Diplomski rad Ranka Vešović

UNIVERZITET CRNE GORE

FILOZOFSKI FAKULTET – NIKŠIĆ

STUDIJSKI PROGRAM ZA OBRAZOVANjE UČITELjA-

BERANE

DIPLOMSKI RAD

ORGANIZACIJA SLOBODNIH AKTIVNOSTI U DRUGOM

CIKLUSU ODNOVNE ŠKOLE ,,RADOMIR MITROVIĆ“

Predmet :

MENTOR: KANDIDAT:

Ranka Vešović

Nikšić, septembar 2014

Diplomski rad Ranka Vešović

Sadržaj

Uvod……………………………………………………………………………..……………4

1.Obrazovanje i slobodno vrijeme……………………………………………..……………5

2.Ostvarivanje slobodnih interesnih aktivnosti…………………………………………….6

3.Položaj škole u odnosu na slobodno vrijeme……………………………………………..6

3.1.Vannastavne aktivnosti………………………………………………………………….8

3.2. Kvalitetni preduslovi slobodnih aktivnosti u školi……………………………………9

3.3. Vannastavne aktivnosti kao prostor kreativnog djelovanja…………………………10

4.Uloga vannastavnih aktivnosti na zaštiti životne sredine………………………………10

5.Metodološki pristup………………………………………………………………………12

5.1.Problem i predmet istraživanja……………………………………………………….12

5.2.Cilj i zadaci istraživanja………………………………………………………………..12

5.3.Hipoteze istraživanja……………………………………………………………………13

5.4.Značaj istraživanja……………………………………………………………………..13

5.5.Metodološki pristup……………………………………………………………………13

5.6.Varijable istraživanja…………………………………………………………………..14

5.7.Metode, tehnike i instrumenti…………………………………………………………14

5.8.Populacija i uzorak…………………………………………………………………….14

5.9.Preliminarno istraživanje……………………………………………………………...16

5.10.Organizacija i tok istraživanja………………………………………………………16

5.11.Statistička obrada podataka…………………………………………………………16

6. Rezultati istraživanja……………………………………………………………………17

7. Prijedlog mjera…………………………………………………………………………..32

Zaključak…………………………………………………………………………………...34

Literatura…………………………………………………………………………………...35

Diplomski rad Ranka Vešović

Uvod

Vannastavne i vanškolske aktivnosti važne su za pravilno iskorištavanje učenikovog
slobodnog vremena radi zadovoljavanja učenikovih potreba i interesa i uopšteno poboljšanja
kvaliteta života. Kroz vannastavne i vanškolske aktivnosti učenici mogu aktivirati svoje
stvaralačke snage za čije zadovoljavanje i izražavanje nisu imali prilike u ostalim vidovima
života. Poseban interes dosadašnjih istraživanja usmjeren je na pojedine aktivnosti slobodnog
vremena i njihovu ulogu u procesu odrastanja.

Slobodno vrijeme pruža velike mogućnosti za kulturni i stvaralački razvoj ličnosti. Njegovo je
provođenje u odgojno-obrazovnom sistemu najčešće unutar vannastavnih aktivnosti kroz koje
učenici zadovoljavaju potrebe i interese te ostvaruju specifična umijeća i sposobnosti. Škola
može uspjeti u oblikovanju i realizaciji programa vannastavnih aktivnosti na temelju kurikuluma
u kojemu slobodu izbora imaju učenici i učitelji. Sadržaj slobodnoga vremena obuhvata niz
raznovrsnih aktivnosti. Baviti se nekom vrstom aktivnošću u slobodnom vremenu ukazuje na
prisan odnos subjekta s tom djelatnošću. Vannastavne i vanškolske aktivnosti u ostvarivanju
ciljeva imaju veliko značenje. Uz sticanje znanja i novog kvaliteta znanja, važan je i zadatak
podsticanja   interesa,   pobuđivanje   znatiželje,   identifikacija   i   podrška   darovitim   učenicima   te
učenicima   koji   pokazuju   pojedinačan   interes   za   pojedina   područja.   Ako   slobodno   vrijeme
shvatimo   kao   prostor   samoaktualizacije   i   ostvarenja   ličnosti,   sasvim   je   razumljiv   interes
pedagoga   za   razumijevanjem,   istraživanjem   i   unaprjeđivanjem   ovoga   područja   odgojnoga
djelovanja. Vannastavne i vanškolske aktivnosti trebaju kvalitetno ispuniti učenikovo slobodno
vrijeme i biti izabrane od strane samoga učenika.

Vannastavne i vanškolske aktivnosti javljaju se kao odgovor na pitanje zbrinjavanja djece u
vrijeme u kojem je uobičajeno da su oba roditelja zaposlena. Kvalitetno organizirano slobodno
vrijeme pomaže ne samo u razvijanju dodatnih kompetencija kod djece, već i u poboljšanju
ponašanja   i   uspjeha   u   školi.   U   današnjem   društvu   često   dolazi   do   zanemarivanja   važnosti
vannastavnih   aktivnosti   —   djeci   nije   dostupno   dovoljno   različitih   aktivnosti   te   se   one   ne
realizuju u skladu s njihovim potrebama. Od djece se puno očekuje, a bitno je naglasiti kako
škola   ima   velik   uticaj   na   učenika   i   zbog   toga   djeci   mora   omogućiti   razvoj   svih   njihovih
osobitosti. Ono što vannastavne aktivnosti razlikuje od nastave jeste to da se odvijaju u posebnim
grupama u koje se učenici uključuju prema vlastitom odabiru. Budući da djeca dobrovoljno
odabiraju   aktivnosti,   prisutan   je   visok   nivo   motivacije   što   omogućuje   širok   opseg   i   lakše
usvajanje znanja.

Diplomski rad Ranka Vešović

1. Obrazovanje i slobodno vrijeme

         Obrazovanje i slobodno vrijeme su pojmovi koje se nalaze u interakcijskom odnosu, u
međusobnoj   vezi.   Oni   su   pojmovno   i   istorijski   djelovi   istog   procesa.   Raspoloživo   vrijeme
možemo   razumjeti   kao   prostor   koji   čovjek   i   društvo   mogu   ispuniti   svestranim   razvojem
sopstvenih   znanja,   sposobnosti   i   proizvodnih   snaga.   Raspoloživo   vrijeme   obrazovanja   nije
privatizovano vrijeme, nije protraćeno vrijeme koje predstavlja suprotnost i protivtežu radnom
vremenu, nego je vrijeme koje ostaje na volju za razvoj čoveka i potvrđivanje ljudskosti. Iz tih
razloga   su   istorija   teorije   i   prakse   obrazovanja   i   istorija   raspoloživog   vremena   (dokolice   ili
slobodnog   vremena)   djelovi   istog   procesa.   U   obrazovanju   se   brišu   granice   između   rada   i
dokolice, radnog i slobodnog vremena. Školovanje se prepliće sa radom, i to toliko da možemo
govoriti o stapanju proizvodnog rada sa obrazovnim aktivnostima. Upravo s obzirom na veliku
količinu raspoloživog vremena moguće je na višem nivou ujediniti rad i obrazovanje.

Predmet   slobodnog   vremena,   ma   kojim   putem   mu   prišli,   teško   može   biti   raspravljen   bez
tretiranja   obrazovanja.   U   tradicionalnoj   školi   odvija   se   preko   redovne   nastave,   dodatnog   i
dopunskog rada, fakultativne i izborne nastave, ali i preko organizovanih takozvanih slobodnih
aktivnosti (klubovi, sekcije, učeničke organizacije). Škola je socijalna sredina koja vrši namjeran
uticaj   na   razvoj   učenikove   ličnosti.     Struktura   i   sadržaj   tog   uticaja   su   definisani   nastavnim
planom   i   programom,   ali   i   ograničeni   propisanom   organizacijom   rada,   brojem   učenika   u
odjeljenju, prostorom, brojem obaveznih nastavnih predmeta i obimnošću sadržaja nastavnih
predmeta. Vrijeme ostavljeno za ostale forme uticaja na razvoj ličnosti može bitno doprinijeti da
se učenik ispolji kao ravnopravni partner.

Istraživanja profesora Đorđević Dušana koje je sproveo u školi pokazala su da učenici starijih
razreda veoma cijene rad u društvenim i slobodnim aktivnostima. Veliki broj njih žele da se
prijave i učestvuju u radu neke sekcije, učeničke organizacije, a njih 16% želi da rukovodi
nekom sekcijom. Ovo istraživanje pokazuje da je loša praksa u školama da se u sekcijama
angažuju samo odlični učenici jer se time zapostavlja veliki broj učenika koji žele sa radom i
učešćem u ostvarivanju sadržaja neke aktivnosti da pokažu koliko i oni mogu. Potrebno je
omogućiti svim učenicima, bez obzira na uspjeh, da se afirmišu svojim radom. Različita
istraživanja i iskustva pokazuju da učenici nepogrešivo tačno vrše izbor sekcije prema svojim
mogućnostima. Isto ovo istraživanje pokazuje da je osećaj zapostavljenosti veći što su učenici
manje uspješni u nastavi.

Ovo istraživanje je isto tako pokazalo da su odlični učenici u 26% slučaja izjavili da ih niko nije
podsticao da se angažuju u nekoj sekciji, vrlo dobri u 29%, dobri u 33% slučaja i dovoljni
učenici u 44% slučajeva. Osećaj zapostavljenosti raste što su učenici starijeg godišta.
Emancipacija učenika preko sadržaja u slobodnom vremenu je važna vaspitna karika u razvoju
ličnosti. Slobodu učenika da biraju sadržaje treba podržavati od najranijih razreda.

Preko

realizacije sadržaja u slobodnim aktivnostima se može sagledati i nastavnikov odnos prema tom
vaspitnom momentu, prema učenikovoj ličnosti i odnosu prema djeci uopšte. Aktivnostima u
slobodnom vremenu može se ostvariti proces socijalizacije putem različitih sadržaja.
Humanizaciju međuljudskih odnosa i izgrađivanje kulture komunikacije najlakše će se obaviti
preko sadržaja slobodnih aktivnosti van redovnih časova. Sama priroda rada u klubovima,

Đorđević D. : Pedagoški smisao slobodnog vremena, Pedagogija, Pedagoško društvo Srbije, Beograd, 2003 god.

Diplomski rad Ranka Vešović

karakteristika i potreba koje se mogu realizovati tek u dijalogu škole s okolinom. Škola tranzicije
nema više samo tradicionalnu ulogu jer se u obrazovanju nude nove mogućnosti izvan nastave.
Neke su od mogućnosti iskoraka škole iz zadanih okvira različite vannastavne i vanškolske
aktivnosti koje u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju i uspješnu praksu. Kod aktivnosti slobodnoga
vremena najvažnije je njihovo pozitivno usmjerenje, a ono se može postići upravo pedagoški
osmišljenim aktivnostima koje društveno i kulturno vrijednim sadržajima osiguravaju
zadovoljavanje individualnih potreba mladih.

Ekološki sadržaji u starijim razredima osnovnog obrazovanja (od 5 do 8 razreda), odnosno u
drugom ciklusu obaveznog obrazovanja su zastupljeni kroz nastavne predmete prirodnih nauka:
biologije, geografije, hemije i fizike.

Slika 1. Ciklus kruženja vode u prirodi

U redovnoj nastavi biologije ekološki sadržaji se proučavaju ili prožimaju kroz nastavne sadržaje
u petom, šestom i sedmom razredu. U petom razredu, godišnji fond časova biologije je 72 časa,
što čini 8,69% od ukupnog fonda časova redovne nastave u petom razredu i obzirom da se
izučavaju sadržaji vezani za biljni svet na Zemlji, možemo ih tretirati kao ekološki sadržaji. Isti
fond časova, ali nešto niži procenat (8,33%) u odnosu na ukupan fond časova redovne nastave
javlja se i u šestom razredu, sa razlikom u sadržajima, jer se izučava životinjski svet na Zemlji.
Kompletan nastavni program sedmog razreda posvećen je ekologiji sa ukupno 72 časa u toku
školske godine, što čini 7,69 % od ukupnog fonda časova redovne nastave u ovom razredu.U
propisanim ciljevima koji su predviđeni da se ostvare kroz nastavu biologije su i «ljubav prema
prirodi i osećanje dužnosti da čuvaju i zaštite prirodu».

Ovi ciljevi se ostvaruju kroz postavljene zadatke u nastavi biologije, a to su: «da učenici
razvijaju osećanje odgovornosti prema stanju životne sredine; shvate stepen ugroženosti biosfere
i ulogu svakog pojedinca u njenoj zaštiti i unapređivanju». Postavljeni zadaci realizuju se kroz
teorijske časove kao i časove vežbi i praktičnog rada učenika. Zadaci nastave biologije u
sedmom razredu su: «da se učenici upoznaju sa pojmom ekologije i njenim značajem, upoznaju