Visoka škola akademskih studija

VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT I EKONOMIJU

Kragujevac

SEMINARSKI RAD

Tema: Globalizacija poslovanja

             Student:                                                                Mentor:

Aleksandra Karić 18/137                                   Prof. Dr Duško Jovanović

Kragujevac, 2019.

SADRŽAJ

 UVOD

.......................................................................................................................

2

1. ISTORIJSKA MERA GLOBALIZACIJKIH TEŽNJI

.......................................

3

1.1 Prvi talas globalizacije.....................................................................................

3

1.2 Drugi talas globalizacije...................................................................................

4

1.3 Treći talas globalizacije ili “turbo-globalizacija”............................................

5

1.4 Terminološko određenje globalizacije.............................................................

6

2. OSNOVE EKONOMSKE GLOBALIZACIJE

....................................................

8

3.2. Globalizacija svetskih tokova.......................................................................

10

3. FENOMEN GLOBALIZACIJE POSLOVANJA

..............................................

13

4.1. Nove tendencije u poslovnom okruženju......................................................

14

4. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE I MULTINACIONALNE 
KOMPANIJE

..........................................................................................................

17

5. INTERNACIONALIZACIJE POSLOVANJA SRPSKIH PREDUZEĆA

.......

18

6. ZAKLJUČAK

......................................................................................................

20

LITERATURA

........................................................................................................

21

background image

1. ISTORIJSKA MERA GLOBALIZACIJKIH TEŽNJI

Drevne civilizacije i nove zajednice pokazuju kroz svoje istorijsko trajanje mnoge strane 

ljudskog bića i njegove težnje i nastojanja. U tom duhu možemo govoriti i o pretečama onog što 
danas nazivamo globalizacija.

Stvaranje   i   život   prvih   velikih   religijskih   sistema   predstavljaju   prve   slike   sveta   koje 

prevazilaze lokalne duhovne horizonte. Najistaknutije mesto u tom periodu (od 300. godine stare 
ere pa sve do renesanse) zauzima mediteranska kulturna zona sa svoje dve grane: arapsko-
islamskom i evropskom, sa tri carstva: rimskim, otomanskim i vizantijskim, sa četiri ukrštajuće 
civilizacije: helenskom, islamskom, istočno-hrišćanskom i zapadnohrišćanskom. Sa jedne strane 
smo tada imali prostor kulturnog, religijskog i ekonomskog ukrštanja na ovom tlu dok se na 
drugoj   strani   planete   uzdizala   kinesko-konfučijanska   kulturna   zona   sa   kineskim   carstvom   u 
centru i Japanom na periferiji. Spona ovih civilizacija biće osvajanja Džingis-kana u 13. veku 
koja će omogućiti Evropljanima mnoga otkrića (barut, kompas,..),a koja su kasnije dovela do 
uspona Evrope i njene potpune afirmacije. Treba još spomenuti ogromna prostranstva i mase 
koje je objedinjavao islam , kao i prostrane regione indijske civilizacije i Subsaharske Afrike

1

.

Ipak,   čvršće   forme   ujedinjavanja   stanovništva   u   gigantske   kolektivitete   predstavljaju 

predmoderne univerzalne države: Kinesko carstvo, Paks Mongolia, Rimska imperija, Otomanska 
imperija,   Ruska   carevina.   Preteče   modernih   saobraćajnih   i   proizvodnih   arterija   kao   i   prve 
administrativne veze čiji su pipci dopirali u najskrivenije kutke carstava, politički i kulturno 
objedinjavaju prostor. Ipak, za razliku od današnjeg doba, glavne niti povezivanja zajednica nisu 
bile   ekonomske   već   kulturne   i   religijske,   dok   je   uloga   vojne   ekspanzije   bila   odlučujuća. 
Ekonomska snaga se zbog sporog rasprostiranja tehnoloških inovacija nije mogla tako snažno 
realizovati.

1.1 Prvi talas globalizacije

Krajem   15.-tog   i   početkom   16.   veka   nastaje   slom   ravnoteže   među   relativno 

konkurentskim carstvima i civilizacijama i počinje dominacija Evrope nad ostatkom sveta. Vojna 
revolucija donosi ključnu prevagu Evrope nad ostalima i omogućava stvaranje prvih globalnih 
imperija između 1500. i 1750. godine.

Ako bismo suštinski tražili odgovor na pitanje razloga ovakvog sleda događanja, onda bi 

zasigurno morali da ga tražimo u ulozi odnosa kolektivizam-individualizam i prilagođavanju i 
ovladavanja prirodom.

1

 Gruenfelder A.M.,(2002): „

Mnoga lica globalizacije

“, Habitus br. 3-4, Novi Sad

Kolektivistički odgovor ranijih civilizacija ne predstavlja puku slučajnost niti istorijsku 

grešku. Odgovor na specifičan i oštar izazov prirodne sredine predstavljao je stvaranje džinovske 
ljudske megamašine, masovne i strogo koordinisane i disciplinovane delatnosti obavljane pod 
gvozdenom pesnicom autokratskih vladara. To je bio odgovor koji je uticao i na oblikovanje 
ljudskih osobina, favorizovanje onog genetskog potencijala i oblika socijalne organizacije koji su 
obezbeđivali kolektivno preživljavanje grupa u surovim okolnostima. Uspeh zasnovan na 

background image

1.3 Treći talas globalizacije ili “turbo-globalizacija”

Ono što savremenu javnost verovatno i najviše interesuje jeste stvarnost koja nam se 

upravo dešava. Tempo života i događanja je takav da ljudi nemaju vremena da stvari sagledaju 
dublje i suštinskije, da “zagrebu” po površinama koje im se serviraju.

Novi,   ubrzani   ritam   globalizacije   najbolje   je,   možda,   oslikan   u   oglasu   čuvene 

transnacionalne korporacije „Merrill Lynch“ – „Novi svet je star samo desetak godina i rođen je 
padom   Berlinskog   zida   1989.   godine“.   Suština   novog   zamaha   globalizacije   koja   se   odvija 
strelovitom brzinom, ogleda se u nestanku blokovske podele sveta, tj. završetku Hladnog rata i 
narastajućom   strukturnom   neravnotežom   i   dominacijom   jedne   od   sila   i   njene   doktrine. 
Afirmacija   Sjedinjenih   Američkih   Država   i   uopšte,   anglosaksonskog   koncepta   materijalne 
civilizacije, doneće svetu nebrojane tehnološke i životne olakšice i prednosti, ali i polarizaciju 
društva i neravnopravnost koja je već dodirnula kritičnu granicu dobrog ukusa i pristojnosti. 
Iskorištavanje slabijih, potlačenih i nemoćnih, kao i licemerje vladajućih država više se ne može 
nikako sakriti i opravdano izaziva revolt miliona ugroženih. Siromaštvo i getoiziranost, periferija 
i   poluperiferija   nasuprot   šačice   premoćnih   svetskih   barona.   Ovakvo   stanje   nije   nepoznato 
ljudskoj istoriji ali nikada nije bilo na ovaj način izraženo i toliko očigledno kao sada. Sa ovim 
mojim konstatacijama se mnogi verovatno neće složiti ali ideologija kojom se bogati još više 
bogate,   a   siromašni   postaju   još   jadniji,   mora   se   kritikovati   i   napadati.   Ona   ne   sme   ostati 
dominantna jer će nas sve zajedno oterati u provaliju postojanja.

Koje su to osnovne poluge mnogo spominjanog procesa?  
Tehnološka, informatička revolucija i njeni derivati – kompresija vremena i prostora, 

svetske ekonomske transakcije, kulturni proizvodi elektronskih medija kao preteča zamišljenoj 
„svetskoj“ kulturi, itd.

U  prilog   ovoj   tezi   ide   i   izjava   Zbignjeva   Bžežinjskog,   jednog   od   vodećih   apologeta 

moderne   američke   geopolitike:   „Postindustrijsko   društvo   je   tehnotroničko   društvo,   kulturno, 
psihološki, socijalno i ekonomski oblikovano pod uticajem tehnologije i elektronike.“

Jedna od najopipljivijih posledica moderne tehnologije jeste smanjenje distance između 

ljudi i zemalja. Porediti mlazne avione sa jedrenjacima i parobrodima je gotovo iluzorno, ili pak, 
mogućnosti interneta i savremenih telekomunikacija sa glasnicima, golubovima pismonošama ili 
diližansama, ipak je nemoguće. Taj supersonični ritam modernih telekomunikacija kojima struji 
nervni sistem i duhovni život planete i moć kosmičkih brodova i aviona vrše komprimovanje 
vremena i prostora, odnosno, omogućavaju savremenom čoveku iluziju da može stići na svako 
mesto u kratkom roku i da može ispratiti svaki značajniji događaj i dešavanje na planeti. Taj 
neprekidni „link“ našeg miljea i čitavog sveta ukida vremenske i prostorne granice i spaja nas sa 
ljudima sveta. Kažu da je današnji seljak bolje informisan od predsednika države pre stotinak 
godina, što dovoljno govori o nespornom napretku čovečanstva.

Naravno,   globalna   ekonomija   je   suštinski   oslonjena   na   elektronsko   komuniciranje   i 

ogromne mogućnosti umrežavanja tako da se gigantske mase finansijskog kapitala u jednom 
trenutku transferišu  sa jednog na drugi kraj sveta čime ona dobija atribut planetarne ekonomije. 
Transnacionalne korporacije prave svoje paukove mreže filijala na svim svetskim područijima i 
posluju   gotovo   neograničeno.   Njihova   moć   postaje   gotovo   neograničena   i   njihova   fluidnost 

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti