Univerzitet Union „Nikola Tesla“

Fakultet za poslovne studije i pravo

SEMINARSKI RAD IZ:

KRIVIČNO PROCESNO PRAVO

Tema:

Okrivljeni

Profesor :                                             Student

Milan Milošević 

Beograd, 2017.

Sadržaj

background image

1.Osumljičeni 2.Okrivljeni 3.Optuženi 4.Otuđeni 5.Okrivljeni kao opšti pojam

Osumljičeni

 je lice prema kome je pre pokretanja krivičnog postupka nadležni državni organ 

preduzeo neku radnju zbog postojanja sumnje da je izvršilo krivično delo. Osnovni elementi 
ove zakonske definicije su: 

1.stadijumski   element-u   pitanju   je   pretkrivični   postupak,   odnosno   vremenski   period   pre 
formalno pokrenutog krivičnog postupka 

2.potrebno je da nadležni državni organ izvrši određenu radnju prema njemu

3.neophodno je postojanje odgovarajućeg procesnog oblika sumnje u vidu osnova sumnje

4.potrebno je da se radnja nadležnog organa na razjašnjavanje krivičnog dela u pogledu kojeg 
postoje osnovi sumnje o izvršenju krivičnog dela, previđajući da osumnjičeni može delovati i 
kao pomagač.

Okrivljeni

  je lice protiv koga je doneto rešenje o sprovođenju istrage   ili protiv koga je 

podneta optužnica, optuženi predlog ili privatna tužba. Osnovni element zakonske definicije 
okrivljenog je alternativno postojanje: 

1.Određene sudske odluke, odnosno rešenja o sporvođenju istrage 

2.određenog optužnog akta, tj. optužnice, optuženog predloga ili privatne tužbe.

Optuženi

 je lice protiv koga je optužnica stupila na pravnu snagu. Okrivljeni u užem smislu 

postaje optuženi kada osnovni optuženi akt u opštem krivičnom postupku stupi na pravnu 
snagu,   bilo   da   je   to   pasivno   kada   optužnica   nije   kontrolisana   putem   ulaganja   prigovora 
okrivljenog ili branioca, odnosno zahtevom predsednika veća za njenim preispitivanjem, bilo 
da je to aktivno, ukoliko je prigovor uložen u zakonskom roku od osam dana, pa je od strane 
vanraspravnog   veća   odbijen   kao   neosnovan,   odnosno   ako   je   predsednik   veća   zahtevao 
preispitivanje optužnice, a vanraspravno veće donelo odluku o svom slaganju sa njom.

Osuđeni

 je lice za koje je pravosnažnom presudom ili pravosnažnim rešenjem o kažnjavanju 

utvrđeno da je krivično odgovorno za određeno krivično delo. U pitanju je optuženi u pogledu 
kojeg je optužnica potvrđena sudskom odlukom koja sadrži stav suda o postojanju krivice 
optuženog i koja je na aktivan ili pasivan način stekla svojstvo pravosnažnosti. 

Okrivljeni kao pojam postoji i u širem smislu tako da u sebi zajedno obuhvata druga tri 
procesna svojstva lica protiv kojeg se vodi krivični postupak, odnosno druga tri pojma za lice 
protiv koga se vodi ili se vodio krivični postupak.  Izraz   okrivljenog   je   opšti   naziv   za 
okrivljenog, optuženog i osuđenog.

***Prava okrivljenog***

Okrivljeni ima sledeća prava: 

1.pravo da se smatra nevinim sve dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom 
suda

2.pravo na odbranu koja se sastoji iz niza posebnih procesnih prava okrivljenog

3.pravo na pravično suđenje koje će se odvijati u razumnom roku.

Određene kategorije aktuelnih ili potencijalnih okrivljenih imaju imunitetsko pravo u okviru 
pravne ustanove imuniteta, dok se poseban skup prava garantuje osumljičenom i koji je lišen 
slobode. Lice koje poseduje imunitetsko pravo, po pravilu nije okrivljeni već građanin koji 
samim tim što ima pravo imuniteta uopšte ne može postati okrivljeni, osim kada se za to 
ispune potrebni uslovi, oni opšti koji su inače potrebni da bi lice postalo okrivljeno i oni 
posebni koji se sastoje u postojanju odgovarajućeg odobrenja nadležnog organa.

***Pretpostavka nevinosti okrivljenog***

Prema odredbi člana 3 Zakonika o krivičnom postupku svako će se smatrati nevinim dok se 
njegova   krivica   ne   utvrdi   pravosnažnom   odlukom   nadležnog   suda.   U   teoriji   se   dejstvo 
pretpostavke nevinosti često povezuje sa dejstvom načela 

in dubio pro reo

2

, što se zasniva na 

činjenici da su i pretostavka nevinosti i ovo načelo ustanovljeni kao procesni instituti koji 
poboljšavaju položaj okrivljenog u postupku.

Proceno   i   pravno   dejstvo   pretpostavke   nevinosti   je   višestrano,   pa   je   i   njegov   sadržaj 
kompleksan:

1.Pretpostavka nevinosti je jedno od osnovnih prava okrivljenog, koji ima pravo da se smatra 
nevinim sve dok se eventualno njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. 
Pravo okrivljenog da se smatra nevinim važi kako u odnosu na krivični postupak koji se 
protiv njega vodi odnosno u pogledu aktera tog postupka, tako i u odnosu na javnost i sva 
druga lica, koja nisu akteri krivičnog postupka.

2.Pretpostavka nevinosti predstavlja procesni mehanizam za oslobađanje okrivljenog od tereta 
dokazivanja sopstvene nevinosti. Time se istovremeno na onoga ko tvrdi suprotno prebacuje 
teret dokazivanja eventualne krivice okrivljenog, a to je pre svega, ovlašćeni tužilac, mada 
naravno i sud po službenoj dužnosti istinito i potpuno utvrđuje činjenice koje su od važnosti 

2

 Tako: W. Beulke, Strafprozessrecht, 6, neubearbeitet Afulage, „C.F.Muller“, Heidelberg, 2002, str.15

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti