1

UNIVERZITET U SARAJEVU 

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET 

ODSJEK ZA BIOLOGIJU

Tema: 

Optički mikroskop 

Seminarski rad iz predmeta: 

Instrumentalne metode u biohemiji i fiziologiji

Predmetni profesor: Doc. dr. Mitrašinović-Brulić Maja

    Student: Sušić Alen 

Sarajevo, 2014.

background image

4

Istorijat mikroskopa 

Neka optička svojstva krivih površina bila su poznata još Euklidu (300 godina prije naše ere), 
Ptolomoju (127-151. naše ere) i Alhazamu u početku XI stoljeća, ali do praktične primjene 
ovih svojstava nije došlo. Naočari su prvi put bile napravljene i upotrebljene u Italiji pred kraj 
XIII stoljeća. Leonardo da Vinči i drugi, u njegovo vrijeme i tokom XVI stoljeća naglašavali 
su značaj upotrebe sočiva pri posmatranju sitnijih predmeta. 
U međuvremenu je holandski optičar 

Zacharias Jansen

 iz Midleburga prvi pronašao 

mikroskop (1590). Ovo je, svakako, bio najvažniji događaj u historiji bioloških nauka. Jansen 
je zajedno sa bratom Fransisom, nastavljajući očev zanat, kombinovao dva konveksna sočiva 
u unutrašnjosti jedne cijevi, te je tako dobijen prvi mikroskop (Slika 2). Mikroskop braće 
Jansen je bio dosta grub, ali su oni prvi put demonstrirali princip koji je omogućio budućim 
istraživačima da priđu izradi sve složenijeg instrumenta. 

Slika 2. Mikroskop braće Jansen

Naziv mikroskop, prema grčkim riječima sićušan i gledati, daje 1625. godine 

Giovanni 

Faber

.

 

Prvo posmatranje nečeg vidljivog pod mikroskopom obavio je 1625. god. 

F. Steluti

 

koji je nacrtao glavu pčele uvećanu pet puta. Učeni jezuit 

Atanasius Kircher

 1601- 1680, u 

djelu publikovanom u Rimu 1646. godine, bio je prvi koji je ukazao na mogućnost izučavanja 
sićušnih- nevidljivih bića pomoću prostih sočiva jer je posmatrao mikroorganizme u krvi 
febrilnih bolesnika i u purulentnom sadržaju. 
Optičari su sve više usavršavali tehniku glačanja sočiva što je bio uslov za izradu boljih 
instrumenata. Jedan od prvih ljudi koji se bavio radom na mikroskopu bio je 

Antonie van 

Leeuwenhoek

 (1632-1723), trgovac tekstila iz Holandije. On je upotrebljavao veoma prost 

mikroskop koji je sam napravio, a mogao je da uveliča posmatrani objekat do 280 puta (Slika 
3). Ne samo da je usavršio mikroskop kao optičku spravu, već je autor 120 saopštenja- otkriće 
eritrocita, struktura oko govečeta, struktura živaca, otkriće spermija- uz asistenciju svog 
učenika Hama, ispruganost skeletnih mišića, sastav crijevne flore itd. Leevenhoek je prvi 
čovjek koji je posmatrao bakterije, kvasce, protozoe i druge organizme. Mnoga njegova 
zapažanja objavljivana su u Britanskom kraljevskom društvu. 

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti