Maturalni rad: Opasnosti i štetnosti pri procesu zavarivanja
4
1. ZAVARIVANJE
Zavarivanje je proces spajanja dva ista ili različita metala, korištenjem/nekorištenjem
dodatnog materijala za zavarivanje (drugog metala), gdje se vrši dodatno topljenje tog
materijala ili se materijali zavaruju pod pritiskom, trenjem ili pomoću eksplozije, u cilju
dobijanja jednakog (homogenog) vara koji će ta dva materijala (metala) držati čvrsto spojena.
Zavarivanje se može obavljati pomoću: električnog luka, laserom, elektročnom
energijom (elektrootporno zavarivanje), trenjem i sl., a može se obavaljati u svakoj sredini.
(bilo u vodi,otvorenom ili zatvorenom prostoru).
Ručno elektrolučno zavarivanje sa obloženom elektrodom je najčešći oblik
zavarivanja u praksi. Za ovo zavarivanje koristi se električna struja da bi se stvorio električni
luk koji tali materijal koji se zavaruje. U ovisnosti koja se elektroda koristi prilikom
zavarivanja potrebno je dodati ili nije potrebno dodati dodatni materijal za zavarivanje (u
slučaju zavarivanja sa ugljenom elektrodom potrebno je obezbijediti i dodatni materijal koji
se tali da bi zavarivanje bilo što uspješnije).
Slika.1.1. Ručno elektrolučno zavarivanje obloženom
elektrodom
Izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zavarivanje
Zavarivanje eksplozijom je spajanje dva metala po uticajem pritiska u hladnom stanju,
gdje se koristi udarni supersonični talas (brzine do 6500 m/s) i pritiska koji dostiže vrijednosti
do 100000 bara. Ova metoda se koristi za zavarivanje metala u teško pristupačnim
prostorima, obično spajanje čelika, aluminija,bakra, titanija,cinka i drugih metala, obično kod
brodogradnje.
Maturalni rad: Opasnosti i štetnosti pri procesu zavarivanja
5
Slika 1.2.Način rada eksplozijskog zavarivanja kod proizvodnje dvoslojnih limova: 1. obloga za osnovni
metal, 2. područje rekristalizacije (treba biti što uže). 3. osnovni metal, 4. eksplozija, 5. eksplozivni prašak. 6.
mlaz plazme.
Izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Eksplozijsko_zavarivanje
Zavarivanje trenjem zasniva se na metodi trenja dva materijala, površine ta dva
materijala se zagrijavaju te pod uticajem pritsika spajaju jedan za drugi. Ova metoda se
koristi u automobilskoj industriji, za zavarivanje ventila, čepova, pogonskoh ventila i drugo.
Prednost kod ovog zavarivanja jeste da je zona utjecaja topline veoma uska.
Slika 1.3.Zavarivanje trenjem čeličnih limova
Izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zavarivanje_trenjem
Međutim, kod zavarivanja postoje razne opasnosti po život i zdravlje ljudi, kao što su
štetni gasovi i pare, krute čestice koje se javljaju prilikom porcesa zavarivanja, opasnost od
strujnog udara, požara, eksplozije, zračenja itd.
