Organizacije kao potrošači
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
211
MARKETING
GLAVA 8.
PONAŠANJE ORGANIZACIJA
KAO KUPACA
Organizacije – kupci i prodavci – na poslovnom tržištu
uspostavljaju i razvijaju dugoročne, profitabilne odnose.
1. Organizacije kao kupci na poslovnom tržištu
2. Razlike između organizacionih i krajnjih potrošača
3. Klasifikacija faktora ponašanja organizacija kao kupaca
4. Faktori okruženja
5. Organizacioni faktori
6. Grupni faktori
7. Individualni faktori
8. Proces odlučivanja organizacija o kupovini
U ovoj glavi, razmatraju se sledeća marketinška pitanja:
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
1. ORGANIZACIJE KAO KUPCI
NA POSLOVNOM TRŽIŠTU*
1.1. Karakteristike poslovnih tržišta
Poslovno tržište
obuhvata sve
organizacije
koje kupuju proizvode i usluge po-
trebne za proizvodnju drugih proizvoda i usluga, a koji su namenjeni prodaji, iznajm-
ljivanju ili snabdevanju drugih. Organizacije koje pripadaju industrijama (delatnostima)
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, rudarstva, građevinarstva, transporta, komunikaci-
ja, javnih usluga, bankarstva, finansija i osiguranja, distribucije i usluga predstavljaju po-
slovno tržište (Kotler, 2000). Autori koji proučavaju poslovno tržište koriste termine: in-
dustrijska tržišta (industrial markets), tržišta organizacija (organizational markets),
poslovna tržišta (business markets), proizvodno-uslužna tržišta i sl. Dug i složen lanac
transakcija između organizacija na poslovnom tržištu prikazuje slika 8.1.
Slika 8.1. Transakcije između organizacija na poslovnom tržištu
Izvor: Adaptirano prema Webster, 1991.
Organizacije kao kupci mogu se svrstati u
četiri osnovne kategorije: (1) proiz-
vođači i uslužne organizacije
(profitno orijentisani proizvodno-uslužni potrošači),
(2) trgovinske organizacije
(koje spadaju u uslužne organizacije, ali se izdvajaju zbog
svog značaja),
(3) neprofitne
i
(4) državne organizacije
.
212
GLAVA 8. PONAŠANJE ORGANIZACIJA KAO KUPACA
* Više o ponašanju organizacija kao kupaca pogledati: Rakić, B. (2005)
Ponašanje potrošača
,
Megatrend univerzitet primenjenih nauka, Beograd
MTVU lekcije

Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
Slika 8.2. Izvedena tražnja za aparatima
Izvor: Evans i Berman, 1997.
Marketing u praksi, primer 8.2.
Izvedena tražnja na poslovnom tržištu
Tako se, na primer, kupuju životinjske kože, jer potrošači kupuju cipele, novčanike i druge kožne proizvode. Ako
se smanji tražnja za tom robom široke potrošnje, smanjiće se i tražnja za svim industrijskim robama potrebnim za
njenu proizvodnju.
Tražnja za čelikom delimično zavisi od tražnje za automobilima i frižiderima, ali takođe zavisi i od tražnje za bu-
terom, rukavicama za bezbol i CD plejerima, zato što se sredstva, mašine i ostala oprema neophodna za proiz-
vodnju navedenih proizvoda proizvode od čelika. Proizilazi da sa rastom tražnje za buterom, rukavicama i CD
plejerima raste tražnja opreme za njihovu proizvodnju i samim tim raste tražnja za čelikom.
Izvori: Kotler, 2000; Stanton et al., 1994.
Kontinualno prikupljajte i analizirajte
informacije o izvedenoj tražnji na poslovnom tržištu,
da biste br-
že donosili i efikasnije, efektivnije i profitabilnije primenjivali poslovne marketing odluke u odnosu na konkurenciju.
Tražnja
za proizvodnim dobrima i uslugama
je cenovno neelastična
(bar u
kratkom vremenskom periodu). Promene cena ne utiču značajno na ukupnu tražnju ve-
ćeg dela industrijskih roba i usluga. Proizvođači cipela neće kupiti mnogo više kože ako
se snizi cena kože. Niti će kupiti mnogo manje kože ako cena kože poraste, osim u slu-
čaju kada mogu naći zadovoljavajuće supstitute za kožu. Tražnja je posebno neelastič-
na u kratkom vremenskom periodu, jer proizvođači ne mogu učiniti u tom periodu ve-
like promene u načinu proizvodnje. Tražnja je takođe neelastična za onu industrijsku ro-
214
GLAVA 8. PONAŠANJE ORGANIZACIJA KAO KUPACA
MTVU lekcije
Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
bu koja predstavlja mali procenat ukupnih troškova određenog proizvoda. Na primer,
povećanje cene metalnih otvora za cipele jedva će uticati na nivo tražnje. Istovremeno,
proizvođači koriste cenu radi odluke o dobavljaču, iako to malo utiče na količinu kupo-
vine.
Tražnja
za industrijskom robom i uslugama je
fluktuirajuća
, tj. manje je posto-
jana u odnosu na tražnju za potrošnim dobrima. To se posebno odnosi na tražnju za no-
vim postrojenjima i opremom. Osetljiva, tj. fluktuirajuća tražnja znači da male promene
u tražnji krajnjih potrošača mogu dovesti do znatno većeg porasta tražnje za proizvod-
nim dobrima neophodnim za dodatnu proizvodnju. To se objašnjava
principom akce-
leracije
, po kome promene u tražnji krajnjih potrošača uslovljavaju veće promene u tra-
žnji proizvodnih potrošača. Tako, na primer, rast tražnje za potrošnim dobrima za 10 po-
sto (od strane krajnjih potrošača) može prouzrokovati više od 200 posto rasta industrij-
ske tražnje, i obrnuto, u smislu da pad tražnje za potrošnim dobrima za 10 posto može
dovesti do kompletnog kolapsa u tražnji za industrijskim proizvodima. To je uticalo na
mnoge proizvođače da diversifikuju svoj proizvodni asortiman da bi postigli izvesnu rav-
notežu u proizvodnji i prodaji.
Industrijsku robu kupuju
stručno obučeni nabavljači
, te govorimo o profesio-
nalnoj nabavci.
S obzirom da je reč o skupim transakcijama, koje mogu imati dugoročne posledice
na poslovanje organizacije,
u proces odlučivanja o kupovini je uključeno više osoba
. Za
nabavku važnijih roba obrazuju se komisije za nabavku, sastavljene od tehničkih ekspera-
ta i uprave. Zbog toga industrijski prodavci (dobavljači) moraju angažovati dobro obučene
prodavce i koristiti prodajne timove za poslovanje sa dobro obučenim kupcima. Mada
oglašavanje, podsticanje prodaje i publicitet igraju važnu ulogu u industrijskom promocij-
skom miksu, lična prodaja je glavni instrument prodaje.
Industrijski kupci češće kupuju neposredno od proizvođača nego putem posred-
nika, posebno tehnički složenije i/ili skuplje proizvode, te govorimo o
direktnoj nabav-
ci
.
Reciprocitet
je jedna od karakteristika industrijske nabavke. Industrijski kupci
često biraju dobavljače koji od njih kupuju.
Mnogi industrijski kupci
iznajmljuju opremu
, umesto da je kupuju.
Lizing
se
posebno koristi kod: računara, mašina za proizvodnju cipela, opreme za pakovanje,
opreme za građevinarstvo, transportnih kamiona i automobila za transport robe u pro-
davnici i slično. Prednosti lizinga za zakupca su: više raspoloživog kapitala, dobijanje
najnovijih proizvoda prodavca, bolje servisiranje i dobijanje nekih poreskih olakšica.
2. RAZLIKE IZMEĐU ORGANIZACIONIH
I KRAJNJIH POTROŠAČA
Postoje
sličnosti, ali i bitne razlike
u ponašanju između organizacionih i kraj-
njih potrošača. Osnovne razlike između pomenute dve vrste potrošača prikazuje slika
8.3.
215
MARKETING
MTVU lekcije

Uzorak pozadine za Adobe batch
UZORAK POZADINE ZA ADOBE Batch
file:///C|/Documents%20and%20Settings/Prof%20Dr%20Spasi...I/POMOCNI%20SADRZAJI/uzorak_pozadine_za_adobe_batch.htm28/01/2007 07:34:04
sto postoji svega nekoliko, ili bar nekoliko značajnih (velikih) kupaca, te govorimo o ve-
likoj koncentraciji kupovina. Tako mali broj kupaca čini veoma visok procenat ukupne
proizvodno-uslužne potrošnje.
U Srbiji i Crnoj Gori
postoji
197 702 organizacija, odnosno po-
tencijalnih proizvodno-uslužnih potrošača, i oko 10,6 miliona stanovnika, odnosno potencijalnih
krajnjih potrošača (Statistički kalendar, 2003).
Organizacije
– proizvodno-uslužni potrošači –
kupuju proizvode i usluge za
oba-
vljanje profitnih ili neprofitnih proizvodno-uslužnih aktivnosti. Stanovništvo – krajnji potrošači
–
kupuju proizvode i usluge za
ličnu, porodičnu upotrebu ili poklon.
Organizacioni potrošači
kupuju
proizvodna dobra, potrošna dobra i usluge, i angažuju lju-
de. Krajnji potrošači
kupuju
potrošna dobra i usluge.
Novčana vrednost transakcija – iznos kupovine
znatno je
veći kod organizacio-
nih u odnosu na krajnje potrošače.
Ove dve grupe potrošača se razlikuju i po
učestalosti kupovine
.
Organizacije ku-
puju
proizvode i usluge
uglavnom periodično
. Tako, na primer, organizacije kupuju sirovi-
ne, materijale i sastavne delove mesečno, tromesečno, kvartalno i sl., dok se u opremu
ređe investira.
Stanovništvo
znatno
češće kupuje
, posebno netrajna i polutrajna potrošna
dobra.
Što se tiče
lokacije kupaca
,
tržište proizvodne potrošnje
se često odlikuje
velikim ste-
penom geografske koncentracije tražnje
u određenim područjima, dok su
potrošači finalnih
proizvoda raspoređeni po celoj (posmatranoj) teritoriji
.
Tražnja
za proizvodnim dobrima je
izvedena
iz tražnje za potrošnim dobrima.
Poslovno i tržište finalne potrošnje razlikuju se i u pogledu
cenovne elastično-
sti tražnje
.
Na poslovnom tržištu
, tražnja je manje cenovno elastična, tj.
cenovno je neelastič-
na na kratak rok. Na tržištu finalne potrošnje, veća je cenovna elastičnost tražnje.
Organizacione potrošače više odlikuje
vezana – komplementarna tražnja
,
tj.
tražnja za većim brojem međusobno povezanih – komplementarnih proizvoda (na pri-
mer, dve vrste reprodukcionih materijala).
Motivi kupovine
organizacionih potrošača obično su više racionalni u odnosu
na krajnje potrošače. Najčešći kriterijumi kojima se rukovode organizacioni potrošači
pri odlučivanju o kupovini su: kvalitet proizvoda ili usluge, cena i uslovi plaćanja, pou-
zdanost dobavljača itd.
Organizacioni potrošači
su
stručniji i profesionalniji
u procesu kupovine potreb-
nih proizvodnih dobara nego krajnji potrošači. Za profitabilno poslovanje organizaci-
onih potrošača neophodno je znatno više znanja, veštine i kalkulisanja u procesu kupo-
vine.
Organizacioni potrošači su
bolje informisani
o proizvodima i uslugama koje
kupuju u odnosu na krajnje potrošače.
S obzirom da nabavka proizvodnih dobara može imati dugoročne posledice na
poslovanje organizacije,
u proces donošenja odluka o kupovini često je uključen ve-
ći broj učesnika
, uz angažovanje generalnog menadžmenta. Svi pojedinci i grupe u or-
ganizaciji koji učestvuju u procesu odlučivanja o kupovini određenih proizvoda i uslu-
ga predstavljaju
centar kupovine.
Odnosi između prodavaca i kupaca
na poslovnom tržištu
su
bliski i teže ka usposta-
vljanju dobre saradnje.
217
MARKETING
MTVU lekcije
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti