UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA HEMIJU-OPĆI SMJER
II CIKLUS STUDIJA
Seminarski rad
ORGANSKE BOJE I LAKOVI
Predmet : Primjenjena organska hemija
Mentor:
Student:
Doc. dr. Amira Čopra Janićijević Eldina
Šehić
Sarajevo, decembar 2012
1. Uvod
1
Boja je u užem smislu čulo vida što ga izaziva nadražaj mrežnjače oka
elektromagnetskim zračenjem talsne dužine između 380 i 760 nm. Prema ovoj
definiciji boja nije osobina svjetla ni predmeta, tj. nije osobina fizičkog svijeta već
psihički doživljaj izazvan fizičkim uzrokom. Ipak se u tehnici kao i u običnom
životu govori i o boji svjetla, razumijevajući time njegov spektralni sastav, i o boji
tijela, misleći pri tom na boju svjetla koja se od njih održava ili kroz njih prolazi.
Bojila su tvari koje apsorbiraju svjetlost u vidljivom dijelu spektra te su stoga
obojene, a imaju sposobnost da boje tekstilna vlakna ili druge materijale manje ili
više trajno, ulazeći s obojenim materijalom u hemijsku vezu, ili vežući se stalnim
fizičkim silama.
Tvari su obojene kada apsorbiraju svjetlost u vidljivom dijelu spektra. Tvar
apsorbira svjetlost određene talasne dužine, a do našeg oko dopire reflektirana ili
propuštena svjetlost, pa je boja tvari komplementarna apsorbiranoj svjetlosti.
Jednu od najranijih teorija o vezi konstitucije bojila i boje iznio je 1878. godine
O.Witt. Prema toj teoriji, koja u modificiranom obliku i danas još vrijedi,
apsorpcija svjetla u navedenom području, a prema tome i boja organskih spojeva,
uvjetovana je prisutnošću određenih skupina, tzv. hromfora, kao što su:
1
KEMIJSKO - TEHNOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU ( ZAVOD ZA ORGANSKU TEHNOLOGIJU )
različite za različite vrste tekstilnih vlakana (vuna, svila, pamuk, sintetika) moraju
zadovoljiti neke osnovne uslove :
sposobnost fiksiranja na vlakno. Moraju iz otopine lako prelaziti na platno, te
se dovoljno čvrsto vezati tako da se ne skidaju pranjem ili hemijskim
čišćenjem
postojanost na svjetlosti i na pranje
Prirodna vlakna mogu biti:
1. biljnog (celuloza)
2. životinjskog porijekla (proteini).
Ista bojila neće zadovoljiti obje vrste materijala. Kako bi se postigla željena
svojstva, u
strukturu bojila uvode se različite skupine koje utiču na topljivost i povećavaju
sposobnost vezanja na vlakno, a ujedno daju boji kisela ili bazna svojstva. Od
kiselih
skupina važne su hidroksilna (na aromatskom prstenu), sulfonska i karboksilna
skupina, a
od baznih amino-skupina i supstituirana amino-skupina.
2. BOJE – Osobine
2
Boje (bojila) su obojene prirodne i umjetne tvari, koje mogu bojiti različita
druga tijela. Dijelimo ih prema porijeklu i proizvodnji na anorganske i
organske prirodne i umjetne boje. Među prirodne anorganske boje
ubrajamo mineralne ili zemljane boje. Organske prirodne boje potiču iz
biljnog ili životinjskog svijeta. Umjetne su boje, izuzevši neke anorganske i
metalne boje, najviše organske boje.
2.1 PODJELA BOJA
2
ftp://ftpmirror.your.org/pub/wikimedia/images/wikisource/hr/a/a4/Stranice_001-020_-_Boja.pdf
2.2.
SKUPINE BOJA PREMA BOJADISARSKIM KARAKTERISTIKAMA
među azo- (monoazo- i diazo-) boje, antrakinonska, triarilmetanska i ksantenska
boja. Boje
animalna vlakna, naročito vunu i svilu, i to izravno iz kisele kupke. Posebni
asortimani kiselih
boja upotrebljavaju se za kožu, animalna vlakna, poliamidna vlakna i papir. Neke
kisele boje
boje vunu i iz neutralne kupke.
Amidonaftol crvena
Kiselo-močilna
boja na vlaknu tvore s pogodnim metalnim spojevima (solima
hroma, a
također solima aluminija, bakra i željeza) manje ili više teško topive kompleksne
spojeve i tako
daju obojenja dobrih mokrih postojanosti, a u većini slučajeva i bolje postojanosti
na svjetlu nego što ih imaju obojenja istim bojama bez metala. Kako se kao
močilo najčešće upotrebljavaju hromne soli, ove boje se često nazivaju i
hromnim bojama. Po konstituciji te boje pripadaju azo-bojama, triarilmetanskim,
ksantenskim i antrakinonskim bojama. Većina tih boja sadrži u orto- ili para-
položaju ili dvije hidroksilne skupine ili dvije karboksilne skupine ili jednu
hidroksilnu i jednu karboksilnu skupinu. U bojama iz reda azo-spojeva mora biti
u obe jezgre prisutna po jedna od navedenih dviju skupina u o, o'-položaju,
odnosno u para položaju, s obzirom na azo-skupinu, ili pak mora u jednoj jezgri
biti jedna od ovih skupina u spomenutom položaju, a u drugoj amino skupina.
Boje ovakve konstitucije nazivaju se orto-oksi boje. Najveći dio prirodnih bojila
