Uvod
Da bi se rizik u planini sveo na nivo kontrolisanog,
moramo biti obazrivi, posedovati adekvatnu opremu, a pre
svega stalno unapređivati svoja znanja.
Iskustva brojnih generacija planinara se danas mogu naći
na internetu, raznim časopisima i knjigama. Zato ne
smemo biti lenJi, već stalno istraživati i učiti.
Jedino na taj način možemo greške svesti na minimum.
Najprije, oprema koju koristimo mora biti prilagođena
planini, vremenskim prilikama i dužini planinarske ture.
Skijanje je fizička aktivnost koja aktivira sve grupe
mišića, pa i neke mišiće koji obično nisu aktivni; odvija se
na velikim nadmorskim visinama; velike su temperaturne
oscilacije; mišići se relativno brzo hlade za vreme
mirovanja ili vožnje žičarom, a zatim se pregrevaju za
vreme skijanja; velika je izloženost suncu i UV zracima.
Sve to stavlja naš organizam na teške muke ako na
skijanje krenemo nepripremljeni.
Zbog toga pripreme za skijanje treba početi optimalno tri
meseca ranije.
Opasnosti na planini
Nekoliko opasnosti koje mogu da ugroze pojedinca prilikom
boravka u planini, a na koje treba posebno obratiti pažnju su
dezorijentacija i jak vetar.
Obavezno treba pratiti upozorenja na stazi i na panoima koji se
nalaze na svim velikim skijalištima.
Uz lošu vidljivost i sitni sneg, situacija na skijalištu je u veoma
kratkom vremenskom periodu može postati izuzetno opasna.
Pre spuštanja bilo kojom stazom obavezno je bilo potrebno
proveriti da li je staza uopšte u radu ili da li je žičara koja vas
vraća označena lampicom zelene svetlosti. Lampica opasnosti
neprekidno blinka.
