Osiguranje
Osiguranje Maturski rad
Uvod
Život čovjeka,njegovo zdravlje i imovina kojom raspolaže,sredstva kojima
rukuje u stvaranju materijalnog bogastva,stvorena dobra ljudskog rada,kao i
sama tehnika,ugroženi su štetnim događajima bilo da su ti događaji posledica
prirodnih pojava ili primjene same tehnike i tehnologije u proizvodnji
materijalnih dobara.Najčešće prirodne pojave koje ugrožavaju život i zdravlje
ljudi,odnosno njihovu imovinu,jesu požari,zemljotresi,oluje,grad i sl.Primjenom
tehnike i tehnologije ljudi stvaraju ogromna bogastva.Međutim,sama primjena
sadrži u sebi velike opasnosti za život,zdravlje i imovinu ljudi.Na primjer,razvoj
drumskog saobraćaja donio je ljudima velike blagodeti,ali je sa povećanjem
broja automobila povećan i broj udesa na drumovima,odnosno povećana
mogućnost za nastajanje štetnih događaja za život i imovinu ljudi.
Imajući u vidu prirodu i karakter štetnih događaja,kao i njihove posledice za
pojedinca i društvo,u interesu je ljudi da se organizovano štite od negativnih
posledica štetnih događaja izazvanih prirodnim pojavama ili primjenom
tehnike i tehnologije,odnosno da ih svedu na najmanju mjeru.Odbrana od
štetnih događaja zahtjeva kolektivnu akciju ljudi,koja se tako danas i odvija.
Da bi se efikasno branilo od posledica štetnih događaja bilo koje vrste,društvo
je stalno razvijalo i odbrambeni maehanizam.
Tako su se pojavile specijalizovane institucije sa zadatkom da prikupljaju
određena sredstva koja su se,po pravilu,kretala u visini očekivanih šteta,iz
kojih su isplaćivane određene naknade pravnim i fizičkim licima kod kojih je
nastupio štetni događaj.Ovakav sistem kolektivnih odbrana odgovara
ljudima,jer se posledice štetnih događaja raspoređuju na veći broj a izdaci su
manji u odnosu na sigurnost koja im se obezbjeđuje nadoknadom štete
ukoliko do nje dođe.
Da bi zaštitila društvenu imovinu i pojedinca od pojedinih štetnih događaja i
njihovih posledica,država često zakonima propisuje obavezu osiguranja.
U predviđanju mogućnosti i vjerovatnoće za nastupanje štetnih
događaja,njegovog inteziteta i veličine,kao i drugih važnih elemenata u
osiguranju,koriste se metode zasnovane na matematici i statistici.
Tema ovog maturskog rada je upravo osiguranje.
1
Osiguranje Maturski rad
1.Pojam i nastanak osiguranja
Po svom etimološkom značenju riječ osiguranje se odnosi na sigurnost,
povjerenje u nešto,obezbjeđenje i izražava svrhu osiguranja,koja se,uopšteno
rečeno,sastoji u pružanju neke sigurnosti.
Prirodne sile,koje pružaju neograničene mogućnosti za razvoj društvene
zajednice,kao i napredak svakog pojedinca u njoj,ujedno su i činilac koji može
svojom snagom uništiti decenijske napore ljudi.Nesrećni slučajevi
su,takođe ,stalni pratioci čovjeka.Ljudsko društvo je već na samim počecima
svog postojanja uvidjelo neophodnost zaštite svojih članova,kao i ekonomskih
vrijednosti koje je mukotrpno stvaralo.Osiguranje kao izraz ovih težnji društva
predstavlja udruživanje svih onih koji su izloženi istoj opasnosti.
Osnovno načelo na kojem počiva osiguranje je
uzajamnost i solidarnost
.
Naime,pojedinac nije u stanju da sopstvenim sredstvima obezbjedi zaštitu od
mnogobrojnih opasnosti koje mu prijete.Te opasnosti,odnosno rizik,ostvaruju
se samo kod nekih pojedinaca i na nekoj imovini,i to ne istom jačinom i u isto
vrijeme.Nasuprot mnoštvu ugroženih lica i imovine,stoji samo mali broj
stvarno pogođenih ostvarenjem rizika,odnosno nastupanjem osiguranog
slučaja.Iz tih razloga je i nastala ideja stvaranja osiguranja kao zajednice
ugroženih,radi raspodjele šteta na sve učesnike u toj zajednici.Ta zajednica
ugroženih pojedinaca naziva se
zajednica rizika.
Osiguranjem se kroz zajednicu rizika,na osnovu doprinosa svih njenih
članova,pruža ekonomska zaštita svima njima.Posledice se otklanjaju ili
ublažavaju samo kod onih lica čija je imovina uništena ili oštećena
ostvarenjem rizika,odnosno nastupanjem osiguranog slučaja.Time se
prouzrokovana šteta raspodjeljuje na cijelu zajednicu rizika.
Objasnimo to na jednom hipotetičkom primjeru.
Od 100000 osiguranih preduzeća,vrijednosti 1000000 dinara,na osnovu
zakona vjerovatnoće i zakona velikih brojeva,požarom će biti uništeno 100
preduzeća. Ukupna šteta iznosiće 100000000 din.Svako preduzeće će
solidarno snositi iznos od 1000 dinara,koje će platiti kao premiju (cijenu)
osiguranja.To je mnogo manje nego da uništena preduzeća moraju da
podnesu cio iznos štete.
Ideja o organizovanju zaštite putem zajednice rizika, u kojoj će svi pojedinci,
ugroženi istom opasnošću,svojim doprinosima zaštititi pojedinca koga zadesi
nepogoda,javila se veoma rano.
Na prve oblike osiguranja nailazimo još u antičko doba,u staroj Grčkoj,Rimu i
Egiptu.
U to doba u Rimu su bile organizovane religiozne zajednice-
kolegije
,koje su
obuhvatale članove istog staleža,a čija je svrha bila pokrivanje pogrebnih
troškova iz doprinosa svih članova.
Čak u Hamurabijevom zakon iz 2250.god. prije nove ere,nailazimo na pitanje
osiguravajuće uzajamne pomoći.Prema ovom zakonu,učesnici u trgovačkom
karavanu,su međusobno raspoređivali štetu,koja bi za vrijeme putovanja
zadesilka nekog od njih.
2

Osiguranje Maturski rad
Opšti privredni razvoj i pojava katastrofalnih šteta uslovili su razvoj djelatnosti
osiguranja.
Požar u Londonu krajem XVII vijeka imao je katastrofalne posledice i uticao
na stvaranje krupnih zajednica rizika.Tako su nastala
požarna osiguranja
(požarne zajednice rizika)
Kod razvoja
modernog osiguranja
,značajno mjesto zauzima engleska
korporacija "Loyd",koja i danas važi za jednu od najvećih u oblasti pomorskog
osiguranja.
Velika osiguravajuća društva,od kojih neka i danas postoje, pojavila su se u
Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj i sve više su potiskivala sitne osiguravače.
U drugoj polovini XIX vijeka,uvidjevši ogroman značaj osiguranja na scenu
stupa država.Ona želi da iskoristi pogodnosti osiguranja za svoje interese.Za
nju je posebno značajno akumuliranje sredstava u rukama osiguravača na
duže vrijeme.
Osiguravajući kapital predstavlja novi izvor sredstava državnih fondova,koji je
od izuzetnog značaja za državne kredite.
Uključivši u djelokrug svojih zadataka osiguranje,država je razumjela njegov
socijalno-politički značaj.Tako dolazi i do prvih intervencija države u oblasti
osiguranja i stvaranja novih zakona kojima se regulišu odnosi u oblasti
pojedinih vrsta osiguranja.Država,dakle,nije dopustila stihijsko razvijanje ove
djelatnosti,već je putem sistemskih zakona usmjeravala pravce razvoja
osiguranja.
2.Značaj i uloga osiguranja
Osnovni cilj osiguranja jeste ekonomska zaštita imovine i lica od rizika koji im
prijete.Pored toga,osiguranje ima višestruku ulogu u savremenom životu,kao
što je:
zaštita osiguranika,
zaštita trećih lica,
značaj osiguranja za privredu zemlje,
osiguranje kao javna služba i
međunarodni značaj osiguranja.
Zaštita osiguranika
Pojedinac se može obezbjediti osiguranjem,počev od egzistencije svojih
najbližih u slučaju smrti ili trajnog gubitka radne sposobnosti,pa do naknade
putnih troškova i boravka za vrijeme kiše na godišnjem odmoru.Čovjek može
osigurati svoju imovinu kao posledica požara, grada, poplave, krađe itd.
Takođe,savremeni čovjek je prinuđen da se kreće u saobraćaju,da koristi
razne tehničke aparate i mašine prilikom obavljanja svoje profesionalne
djelatnosti ili u stanu.Iz svih aktivnosti može nastati šteta prema samom
čovjeku,prema trećim licima,njegovoj ili tuđoj imovini.
4
Osiguranje Maturski rad
Brojne mogućnosti osiguranja pogoduju da se čovjek ne mora ustručavati ovih
aktivnosti iz straha od odgovornosti.
Zaštita trećih lica
U savremenom svijetu mnoga lica,bez svoje krivice,mogu pretrpljeti
štetu,odnosno ugrožena su rizicima nastalim kao posledica opšteg napretka
(u javnom saobraćaju,prilikom vršenja nekih opasnih aktivnosti i td.).U tim
slučajevima postoji veliki interes zajednice da se nadoknadi prouzrokovana
šteta,pa zato i država interveniše,propisujući obavezna osiguranja od
odgovornosti svih lica koja koriste opasna sredstva.
Osiguranje i privreda zemlje
Osiguravajuće kompanije raspolažu velikim kapitalom koji je ustvari dio
nacionalnog dohotka (štednje) namijenjen za nepredviđene slučajeve.
Stvaranje ovakvog fonda je ekonomska nužnost jednog društva.
Ogromna masa sredstava,koja nastaje putem osiguranja,ne samo da
obezbjeđuje brzu nadoknadu štete, već ima i akumulatosrku funkciju u
društvu.Naime,prikupljena sredstva mogu se deponovati kod banke i zajedno
sa bankarskim sredstvima služiti za kredite ili neposredno ulagati,tj.investirati.
Osiguranje kao javna služba
Osiguranje je djelatnost od posebnog društvenog značaja,pa zato prerasta
tretman privatnog posla i postaje javna služba.Posledica toga je društvena
intervencija i kontrola u oblasti osiguranja.
Međunarodni značaj osiguranja
Osiguranje ima međunarodni značaj koji se ogleda kroz međunarodne
ugovore osiguranja i reosiguranja
(npr.osiguranje radova u
inostranstvu ,osiguranje radnika u inostranstvu i dr.).
Na taj načina se posledice štetnih događaja nacionalne privrede prelivaju na
privrede drugih zemalja.
5

Osiguranje Maturski rad
jednog dijela,onda u tom slučaju ne bi bio ispunjen ovaj uslov za postojanje
rizika.
Pored uslova koji su istaknuti,potrebno je da se ispuni još jedan,a to je
mogućnost statističkog evidentiranja i praćenja svih elemenata vezanih za
rizik i osiguranje uopšte.
Premija
predstavlja novčani iznos koji osiguranik,odnosno ugovarač
osiguranja plaća osiguravaču na osnovu zaključenog ugovora o osiguranju i
predstavlja cijenu osiguranja.Pri ugovgaranju premije, odnosno u sklapanju
ugovora o osiguranju učestvuju dvije strane. Na jednoj strani je osiguranik ili
ugovarač osiguranja, a na drugoj osiguravač-osiguravajuća organizacija.
Premija osiguranja sastoji se iz dva dijela:
tehničke ili teorijske premije
,koja
služi za naknadu štete osiguraniku u slučaju osiguravanja imovine odnosno
za isplatu osiguranog iznosa u osiguranju lica i režijskog dodatka,iz kojeg se
pokrivaju troškovi poslovanja i drugi izdaci organizacije koja vrši poslove
osiguranja.
Uobičajeno je da se tehnička,odnosno teorijska premija naziva i neto
premijom i zajedno sa režijskim dodatkom čine bruto premiju.Visina neto
premije određuje se na osnovu proračuna statističko-matematičkim
metodama koje se primjenjuje na određene statističke podatke.
Visina neto premije zavisi od sledećih činilaca:
vrste rizika,
sume osiguranja,
dužine trajanja osiguranja,
ukamaćenja plasiranih sredstava osiguranja.
Prva tri činioca utiču na visinu premije u upravnoj, a četvrti u obrnutoj
srazmjeri.U zavisnosti od vrste osiguranja,imovine ili lica,postoji znatna razlika
u vjerovatnoći da će nastupiti štetni događaj.Suma osiguranja utiče na visinu
premije tako što se sa povećanjem sume osiguranja povećava i premija kao
cijena osiguranja.
Vremenski period osiguranja takođe utiče na premiju.Ona se povećava sa
povećanjem perioda osiguranja.Ukamaćenje sredstava premije koja se
akumuliraju u osiguravajućim organizacijama donosi svim organizacijama
određene prihode,pa je prirodno da se prilikom određivanja premije uzmu i ovi
prihodi,odnosno da se za ovaj iznos umanji iznos premije.
Visina drugog dijela premije-režijskog dodatka, zavisi od organizacije
institucije koja vrši osiguranje i primjene principa ekonomije u njoj:
produktivnosti,ekonomičnosti i rentabilnosti.
Po pravilu ove institucije su zainteresovane da smanje svoje troškove iz
konkurentskih i drugih razloga.
Imajući u vidu činioce koji utiču na visinu osiguranja i polazeći od veličine
osigurane sume i veličine premije koja je dozvoljena za pokriće
osiguranja ,izračunava se
premijska stopa,
koja se izražava u procentima ili
promilima,zavisno od inteziteta rizika.Skup premijskih stopa u jednoj ili više
vrsta osiguranja ili u svim osiguranjima čini
premijsku tarifu
.
Naknada iz osiguranja je jedan od bitnih elemenata osiguranja.To je visina
sredstava koja osiguravač daje osiguraniku ili korisniku osiguranja na ime
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti