POSLOVNO PRAVNI FAKULTET

UNION-NIKOLA TESLA

SEMINARSKI RAD

GRČKO-PERSIJSKI RATOVI

       Profesor:                                                                                  Student:

Jerotijević   Dušan                                                                Mijailović Nebojša

SADRŽAJ

1. Uvod………………………………………………………3

2. Grčko-persijski ratovi…………………………………...4 

2.1 Maratonska bitka…………………………………..4
2.2 Termopilska bitka………………………………….4
2.3 Bitka kod Salamine………………………………...5
2.4 Bitka kod Plateje…………………………………...5
2.5 Osnivanje Dalskog saveza…………………………6
2.6 Atinska pomorska država…………………………7

3. Civilizacija……………………………………………….10

4. Zaključak………………………………………………...12

background image

2.Grčko – persijski ratovi

2.1 Maratonska bitka

Nekoliko godina nakom sloma Jonskog ustanka, Darije se spremao za veliki pohod na 
Heladu radi kažnjavanja Atine i Eritreje zbog učešća u Jonskom ratu. U stvari, prava 
namera Darija je da osvoji čiatavu Heladu. U Egejsko more 492. godine pre nove ere je 
prešla persijska vojska i iskrcala se na Maratonskom polju u Atici. Pobedu u borbi koja 
se ovde odigrala odneli su Atinjani iako su njihove snage bile malobrojnije. Na čelu 
Atinjana   nalazio   se   Miltijad,   vojskovođa   koji   je   odlično   poznavao   veliku   vojsku. 
Njegoava vojnička obdarenost i poznavanje neprijatelja odigrali su odlučujuću ulogu u 
slavnoj

 

pobedi

 

na

 

Maratonskom

 

polju.

Miltijad je zajedno sa vojnicima znao da samo od njih samih zavisi hoće li Atina pasti u 
ropstvo ili će ostati slobodna, zatim je svoje vojnike razvrstao u zbijene redove. Grčka 
pešadija je bila bolje naoružana i disciplinovanija od persijske. Grci su se u ovoj borbi 
oduševljeno borili, jer su branili svoju domovinu. Kada je u zoru počela borba Atinski 
vojnici su svojim kopljima napali persijske strelce. Tako snažan napad Persijanci nisu 
mogli izdržati, pa su počeli da se povlače. Atinjani su ih gonnili i ubijali. Pretrpevši 
velike gubitke, Darijeve snage su se na kraju dokopale svojih brodova i povukle iz 
Grčke. 

Nakon pobede jedan Atinski vojnik trčao je 42 km do Atine da bi javio radosnu 

vest o pobedi, došao je do Atine i rekao “Pobedili smo” i istog trenutka izdahnuo

. Od 

tog dana se u njegovu čast i čast boraca na Maratonskom polju stari Heleni su napravili 
igru   koja   se   zove   “

maraton

”,   koja   se   i   danas   izvodi   na 

Olimpijskim   igrama

.

Posle Maratonske bitke, vodeća uloga u političkom životu Atine pripala je čuvenom 
državniku Temistoklu koji je postavio temelje atinske pomorske moći. U raspravi od 
482. pre nove ere zalagao se da neočekivani dobitak utroši za izgradnju flote. Od 200 
ratnih brodova koji će činiti kičmu grčkog otpora persijskoj mornarici.

2.2 Termopilska bitka

Termopilska   bitka   je   vođena   između   saveza   Gčkih   gradova   –   država   i   Persijskog 
carstva kod Termopilskog prolaza u centralnoj Grčkoj, avgusta 480. godine pre nove 
ere.
Godinama se 

kralj Persije Kserks

 pripremao da nastavi rat protiv Grka. Pripreme za 

ove ratne operacije do sitnica bile su isplanirane, a plan pohoda besprekorno izrađen. 
Kserks je 480. godine pre nove ere dopremio ogromnu vojsku i mornaricu u Maloj Aziji. 
Da bi Persijska vojska prešla iz Azije u Evropu, morala je da sagradi most, ali je most 
od brodova posle oluje srušen. Nakon toga su sagradili bolji i čvršći most, kojim su sa 
lakoćom prešli u trakiju. Da bi se suprostavili Persiji formirali su savez grčkih gradova – 
država pod vođstvom Sparte koja je imala najbolje opremljenu i istreniranu vojsku u 
Grčkoj.   Najpogodnije   mesto   sprečavanja   Persijanaca   za   ulazak   u   Grčku   izabran   je 
planinski kanal Termopile, ključnog mesta za centralnu Grčku. Taj prolaz je izuzetnno 
uzak, sa jedne strane oivičen planinama a sa druge strane morem. Duž tog planinskog 
prolaza Grci su napravili mali zid koji im je služio za odbranu. U avgustu 480. g. p. n. 
e., brojčano slabiji Grci suprostaviše se persijskoj armiji koja je bila mnogo brojnija od 
njih.   Grčkom   vojskom   zapovedao   je 

Spartanski   kralj   Leonida

.

Kada je Kserks čuo koliko ga mala vojska čeka, mislio je da će se Grci povući pa je 
pričekao tri dana. Leonidini ljudi su se u klancu borili protiv najboljih pojedinaca koje 
Kserks poslao na njih. Četvrtog dana Kserks je naredio da se klanac osvoji, tada su 
persijanci   pronašli   slabo   čuvano   planinsku   stazu   i   zašli   leoncima   iza   leđa   i   tako 
osvojiše klanac. Persijanci su bili lagano naoružani, sa slabijim oklopima. Disciplinovani 
spartanci su se nekoliko puta povlačili sa brzim povratkom u raniju poziciju zadajući tim 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti