1

5. Elektroni

č

ki generatori ultrazvu

č

nog napona

Ultrazvu

č

ni pretvara

č

i su vezani na odre

đ

eni dio elektroni

č

kih 

sklopova, naj

č

ć

e pomo

ć

u koaksijalnog kabla. 

Blok dijagram cijelog sustava je prikazan na sljede

ć

oj slici. 

Sustav se može podijeliti na 

č

etiri odvojena sustava: kontrola i 

prikazivanje stanja, elektri

č

ni pretvara

č

ki sustav, fazna 

regulacija i konverzija snage. 

Memorija mikroprocesora sadrži potrebne podatke ako je npr. 

potrebno promijeniti fokus ultrazvuka.

Pretvara

č

ki dio sadrži mrežu za transformaciju impedancije i 

pretvara

č

. Mreža za transformaciju ima nekoliko prednosti:

a) transformacijom impedancije pove

ć

ava se prijenos 

maksimalne snage iz poja

č

ala prema pretvara

č

u;

b) protok snage kroz takvu mrežu se može mjeriti 

upotrebom jednostavnih elektri

č

kih krugova 

c) mreža omogu

ć

uje jednaku opskrbu snage svakom 

pojedinom elementu niza. 

Poja

č

alo je opremljeno odgovaraju

ć

om faznom povratnom 

petljom (PLL) pomo

ć

u koje se kompenziraju promjene snage 

zbog promjene radne frekvencije pretara

č

a, a do koje je došlo 

zbog termi

č

kih utjecaja. 

2

6. OP

Ć

A PRIMJENA ULTRAZVUKA 

6.1 ISPITIVANJE MATERIJALA BEZ RAZARANJA

To je jedna od važnijih primjena.

Primjenom ultrazvuka mogu

ć

e je ošte

ć

enje ne samo 

ustanoviti nego i lokalizirati i ispitati.

Nehomogenosti u materijalu se pokazuju kao sjene na putu 
UZ vala, a nastaju zbog refleksije i disperzije vala. 
Nehomogenosti su 

č

esto pokazatelj ošte

ć

enja koje 

smanjuje 

č

vrsto

ć

u materijala.

Ispitivanje bez razaranja omogu

ć

uje uštedu materijala i 

brze procjene kvalitete, što drasti

č

no smanjuje troškove. 

Kod ispitivanja kvalitete materijala upotrebljavaju se 

relativno mali ultrazvu

č

ni intenziteti. Zvu

č

na energija 

mora biti tolika da su promatrani signali jasno prikazani u 

odnosu na šum i smetnje. 

Ukupni intenzitet kod ponekog ispitivanja ili mjerenja 

može biti i ve

ć

e snage kako bi se postigla dovoljna 

osjetljivost i na ve

ć

im udaljenostima, ili u neprikladnim 

medijima.

Ipak se i tada može smatrati da ne dolazi do nelinearnih 

efekata.

Neka pogreška u materijalu se može smatrati 

diskontinuitetom od 

č

ije površine se UZ val reflektira u 

nekoj mjeri. Zbog toga 

ć

e i amplituda prolaznog signala biti 

manja od ukupne odaslane. 

Pogreška se može ustanoviti i promatraju

ć

i reflektirani 

signal. Tada 

ć

e odašilja

č

ki i prijemni pretvara

č

i biti na istim  

stranama predmeta (sl. 6.1.1.)

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti