Seminarski rad
Tema: Odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta
Student:
Ognjen Kalaba
Mentor
: prof. dr. Mihajlo Marković
2018
4
2.Uzroci i negativni aspekti prekomjernog vlaženja zemljišta
2.1. Uzroci prekomjernog vlaženja
Suvišne vode u zemljištu dijele se na: sopstvene (unutrašnje) i spoljne suvišne vode. I
jedne i druge mogu biti:
površinske vode,
podpovršinske vode,
podzemne vode.
Pojava suvišnih površinskih voda vezana je za ravna zemljišta teškog mehaničkog
sastava, kod kojih, zbog male infiltracije, dolazi do nagomilavanja vode u površinskim slojevima
zemljišta. Porijeklo ovih voda je najčešće od padavina ili površinskog doticaja. U
mikrodepresijama zemljišta zadržava se voda koja može dugo da leži na samoj površini i
predstavlja veliku smetnju, ne samo za razvoj korjenovog sistema biljaka, već i za izvođenje
radova- kretanje poljoprivredne mehanizacije.
Pojava suvišnih podpovršinskih voda karakteristična je za zemljišta u kojima se na
izvesnoj dubini od površine zemljišta pojavljuje nepropustljivi ili slabo propusni horizont na
kome se voda zadržava ili, u slučaju da je nagnut, kreće. U ovakvim slučajevima, voda se
pojavljuje u vidu povremenih izvora ili pištevina(pištoljina). Porijeklo slabo propusnog horizonta
može biti različito, a za ova zemljišta, koja se mogu značajno razlikovati po mjestu i načinu
postanka, zajedničko je da imaju mali kapacitet za vodu. Porijeklo suvišne podpovršinske vode
je najčešće od padavina ili podpovršinskog doticaja.
Podzemne vode se pojavljuju kao uzrok prevlaživanja u slučaju da je njihov gornji nivo
slobodan ili na dubini koja ugrožava korjenov sistem. Nivo podzemnih voda je pod uticajem
atmosferskih padavina ili vodotoka, jezera i sl. U slučaju prisustva zaslanjenih podzemnih voda,
kapilarno izdizanje doprinosi procesu zasoljavanja zemljišta.
Kao poseban slučaj treba izdvojiti suvišnu vodu u zeljištu koja nastaje kao posljedica
navodnjavanja zemljišta.
Slika. 2
5
2.2. Negativni aspekti prekomjernog vlaženja zemljišta
Štete u biljnoj proizvodnji, koje nastaju od suvišnih voda mogu doseći katastrofalne
razmjere. Suvišne vode čine loše uslove za uzgoj kulturnih biljaka, izravno utiču na smanjenje
prinosa i otežavaju ili u potpunosti onemogućavaju izvođenje agrotehničkih zahvata koje treba
pravovremeno izvršiti. Pri prekomjernom vlaženju zemljišta dolazi do:
nedostatka vazduha u zemljištu (povoljan odnos vode i vazduha u porama 60:40)
blokiranja otrovnih materija u zemljištu (gasovi i materije koje ispušta korijen)
anaerobne razgradanje organskih i anorganskih materija (redukovana jedinjenja
– metan, aldehidi; mineralne materije prelaze u redukovano stanje (Fe, S, Mn)
sniženja temperature zemljišta (prevlažena zemljišta se sporije zagrijavaju i
sporije hlade)
sniženja mikrobiloške aktivnosti (mikroflora i fauna neaktivna)
slabe iskoristivosti đubriva (korijen se raspada, smanjena transpiracija)
jačeg razvoja biljnih bolesti (vlažni uslovi – povoljan ambijent za razvoj bolesti,
sjeme ne uspijeva klijati)
povećanja kiselosti zemljišta (smanjuje se vodopropusnost zemljišta)
splićavanje rizosfere
otežane primjena mehanizacije (otpor pri obradi, zbijanje i slepljivanje zemljišta)
Slika 3.
