6
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
MIKROEKONOMIJA
Tema: OLIGOPOL
Student: Duška Radovanović Prof. dr. Valentina Duvnjak
Br.indexa: 11-5293/17
Banja Luka
Decembar , 2017.
6
Sadržaj:
Uvod
1. Definisanje oligopola
1.1 Karakteristike oligopola
1.2 Djelovanje oligopolista na tržištu
2. Oblici oligopola
2.1 Čisti oligopol
2.2 Diferencirani oligopol
3. Duopol
3.1 Odnosi između duopolista
3.2 Podjela duopola
4. Analiza monopolističkih organizacija i njihovih odnosa
4.1 Cjenovno predvodništvo
4.1.1 Cjenovni predvodnik koji ostvaruje najniže troškove
4.1.2 Cjenovno predvodništvo dominantnog preduzeća
4.2 Karteli
4.2.1 Karteli s ciljem maksimizacije zajedničkih profita
4.2.2 Karteli čiji je cilj podjela tržišta
Zaključak
Literatura
6
čitavog tržišta. Iz tog proizilazi da oligopolisti itekako zavise jedan o drugom, te moraju
konstantno pratiti ponašanje drugih učesnika na tržištu. Nužno za donošenje poslovne odluke kod
oligopolista jeste pretpostaviti sve moguće odgovore konkurencije, te na taj način donijeti
ispravnu poslovnu odluku. Preduzeća mogu postupati kooperativno i nekooperativno. Preduzeća
djeluju nekooperativno kada postupaju po vlastitom nahođenju,bez konsultacije sa drugim
sudionicima tržišta. Ovakvo postupanje može dovesti do rata cijenama. Kooperativno djelovanje
može se opisati kao minimiziranje konkurencije između dva ponuđača. Ovo može dovesti do
tajnog sporazuma (
web.efzg.hr
).
Iz ovog uviđamo da je konkurencija kod oligopolista manifestovana u drugim
područjima,najčešće u marketingu.
Dakle, kao što smo rekli, oligopolisti u mnogo čemu zavise jedni o drugima,i imaju različite
opcije djelovanja i ponašanja. Iz tog svega, kao logično,nameće nam se pitanje kako bi se
oligopolista trebao ponašati u određenoj situaciji.
Da bismo odgovorili na postavljeno pitanje, kao primjer ćemo uzeti tržište usluga mobilne
telefonije u BiH.
Naime, u BiH, postoji oligopol, kada je riječ o navedenim uslugama. Teritoriju RS sa datim
uslugama pokriva Mtel, teritoriju FBiH pokrivaju Eronet i BH Telecom. Svaki od njih djeluje na
svom dijelu tržišta.
Međutim, uzmimo za primjer sledeće:
Ukoliko Mtel, odluči povećati svoj profit na način da smanji cijenu usluga a da time svoje tržište
proširi na teritoriju FBiH, to bi dovelo do reakcije druga dva oligopolista, na način da bi oni bili
prinuđeni smanjiti cijenu svojih usluga. To bi dovelo do drastičnog smanjenja cijena usluga i do
smanjenja profita svakog od oligopolista. Dakle, inicijator ovih promjena ne ostvaruje dobitak,
dok gubitke trpe svi.
Ukoliko bi primjer bio obrnut i Mtel podigne cijenu svojih usluga, druga dva konkurenta mogu
podići svoje cijene, što bi dovelo do povećanja cijena usluga, te njihovu slabiju prodaju, ili
zadržati svoj nivo cijena te preuzeti Mtel-ove potrošače. Time bi inicijator bio istisnut sa tržišta.
Ovim primjerom predstavljen je slučaj samostalnog vođenja ekonomske politike od strane svakog
oligopoliste, pri čemu se vodilo računa o reakcijama ostalih učesnika.
Jedna od glavnih odrednica oligopola, a koja ujedno utiče i na samo ponašanje oligopolista,jeste
ograničenost ulaska i izlaska iz oligopola. Dakle, kod ovakvih tržišnih struktura postoje određene
