-

Seminarski rad –

Optički pretvarači

                 Profesor:

        dr.  Tomislav Petrović

Student:

Milos Jovanovic 1859

                

Asistenti:

       Dragan Jovanović
       Slobodan Jovanović

Seminarski rad – Merna tehnika

 

                                      

 

                                                                                                

 

 

1

Sadržaj:

background image

Seminarski rad – Merna tehnika

 

                                      

 

                                                                                                

 

 

3

Primeri primene optičkih 
senzora.............................16

Zakljucak.................................................................
..20

Literatura................................................................
..20

Merenje

Merenje je određivanje veličine nekoj pojavi ili nekom objektu. Ta veličina se iskazuje 

numerički (brojem) i jedinicom određene veličine. Meriti se mogusamo osnovneveličine po SI 
sistemu. To su:

Dužina

Masa

Vreme

Temperatura

Električna struja

Intenzitet svjetlosti

Količina stvari

Seminarski rad – Merna tehnika

 

                                      

 

                                                                                                

 

 

4

Za merenje navedenih veličina su potrebni merni instrumenti pomoću kojih se određuje 

vrednost ovih veličina. Masa je jedinaveličinaod gore navedenihkoja se ne možemeriti, nego se 
onaporedi.
Kodmerenjaodređenepojaveiliobjektačesto   se   desi   da   dođe   do   greške. 
Najčešćiuzrocitegreškesusledeći:

1. Nepravilnorukovanjesamerniminstrumentima
2. Nepoznavanjemernoginstrumenta, veličine, objektailipojavekoja se meri
3. Nepreciznost
4. Neispravnostmernoginstrumenta
5. Predrasudeiliinstinktkodosobekojameriodređenupojavuiliobjekt

Senzori

Senzor

 (često i - davač, osetilo, 

detektor) je uređaj koji meri fizičke veličine i konvertuje ih 

u signal čitljiv posmatraču i/ili instrumentu. Senzori su uređaji koji menjanju neko svoje svojstvo 
(najčešće električno ili hemijsko) pod uticajem neke fizičke pojave, tj. njene brojne vrednosti ili 
promene te brojne vrednosti. Zato se kaže da senzori „detektuju“ neku pojavu i proizvode 
odgovarajući izlaz. 

Ako je izlaz senzora električna veličina (napon, struja, otpornost, kapacitivnost itd.) onda 

se takav senzor zove električni senzor. Senzor karakteriše niz parametara, kao što su osetljivost, 
selektivnost, opseg, rezolucija, ofset, linearnost, šum i reverzibilnost.

Optika

Optika je grana fizike koja proučava svjetlost i osobine svjetlosti, optičke instrumente, 

sredstva za poboljšanje vida (optička sočiva), ogledala (geometrijska optika) i talasnu prirodu 
svjetlosti (fizikalna optika). Postoje dvije glavne grane optike, a to su fizikalna i geometrijska. 
Fizikalna optika se primarno bavi prirodom i osobinama same svjetlosti, dok se geometrijska 
optika bavi principima koji omogućavaju stvaranje likova i slike preko sočiva, ogledala, prizmi i 
drugih instrumenata koji koriste svjetlost. Takođe uključuje optičko procesovanje podataka, koje 
se sastoji od manipulacije informacija slike nastale preko nekog optičkog sistema.

Četiri osnovna zakona optike:

zakon pravolinijskog prostiranja svetlosti

zakon nezavisnosti prostiranja svetlosti

background image

Seminarski rad – Merna tehnika

 

                                      

 

                                                                                                

 

 

6

Vođeni osnovnim principima rada optičkih senzora na raspolaganju je više rešenja: senzor 

na   bazi   fotootpornika,   fototranzistora   ili   fotodiode   i   industrijski   senzor   boje.Rešenje   sa 
industrijskim senzorom za boju predstavlja najjednostavnije i pouzdano rešenje. Velika mana 
jeste cena senzora.

Na slici 1 prikazane su grafičke oznake za optoelektronske elemente koji se 

najčešće primenjuju u tehnici senzora.

Optički senzori se mogu klasifikovati po tipu energije koju prenose:

Svetlosni senzori, ili fotodetektori, uključujući poluprovodničke kao što su foto-ćelija, 
foto-dioda, foto-tranzistor, CCD, senzor slike i dr.

Infracrveni senzori (IC) koriste infracrvene zrake za detekciju predmeta u okruženju i 
izvora toplote

Senzori blizine — tip senzora rastojanja ali mnogo precizniji i složeniji. Detektuje samo 
određena rastojanja. Može biti optički - kombinacija foto- ćelije, LED diode ili lasera. 
Koristi se kod mobilnih telefona, detektora papira kod uređaja za fotokopiranje, funkcije 
uspavljivanja kod prenosnih računara i drugih uređaja. 

Laserski skener — uzak snop svetlosti se emituje na prostor preko ogledala. Senzor foto-
ćelije postavljen na određenom rastojanju prima svetlost koja se odbija od objekta koji se 
nađe na tom prostoru i koji se na taj način detektuje. Posebnim metodama (triangulacija) 
može se izračunati i rastojanje objekta od ciljane lokacije. 

Fokus — Velika industrijska sočiva mogu biti fokusirana na servo sistem. Rastojanje 
fokusiranog elementa određuje se podešavanjem sočiva. 

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti