POJAM ORGANIZOVANOG KRIMINALITETA  

Kriminalitet predstavlja 

č

in, postupak, delo ka

ž

njivo po zakonu tj. Zlodelo 

Kriminalitet je pojava u dru

š

tvu koja se manifestuje vr

š

enjem dru

š

tveno opasnih dela za koje je 

predvi

đ

ena krivi

č

na sankcija. 

Svaka  dru

š

tvena  zajednica  preduzima  mere  za  suzbijanje  kriminaliteta  i  te  mere  mogu  biti 

preventivne i represivne.  

Preventivne mere – usmerene su na uklanjanje uzroka kriminaliteta 

Represivne mere – primenjuju se na u

č

inioca krivi

č

nog dela kada je delo ve

ć

 izvr

š

eno 

Organizovani kriminalitet je kompleksna pojava koja mo

ž

e da se posmatra sa vi

š

e aspekata: 

Filozofskog  –  da  li  neko  lice  mo

ž

e  da  odlu

č

i  o  tome  da  izvr

š

iocu  krivi

č

nog  dela  treba  da  se 

oduzme 

ž

ivot? 

Ekonomskog – koliko dr

ž

avu ko

š

ta jedan zatvorenik? 

Psiholo

š

kog – kako izgleda profil kriminalca 

Pravnog –  adekvatne sankcije za vr

š

enje krivi

č

nih dela 

Organizovani  kriminalitet  kao  anti  dru

š

tvena  pojava  ima  izuzetnu  sposobnost  za  stvaranje  i 

kori

šć

enja  uslova  za  infiltriranje  u  legalne  strukture  dru

š

tva  kao  i  sposobnost  prilago

đ

avanje 

trenutnoj politi

č

koj, dru

š

tvenoj i ekonomskoj situaciji. Organizovani kriminalitet postaje toliko jak 

da se uvla

č

i u vrhove politi

č

kih i bezbednosnih struktura pa problem njegovog prepoznavanja i 

eliminisanja postaje sve ve

ć

i.  

Kriminalne  organizacije  uglavnom  su  nastale  na  teritoriji  isto

č

ne  i  centralne  Evrope  kao  i  iz 

biv

š

ih  zemalja  SSSR-a  a  naro

č

ito  ruska  i  albanska  mafija  koje  predstavljaju  pandan 

dominantnoj italijanskoj mafiji.  

Zastra

š

ivanje, iznu

đ

ivanje, nasilje, ubistva,  kidnapovanja, bomba

š

ki napadi, terorizam, trgovina 

narkoticima,  trgovina  oru

ž

jem,  trgovina  ljudima  naro

č

ito 

ž

enama  i  decom,  pranje  novca, 

korupcija  itd.  Predstavljaju  instrumente  organizovanog  kriminaliteta  kojima  se  ugro

ž

avaju 

osnovne dru

š

tvene vrednosti u celini.   

Kriminal je izraz koji predstavlja primer dru

š

tvene devijacije i odra

ž

ava skupni naziv za kr

š

enje 

pozitivno-pravnih dru

š

tvenih normi pona

š

anja koje prate sankcije. 

Krivi

č

no delo je svako 

č

injenje i ne

č

injenje definisano zakonom kojim se ugro

ž

avaju dru

š

tvene 

vrednosti na koje dru

š

tvo reaguje zakonom definisanim krivi

č

nim sankcijama. 

Osnovna podela kriminala: 

  Primarni – svi pravnosna

ž

no osu

đ

eni izvr

š

ioci krivi

č

nih dela 

  Recidivizam – povrat:  

 

+op

š

ti – lica koja nakon izdr

ž

ane kazne za neko KD u

č

ine novo KD  

+specijalni – lica koja nakon izdr

ž

ane kazne za KD u

č

ine isto ili sli

č

no KD 

Kriminal prema organizovanosti:  

  Neorganizovani (tu

č

a u kafani izme

đ

u dve grupe lica)  

  Poluorganizovani (bande, navija

č

ke drupe...) 

  Organizovani (Pink Panteri)  

Osnovne karakteristike: 

  Hijerarhijska struktura 

  Monopol mo

ć

  Otpornost na standardne metode suzbijanja kriminaliteta 

  Kori

šć

enje korupcije i izbegavanje sankcija 

  Ekonomski  interesi  i  ostvarivanje  dobiti  tj  profita  (5  italijansko-sicilijanskih  porodica  u 

Njujorku ostvaruje dobit preko milijardu dolara godi

š

nje) 

Kriminal prema bitnim sadr

ž

ajima: 

  Imovinski  kriminal  (najrasprostranjeniji  vid  kriminala  koji  se  sastoji  u  vr

š

enju  krivi

č

nih 

dela imovinskog karaktera u cilju ostvarivanje materijalne dobiti) 

  Kriminal  belog  okovratnika  (karakteristi

č

no  da  ga  vr

š

e  lica  sa  visokim  dru

š

tvenim 

statusom u okviru svojih profesionalnih delatnosti) 

  Politi

č

ki kriminal (ugro

ž

avanje pravnog poretka neke dr

ž

ave) 

Pojam organizovanog krimina prvi put se pominje u 18. veku u engleskoj (D

ž

onatan Vajld) kada 

delatnost jedne bande kradljivaca iz Londona dobija upravo takvo ime.  Kolevka organizovanog 
kriminaliteta jeste Evropa tj Italija. 

 

POJAM ORGANIZOVANOG KRIMINALITETA U DOMA

Ć

OJ I STRANOJ LITERATURI  

Definiciju koja je osnov svih drugih definicija dao je Majkl Malc. On je organizovani kriminalitet 
definisao  kao  „kriminalne  i  druge  nezakonite  aktivnosti  velikih,  trajnih,  multi  ekonomskih 
organizacija, koje su osnovane pre svega u kriminalne svrhe, uz re

š

enost da koriste korupciju i 

nasilje u svojim aktivnostima.“ 

Stanovi

š

ta stranih autora mogu da se podele u dve osnovne grupe. 

Prema prvom shvatanju koje zastupaju poznati autori M.A. Eliot, H.H. Schneider, G. Kaicer, G. 
Fiandanca,  E.  Savone,  organizovani  kriminalitet  podrazumeva  pored  postojanja  kriminalne 
organizacije  sa  visokim  stepenom  organizovanosti,  hijerarhijom,  podeljenim  zadacima, 
disciplinom,  planiranjem  kriminalne  delatnosti 

č

iji  je  cilj  ostvarivanje  dobiti  i  stvaranje  profita  i 

odre

đ

enu vezu sa dr

ž

avom i pojedinim njenim organima. 

Po drugom shvatanju koje zastupaju J.C. Kiney, E.Rosman, H. Schuler-Springourm, D. Vens i 
drugi, za postojanje organizovanog kriminaliteta nije neophodna veza kriminalne organizacije sa 

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti