prvobitno (sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka) predstavljao multilateralni forum za
dijalog i pregovaranje između Zapada i Istoka tj. Konferenciju za evropsku bezbjednost i
saradnju (KEBS). KEBS je funkcionisao kao niz sastanaka i konferencija na kojima su
uspostavljane norme i obaveze za države učesnice (njih 35 koje su 1975. potpisale Helsinški
završni akt), te povremeno je ocijenjivana njihova primjena. Nakon Hladnog rata i pada
Berlinskog zida sastanci su postali redovniji, rad Konferencije strukturisaniji, te 1994. KEBS
mijenja svoj naziv u OEBS - Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju.

OEBS je najveća regionalna, bezbjednosna organizacija u svijetu koja okuplja 56

država učesnica i ima 19 misija na terenu. Organizacija pokriva širok spektar aktivnosti koje
se odnose na sve tri dimenzije bezbjednosti - vojno-političku, ekonomsko-ekološku i ljudsku
dimenziju.  S  obzirom  da nema  svojih  oružanih  snaga  i sredstava za uspostavljanje mira,
aktivnosti   OEBS-a   su   prvenstveno   usmjerene   na   rano   upozoravanje,   prevenciju   sukoba,
upravljanje   krizom   i   postkonfliktnu   rehabilitaciju.   U   tom   kontekstu   koristi   se   uglavnom
preventivnom diplomatijom koja uključuje kontrolu naoružanja, povećanje povjerenja među
državama, praćenje poštovanja ljudskih prava i prava manjina, posmatranje izbora, mjere
protiv trgovine ljudima, borbu protiv terorizma, te praćenje ekonomskih i ekoloških odnosa.

Države učesnice OEBS-a uživaju jednaki status, a odluke u okviru organizacije se

donose konsenzusom. One su politički, ali ne i pravno obavezujuće.

Zajednički budžet OEBS-a finansira se kontribucijama država učesnica prema različito

određenim skalama i principima. Otprilike 75% budžetskih sredstava odvaja se za finansiranje
terenskih operacija, 15% za funkcionisanje Sekretarijata, a 10% za ODIHR. OEBS danas ima
oko 3.500 zaposlenih.

2.1. Organizacija i struktura OEBS-a

Stručno tijelo OSCE-a za političke konzultacije i donošenje odluka je Stalno vijeće

(Permanent Council). Njegovi članovi, izaslanici zemalja članica OSCE-a sastaju se jednom
sedmično u Kongresnom središtu u Hofburgu u Beču da bi raspravljali i donosili odluke o
pitanjima značajnim za OSCE. U Hofburgu se, također, održavaju i sastanci Foruma za
sigurnosnu suradnju (Forum for Security Cooperation), koji se bavi pitanjima kontrole
naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti).

Visoko vijeće (Senior Council), kojega čine politički ravnatelji ili dužnosnici višeg

ranga zemalja-članica, sastaje se radi periodičnih političkih dogovora. Jednom godišnje se
sastaje u Pragu kao Ekonomski forum.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica OSCE-a sastaju se jednom godišnje na

sastanku Ministarskog vijeća (Ministerial Council), a svake druge godine šefovi država ili
vlada okupljaju se na Samitu OSCE-a.

Predsjedavatelj OSCE-a (Chairman-in-Office - CiO) odgovoran je za izvršenje odluka

i svake se godine bira iz druge zemlje. Aktualnom Predsjedavatelju u njegovom radu pomaže
prethodnik koji, zajedno sa sljedećim Predsjedavateljem, čine OSCE Trojku.

Predsjedavatelj OSCE-a može ustrojiti ad hoc upravnu skupinu i imenovati osobnog

izaslanika koji će se baviti specifičnim kriznim i konfliktnim situacijama.

Glavni tajnik OSCE-a (Secretary General), koji ima sjedište u Beču, djeluje kao

izaslanik Predsjedavatelja OSCE-a i daje mu podršku u svim aktivnostima kojima se provode
ciljevi OSCE-a. Njegove aktivnosti također uključuju rukovođenje OSCE strukturom i
operacijama.

Tajništvo, koje pruža operativnu podršku Organizaciji, ima sjedište u Beču. Podršku

Tajništvou pruža Ured u Pragu (the Prague Office), koji ima informativnu funkciju i bavi se
dokumentacijom.

Ured za vezu u Centralnoj Aziji (the Liaison Office), sa sjedištem u Taškentu,

predstavlja vezu između Organizacije i pet zemalja OSCE-a iz središnje Azije.

Ured za demokratizaciju i ljudska prava (The Office for Democratic Institutions and

Human Rights - ODIHR), sa sjedištem u Varšavi, ima aktivnu ulogu u monitoringu izbora i
razvoju državnih institucija koje se bave izborima i ljudskim pravima, pruža tehničku potporu
državnim pravnim institucijama, potpomaže razvoj i jačanje nevladinog sektora i građanskog
društva, itd.

Izaslanik za slobodu medija (the Representative on Freedom of the Media)

uspostavljen je 1997. godine sa ciljem praćenja razvoja medija uz respektiranje njihove
slobode.

Ured Visokog komesara za nacionalne manjine (the High Commissioner on National

Minorities) ima zadaću ranog upozoravanja i prevencije konflikata. Savjetima i preporukama
treba ohrabriti strane u konfliktu na vođenje politike međusobnog nesuprotstavljanja.

OSCE ima misije u nekoliko zemalja (operacije na terenu): Bosna i Hercegovina,

Hrvatska,   Estonija,   Latvija,   Makedonija,   Moldova,   Tadžikistan,   Ukrajina,   Srbija,   Gruzija,
Kosovo.   Formirana   je   grupa   za   Čečeniju,   Albaniju   i   savjetodavno-posmatračka   grupa   za
Bjelorusiju.   OSCE   također   ima   zadatak   kontrole   konvencionalnog   naoružanja   i   mjera
izgradnje   povjerenja   i   sigurnosti.   Bečki   dokument   iz   1994.   godine   obvezuje   članice   na
transparentnost i predvidivost njihovih vojnih aktivnosti. Zemlje-članice su usvojile vojna
pravila ponašanja (Kodeks ponašanja - Code of Conduct), kojima se snaže načela djelovanja
oružanih snaga u demokratskim društvima.

Parlamentarna skupština OSCE-a, koju čini više od tri stotine parlamentaraca iz svih

zemalja članica OSCE-a, održava godišnji sastanak u mjesecu junu, a tokom svake godine
održava različite i brojne sastanke i seminare. Skupština raspravlja o pitanjima značajnim za
rad OSCE-a, a donosi i odgovarajuće rezolucije i preporuke. Parlamentarna skupština ima
značajnu ulogu u nadgledanju izbora. Sekretarijat Skupštine ima sjedište u Kopenhagenu.

OSCE je uspostavio i Sud za pomirenje i arbitražu (Court of Conciliation and

Arbitration), sa sjedištem u Ženevi. Zemlje potpisnice Konvencije o pomirenju i arbitraži
mogu predati Sudu zahtjev za rješavanje putem Arbitražnog tribunala ili Povjerenstva za
pomirenje. OSCE također učestvuje u aktivnostima Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu.