Oralni kontraceptivi 

 i urgentna kontracepcija

(seminarski rad)

  

UVOD  ........................................................................................................................  2

I

       HORMONI .........................................................................................................

  

3

1.1. Pojam hormona .........................................................................................  3
1.2. Osnovni ciljevi primene hormona kao lekova ..........................................  3
1.3. Mehanizam dejstva hormona ..................................................................... 3

II

  HORMONI GONADA ………………….…………………...............................   

 

5

2.1. Estrogeni ..................................................................................................  5

2.1.1. Estradiol ...................................................................................   5

2.2. Gestageni ..................................................................................................  6

2.2.1. Progesteron ………………………….………………..……….  6

 

III 

 ORALNI KONTRACEPTIVI ............................................................................... 7

  

3.1. Kombinovane tablete ……………………………………………………  7

3.1.1. Princip delovanja ……………………………………………...   8
3.1.2. Delovanje na organe ………………………………………….    8
3.1.3. Povoljni efekti izvan kontracepcije …………………………..    9
3.1.4. Neželjena dejstva …………………………………………….    10
3.1.5. Kontraindikacije ………………………………………………  11
3.1.6. Način primene ………………………………………………...  11

3.2. Pilule koje sadrže samo progesteron ......................................................... 12
3.3. Farmakokinetika oralnih kontraceptiva: interakcije sa lekovima ….…… 13

IV  

OSTALI TERAPIJSKI REŽIMI KOJI SE KORISTE ZA KONTRACEPCIJU .. 14

4.1. Postkoitalna ( urgentna ) kontracepcija ..................................................... 14
4.2. Progesteronska kontracepcija dugog dejstva ............................................ 15
4.3. Hormonska kontracepcija kod muškaraca ................................................. 16

ZAKLJUČAK 

............................................................................................. 

17

BIBLIOGRAFIJA....... ..............

...................................................................... 

18

1

background image

I     HORMONI

1.1. Pojam hormona

Hormoni su biološki aktivni agensi koji se sintetišu i oslobađaju iz jednog tkiva, a zatim 
se krvnim putem prenose i deluju na udaljene druge ciljne organe i tkiva. Zajedno sa 
nervnim  sistemom,   hormoni   vrše  ulogu   integrisanja   raznih   funkcija   u   organizmu.   Za 
odvijanje normalnih funkcija, potrebna je optimalna količina hormona; i veća i manja 
količina hormona od optimalne prouzrokuju funkcionalne poremećaje.

1

1.2. Osnovni ciljevi primene hormona kao lekova

o

Supsticiona terapija – jedan od najzahvalnijih oblika terapije je davanje bolesniku 
onog   hormona   koji   mu   nedostaje   (   insulin,   tiroksin,   kortizol   ),   a   time   se 
uspostavlajju normalne funkcije organizma koje zavise od ovih hormona.

o

Smanjivanje   prekomerne   funkcije   pojedinih   hormona   –   to   se   može   postići 
hirurškim putem, ali kad to nje moguće – onda se primenjuju lekovi koji koče 
funkcije ili sekreciju pojedinih hormona.

o

Isprobavanje   (   ili   menjanje   )   funkcionalne   integracije   endokrinog   sistema   – 
sekrecija   mnogih   hormona   se   reguliše   sistemom   negativne   povratne   sprege. 
Stimulacijom ili farmakološkom blokadom jedne komponentne u petlji, često je 
moguće   promeniti   efekt   hormona   u   drugom   delu   petlje.   Ovim   mehanizmom 
deluju   oralni   kontraceptivi   u   sprečavanju   ovulacije.   Isti   princip   se   koristi   za 
identifikaciju mesta patološke lezije, kao, na primer, u određivanju da li višak 
endokrinog kortizola nastaje zbog tumora u hipofizi ili nadbubrežnoj žlezdi.

o

Lečenje   bolesti   koje   nisu   endokrinog   porekla   –   glikokortikoidni   hormoni   se 
koriste u terapiji astme i većeg broja drugih bolesti koje nisu endokrinog porekla, 
a hipertenzija se leči antagonistima mineralokortikoida.

2

1.3.

 Mehanizam dejstva hormona

Izvestan broj lekova i hormona svoje primarno delovanje ispoljava na ćelijama endokrine 
žlezde u kojoj se produkuje hormoni. Ovo dejstvo se može odvijati posredstvom 
specifičnih hormonskih receptora ili drugim mehanizmima u kojima ne sudeluju 
receptori. 

Daleko najveći broj lekova I hormona deluje direktno na ciljne ćelije efektornih organa I 
tkiva.   Najjednostavniji   način   delovanja   hormona   na   efektorni   organ   svodi   se   na 

1

 FARMAKOLOGIJA - Dvadesetprvo izdanje - Varagic, Milosevic – Beograd, 2007 god.; str. 470.

2

 FARMAKOLOGIJA - Dvadesetprvo izdanje - Varagic, Milosevic – Beograd, 2007 god.; str. 470.

3

kvalitativnu I kvantitativnu supstituciju onoga što tom organu ( ili tkivima ) nedostaje. 
Moguća je, međutim, I primena hormona u suprafiziološkim dozama.

Po molekularnim mehanizmima svog delovanja, hormone se mogu podeliti u dve grupe:

o

Genski aktivni hormoni – stimulišu sintezu specifične mesendžer – RNA (mRNA) 
i tako povećavaju sintezu ključnih proteina čije aktivnosti prouzrokuju efekte u 
ciljnim ćelijama, i 

o

Membranski hormone – deluju preko enzima i proteina koji su već sintetisani I 
nalaze se u ćelijskoj membrani.

Genski aktivni hormoni – karakteristika ovih hormona je da ulaze u citoplazmu, gde se 
vezuju za specifični receptor. Tako deluju steroidni hormoni ( glikokortikoidi, mineralo – 
kortikoidi, seksualni steroidi, metabolite vitamina D). Svi oni u citoplazni grade steroid – 
receptorni kompleks, koji zatim podleže daljoj aktivaciji koja mu omogućava da uđe u 
jedro, da se u njemu veže za hromatin i da reguliše transkripciju specifičnih genskih 
sekvenci do RNA. Ona se zatim pretvara u mRNA koja napušta jedro I vezuje se za 
ribozome, gde se sekvenca nukleotida prevode u odgovarajuće sekvence aminokiselina u 
specifičnim enzimima i drugim proteinima. Svi hormoni koji ovako deluju prouzrokuju 
svoje efekte sa karakterističnim latentnim periodom koji traje od 30 minuta do nekoliko 
časova. Ovo vreme je, u stvari, potrebno za sintezu novih proteina. Čak  I značajno 
povećanje doza uvek je praćeno latentnim vremenom. Efekti ovih hormona se održavaju 
u toku nekoliko sati do nekoliko dana. To znači da se terapijski efekti ne mogu 
jednostavno korelisati sa koncentracijom hormona u  krvi, kao I da prestanak primene 
hormona ne znači I isčezavanje efekta tog hormona.

3

Membranski aktivni hormoni – mnogi peptidni hormoni, biogeni amini I prostaglandini 
deluju na taj način što se vezuju za receptor koji se nalazi u ćelijskoj membrane. Najbolje 
je proučen mehanizam koji se odigrava posredstvom cikličmog AMP-a. U tome bitnu 
ulogu ima process fosforilacije specifičnih enzima koji se odigrava pod dejstvom cAMP 
– zavisne proteinske kinaze. Svi efekti hormona koji se odigravaju posredstvom 
fosforilacije nastaju vrlo brzo ( posle nekoliko sekundi ), jer se ovaj proces odigrava na 
enzimu koji je već prisutan u ćeliji. Dejsto ovih hormona brzo nastaje, ali I brzo prolazi. 

Preko sistema cAMP-a deluju: kortikotropin, kalcitonin, kateholamini, FSH, glucagon, 
LH, MSH, tirotropin ( TRH), TSH I vazopresin.

Membranski aktivni hormoni koji ne deluju posredstvnom cAMP sistema deluju na jedan 
od sledećih načina: neki hormoni smanjuju aktivnost adenilatne ciklaze u membrane 
ciljnih ćelija, dok drugi hormone I neurotransmiteri stimulišu metabolizam membranskih 
fosfoinozitida. Treći stimulišu jednu posebnu aktivnost njihovih receptora, kao insulin. 
Vrlo je malo lekova koji deluju u smislu pojačavanja ili blokiranja dejstva hormona 
distalno  od hormonkog receptora.

4

3

 

FARMAKOLOGIJA - Dvadesetprvo izdanje - Varagic, Milosevic – Beograd, 2007 god.; str. 472.

4

 

FARMAKOLOGIJA - Dvadesetprvo izdanje - Varagic, Milosevic – Beograd, 2007 god.; str. 472.

4

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti