2
UVOD
Berza je fizički i poslovno organizovan prostor, na kome se po strogo utvrđenim
pravilima trguje hartijama od vrijednosti, novcem i stranim sredstvima plaćanja. Berza je
prostor na kome se trguje dugoročnim hartijama od vrijednosti. Danas je to visoko
organizovana institucija finansijskog karaktera, sa specifičnim oblikom inkorporacije, u
vlasništvu države ili učesnika u berzanskoj trgovini.
Finansijski derivati su ugovori sa kojim se trguje na berzi. Oni obično obuhvataju
sporazum između dvije strane o razmjeni standardnog iznosa active ili novčanog toka po
unaprijed određenoj cijeni i na određeni datum u budućnosti. To su finansijski instrumenti
čija vrijednost zavisi od kretanja cijena hartija od vrijednosti ili drugih aktiva iz kojih se
deriviraju.
Terminski ugovori (opcije, forvards, fjučersi i svop ugvori) spadaju u najznačajniji
segment tržišta finansijskih derivata. Reč je o ugovorima za isporuku robe i finanasijskih
instrumenata u neko buduće vrijeme. Terminski ugovori se razlikuju u pogledu njihove
standardizovanosti. Nestandardizovani terminski ugovori najčešće su prisutni na valutnom
tržištu zahvaljujući posredovanju banaka i specijalizovanih dilera stranim valutama. Za
druge oblike vezane za imovinu češće se koriste standardizovani terminski ugovori jer
imaju razvijeno sekundarno tržište i omogućavaju veću fleksibilnost upotrebe.
Opcije su standardizovani finansijski derivati kod kojih je jedino cijena neizvjesna.
To su ugovori (opcijski ugovori) koji su visoko standardizovani i zato se sa njima može
trgovati.
Finansijski derivati ili izvedene harije od vrijednosti se nazivaju tako što se njihova
vrijednost izvodi iz vrijednosti neke druge osnovne aktive, koja se nalazi u njihovoj
osnovi. Ali za razliku od osnovnih hartija, finansijski derivati ne odražavaju niti jedan dva
osnovna odnosa kreditni i vlasnički.
4
1.1. Pojam tržišta opcija i mjesto trgovanja
Tržište opcija se može definisati kao organizirano mjesto na kojem se trguje
opcijskim ugovorima.
Prvi početci opcionih ugovora pojavljuju se sredinom XVII vijeka u Holandiji i
Japanu, kada se kupcima robe garantovalo kupovina iste, po unaprijed fiksiranoj cijeni.
Prvi početci trgovanja sa kupovinom i prodajnim opcijama na akcije pojavljuje se 20-tih
godina XiX vijeka na Londonskoj berzi i nešto malo kasnije na Čikaškoj robnoj berzi
(Chicago Board of Trade-CBOT). Prvo trgovanje opcija počinje 1973. godine, kada se
formira i berza finasisjkih opcija (CBOE) u Čikagu. Već 1976. godine formira se veliki
broj terminskih berzi širom svijeta kao što su berze u: Hong Kongu, Amsterdamu,
Londonu, Stokholmu i Parizu.
4
Berze opcija u SAD-u regulisane su od strane Komisije za vrijednosne papire
(SEC). Opcije su u principu kratkoročno izvedeni vrijednosni papiri (dospijeće do 9
mjeseci) ali mogu biti i dugoročni, kao oni kojima se trguje na CBOE sa dospijećem do 3
godine.
Trgovina opcijama se obavlja na:
Berzama, i
OTC
5
tržištima.
Trgovina na berzama
- kada je riječ o berzama treba istaći da Chicago Board of
Exchange (CBOE), osnovanu 1973. godine, koja predstavlja najveće organizovano tržište
opcijama. U SAD-u trgovina opcijama se obavlja i na nekoliko manjih berzi kao što su:
American Stock Exchange (AMEX), Philadelphia Stock Exchange (PHLX), Pacific Stock
Exchange (PSE) i International Securities Exchange (ISE). Sistem trgovanje je takav da
gotovo sve opcije kotiraju na više od jedne berze, što praktično znači da ih je moguće
kupiti na CBOE a prodati na bilo kojoj drugoj berzi. Što se tiče Evrope tu se izdvajaju
Financial Futures and Options Exchange (LIFFE) u sistemu Euronexta i Eurex (Njemačka
i Švicarska). Eurex (European Exchange) je na svijetu vodeće tržište fjučersa i opcija u
4
Finansijska tržišta i berze, prof. dr. Nenad Vunjak, prof. dr Ljubomir Kovačević, Subotica 2009.
5
OTC (Over the Counter) - regulirana prodaja vrijednosnih papira preko šaltera (pulta) banke
5
eurima za izvedene instrumente a nastala je 1998. godine spajanjem DTB (Deutsche
Terminbörse
)
i SOFFEX (Swiss Options and Financial Futures Exchange).
Trgovanje na OTC tržištima
- OTC tržišta omogućavaju kreiranje opcionih
ugovora u skladu sa posebnim potrebama kupaca na OTC, primjera radi, portfolio
menadžer može nabaviti
put
opciju koja odgovara njegovom specifično struktuiranom
portfelju i njegovim zahtjevima u pogledu roka dospijeća i anonimnosti. Za trgovinu na
OTC tržištima nije potrebno posebno odobrenje organa regulative za sklapanje opcionih
ugovora.
1.2. Definisanje opcionih ugovora (opcija)
Opcije (options) su ugovori koji njihovim vlasnicima daju pravo
kupovine
(prodaje) imovine po fiksnoj cijeni na neki određeni datum u budućnost. Važno je zapaziti
da opcije daju
pravo
kupovine (prodaje) stvari na koju se odnosi ali
„ne postoji obaveza
realizacije tog prava“
. Opcijski ugovori nisu dvostrano obavezni, odnosno to su ugovori
koji za njihove vlasnike ne predstavljaju obligacije. To je najvažnija razlika opcija u
odnosu na ostale finansijske derivate. Takvi ugovori postaju obligacije za njihove
sastavljače tek kada ih na to pozovu vlasnici opcija. Riječ je o izvršenju opcije koju će
investitor realizirati samo u slučaju povoljnog kretanja cijena imovine prema kretanju
izvršnih cijena te imovine u opciji. Zavinso o pravu koje daju, razlikuju se :
1. Call opcije (kupovne), i
2. Put opcije (prodajne).
1.2.1. Call opcije (kupovne)
Call opcije daju kupcima pravo kupovine neke vezane imovine, po unaprijed
utvrđenoj cijeni u određenom vremenskom periodu.
6
Kupac
call opcije
ima pravo
kupovine neke imovine po unaprijed ugovorenoj cijeni. S druge strane, prodavac call
opcije ima obavezu prodati imovinu po ugovorenoj cijeni.
6
Finansijski menadžment, prof. dr Dragan Mikerević, Banja Luka 2005.
