Organizacija sadnje sljive
VISOKA POLJOPRIVREDNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ŠABAC
DRŽAVNA AKREDITOVANA ŠKOLA
SPECIJALISTIČKI RAD
Tema:
ORGANIZACIJA SADNJE ŠLJIVE
ČAČANSKE LEPOTICE NA 1 ha
Mentor: Student:
Prof. dr Boško Vojnović Bojana Ostojić
SIM 134/2014
Šabac,2015.
SADRŽAJ
1.0.
Uvod ..................................................................................................................1
2.0.
Poreklo, značaj i rasprostranjenost šljive ...........................................................2
3.0.
Mesto šljive u sistematici biljaka .......................................................................3
4.0.
Vrste šljive .........................................................................................................4
5.0.
Podloge za šljivu ................................................................................................9
6.0.
Sorte šljive .......................................................................................................12
6.1.
Vodeće sorte za proizvodne zasade ......................................................13
6.2.
Prateće sorte za proizvodne
zasade .......................................................15
6.3.
Sorte lokalnog značaja ..........................................................................16
6.4.
Perspektivne sorte .................................................................................18
7.0.
Morfološke i fiziološke osobine šljive .............................................................20
8.0.
Ekološki uslovi za gajenje šljive ......................................................................21
9.0.
Podizanje zasada šljive ....................................................................................24
9.1.
Izbor sorti i podloga ..............................................................................24
9.2.
Izbor sadnica .........................................................................................25
9.3.
Razmeravanje i obeležavanje mesta za sadnju .....................................26
9.4.
Rastojanje sadnje i sistem uzgoja .........................................................27
9.5.
Sađenje i agrotehnika
u uzgojnom period ............................................28
9.6.
Rezidba šljive .......................................................................................31
9.7.
Rezidba mladih šljiva i obrazovanje oblika krune ...............................32
9.8.
Rezidba šljive u rodu ............................................................................37
9.9.
Održavanje zemljišta ............................................................................38
9.10. Navodnjavanje ......................................................................................39
9.11. Zaštita od bolesti i štetočina .................................................................39
9.12. Berba šljive ...........................................................................................41
10.0. Analiza dinamike realizacije investicije u podizanju zasada šljive ...............42
11.0. Osnovni podaci o porodičnom poljoprivrednom gazdinsvu ...........................43
11.1. Podaci o nosiocu gazdinstva .................................................................43

Literatura ....................................................................................................................59
1
1.0. UVOD
U voćarskoj proizvodnji Srbije voće sa koštičavim plodovima učetvuje sa više
od 2/3(71,1%). U ovoj grupi voćaka je najviše zastupljena šljiva. Po broju stabala i
proizvodnji naša zemlja zauzima vodeće mesto u svetu. Ima sorti sa posebnim
namenama ili su kombinovane namene. Plodovi šljive se koriste za potrošnju sveži i
prerađeni. Posebno se mnogo plodova upotrebi za proizvodnju rakije po čemu je naša
zemlja čuvena. Plodovi šljive sadrže 75 do 87% vode i 13 do 25% suve materije. Ukus
ploda zavisi od odnosa šećera i organskih kiselina. U plodu šljive preovlađuje fruktoza
dok je manje glukoze,a među kiselinama najviše ima jabučne i limunske. Procenat
kiselina i šećera varira i kod iste sorte u zavisnosti od klimatskih i zemljišnih uslova.
Mesnati deo ploda šljive sadrži do 0,69% pektinskih materija, koje imaju značaja u
tehnologiji želea, mermelade i sličnih prerađevina. Koštice šljive sadrže velike
količine masti. Od vitamina u plodovima šljive najznačajniji su provitamin A, zatim
vitamin B i C.
Privredni značaj šljive je još i u tome što uspeva i u zabačenijim brdskim
predelima oštrijeg reljefa, što joj je rodnost obilna i rana, što ima veliku tehničku
vrednost drveta koje se može koristiti za dekorativne svrhe.
Iako je šljiva rasprostranjena u našoj zemlji, ipak postoje jače izraženi centri u
kojima se ona gaji. Važniji centri proizvodnje šljive u Srbiji su: Valjevo, Loznica,
Osečina, Krupanj, Koceljeva, Šabac, Valjevska Kamenica, Mionica, Lazarevac, Ljig,
Ivanjica, Arilje, Požega, Čačak, Gornji Milanovac, Kraljevo, Raška, Kruševac,
Aleksandrovac, Kragujevac, Topola i smederevsko Podunavlje. U Vojvodini se šljiva
gaji oko Subotice, Sremske Mitrovice i na padinama Fruške Gore.

3
imaju neuporedivo veću vrednost u odnosu na osušenu šljivu proizvedenu u drugim
zemljama. Privredni značaj šljive je još i u tome što uspeva i u brdskim predelima
oštrijeg reljefa,rodnost je obilna i rana, i ima veliku tehničku vrednost drveta. Po broju
stabala šljive 40.822.000 i proizvodnjom od 581.874 tona u 2011 god. što predstavlja
pad u o dnosu na 662.631 tona godišnje u 2009 god. (izvor RZS) , kada je naša zemlja
bila druga u svetu, slede SAD, Rumunija, Turska, Španija itd. (izvor FAOSTAT).
Na tlu Srbije šljiva se gaji vekovima. Ona je značajni izvor prihoda
poljoprivrednog stanovništva, ali je i jedan od osnovnih problema voćarstva Srbije.
Šljiva je u našoj zemlji masovno napadnuta virusom šarke šljive (
Plum рох virus
PPV
), čime se dovodi u pitanje i njen primat u voćarskoj proizvodnji.
3.0. MESTO ŠLJIVE U SISTEMATICI BILJAKA
Šljiva zauzima sledeće mesto u sistematici biljaka:
Odeljak:
Angiospermae,
(skrivenosemenjače)
Klasa:
Dicotyledones,
(dikotile)
Potklasa:
Rosidae,
(ruže)
Nadred:
Rosanae,
(ruže)
Red:
Rosales,
(ruže)
Familija:
Rosaceae,
(ruže)
Potfamilija:
Prunuoideae,
(Amygdalaceae, koštičave voćke)
Rod:
Prunus L.,
(šljiva i srodnici)
Podrod:
Prunophora Focke,
(šljiva)
Podrod
Prunophora
obuhvata 29 vrsta koje su skoro isključivo rasprostranjene na
severnoj Zemljinoj polulopti.
4.0. VRSTE ŠLJIVE
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti