2.

Istraživanje medija

.............................................................................................7

3.ODNOSI S MEDIJIMA.....................................................................................8
3.1.

Upravljanje odnosa s medijima

.........................................................................9

3.2.

Medije treba upoznati

.......................................................................................10

4.ZAKLJUČAK.....................................................................................................14

5.LITERATURA....................................................................................................15

2

  UVOD

Odnosi   s   javnošću   su   djelatnost   koja   je   usmjerena   na   više   pravaca:   razvija   se   poseban   način 

ophođenja, komuniciranja i kontaktiranja sa kupcima, poslovnim partnerima, kao i poseban odnos 

ophođenja   među   zaposlenima   unutar   jedne   organizacije.   Odnosi   s   javnošću   su   posebna   vrsta 

poslovnih   aktivnosti,   koji   se   preduzimaju   radi   planiranog     i   smišljenog   komuniciranja, 

uspostavljanja   i   održavanja   odnosa   sa   okolinom,   sa   ciljem   da   se   stvori     prostor   za   pozitivan 

publicitet organizacije, kao i istupanja protiv glasina i priča koje se povremeno javljaju. Odnosi s 

javnošću   obuhvataju   poseban   oblik   konteksta   i   odnosa   prema   dobavljačima,   konkurentima, 

finansijskim institucijama, javnim službama, medijima .U poslednje vrijeme velika pažnja poklanja 

se medijima kao posebnom dijelu odnosa s javnošću. Mediji predstavljaju kanal komuniciranja 

između organizacije i njenih ciljnih grupa.

Ako   se   posmatra   u   odnosu   na   druge   dijelove   informaciono-komunikacionog   sistema,   sektor 

aktivnosti specijalizovan za odnose s javnošću bilježi u poslednjih desetak godina najveći rast. 

Američko udruženje za odnose s javnošću (PRSA) tvrdi, posle svoje godišnje skupštine 2000, da 

jedino ograničenje za dalji razvoj ove prosperitetne oblasti jeste nedovoljan broj ljudi koji umiju da 

rade ovaj posao, jer tih poslova ima sve više i sve bolje su plaćeni.

1

  Osobe koje obavljaju ovaj 

posao, u današnje vreme su poznate kao stručnjaci za odnose s javnošću.. 

Prilikom angažovanja stručnjaka za odnose s javnošću , klijenti zahtijevaju od njih da im obezbijede 

javnu pažnju, odnosno publicitet. Publicitet je kvalitet koji nešto ili nekoga čini vidljivim, društveno 

zapaženim i važnim, predmetom o kome se misli ili govori.

2

Zastupnici     agencija   nastoje   da   upravo   preko   nekog   medija,   koji   uživa   određeni   publicitet   i 

povjerenje javnosti, pridobiju najveći dio javne pažnje u korist klijenata koji su ih angažovali. 

Poznato   je   da   se   novinarstvo   još   od   samih   početaka   "hrani"   negativnim   publicitetom   ili 

jednostavnije   rečeno   prednost   se   daje   neočekivanim   ili   dramatičnim   pojavama   i   događajima. 

Ukoliko se mediji na ovaj način ophode prema nekim osobama ili organizacijama (naravno, ukoliko 

postoji povod za to), tada takve osobe ili institucije "zarađuju" negativan publicitet.

Zato su tu stručnjaci za odnose s javnošću koji umiju vrlo vješto da mijenjaju percepcije kod ljudi. 

1
2

background image

4

odnosa s javnošću za uspostavljanje međusobne saradnje, povjerenja i uvažavanja. Uloga odnosa sa 

medijima ogleda se u dostizanju optimalnog nivoa emitovanja i širine informacija da bi se ostvarili 

popularnost i razumijevanje od strane ciljnog auditorijuma. 

Odnosi s medijima ne nastaju sami od sebe i ne odvijaju se spontano. Neko mora da se stara o 

njima. U manjim organizacijama, u kojima još uvijek nema pojedinaca ili timova specijalizovanih 

za odnose s javnošću, to najčešće rade sami rukovodioci. Kako organizacija raste ona postaje sve 

interesantnija za javnost, a uporedo s tim i novinarske potrebe i zahtjevi postaju preveliki da bi na 

njih moglo samo uzgredno da se odgovori. Organizacije koje rastu brigu o odnosima s medijima u 

početku   povjeravaju   pojedincima,   da   bi   kasnije   formirali   posebna   odjeljenja   ili   službe.   U   tim 

službama postepeno dolazi do specijalizacije i profesionalizacije. Tako odnosi s medijima mnogima 

postaju osnovno zanimanje.

Unutar samih odnosa s medijima dolazi do dalje specijalizacije. Neki od tih specijalista, kao što su 

predstavnici za medije istureni su u prvi plan. Drugi ostaju u pozadini kao savjetnici, analitičari, 

stratezi, planeri, treneri,ocjenjivači, tekstopisci i sl.

Preduzeća, zavisno od svoje veličine, potrebe i organizovanosti, zapošljavaju i po nekoliko desetina 

stručnjaka za odnose s medijima. Takođe za pokrivanje dijela svojih potreba angažuju agencije za 

odnose s javnošću koje pružaju usluge u sferi odnosa s medijima.

3.  PLANIRANJE KOMUNIKACIJE S MEDIJIMA

Planiranje komunikacije s medijima ima zadatak da implementira strategiju u okviru raspoloživih 

resursa. Cilj planiranja komunikacije s medijima je da identifikuje i koristi prigodan medij kako bi 

efikasno   i   efektivno   komunicirali   sa   ciljnom   grupom.   Planiranje   komunikacije   sa   medijima 

omogućava da poruke koje organizacija emituje pronađu put upravo do one grupe ljudi koji su od 

važnosti   za   pokrenutu   kampanju,   iskorišćavajući   maksimalno   raspoložive   resurse.   Planiranje 

komunikacije   s   medijima   omogućava   nam   da,   pošto   smo   ustanovili   šta   od   njih   očekujemo,   u 

svakom momentu treba da znamo da li se ta naša očekivanja i ispunjavaju. Planovima , koji treba da 

sadrže precizno utvrđene ciljeve, raspoređuju se ljudi, sredstva i vrijeme. 

Ponekad čak i kad damo sve od sebe i obavimo sav posao, ipak nećemo dobiti pokrivenost koju 

zaslužujemo. Bez obzira na sve moramo planirati naše medijske nastupe, to nas čini inovatorima i 

proaktivnim,   umjesto   samo   pukog   reagovanja   na   stvarnost   oko   nas.   Plan   sadrži   nekoliko 

komponenti uključujući sve, od identifikacije i odabira novinara,do press klipinga. Koordiniran plan 

komunikacije s medijima povećaće šanse za uspjeh širenja poruke i njene medijske pokrivenosti.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti