Osiguranje                                                                                                Maturski rad

     Uvod

Život   čovjeka,njegovo   zdravlje   i   imovina   kojom   raspolaže,sredstva   kojima 
rukuje u stvaranju materijalnog bogastva,stvorena dobra ljudskog rada,kao i 
sama tehnika,ugroženi su štetnim događajima bilo da su ti događaji posledica 
prirodnih   pojava   ili   primjene   same   tehnike   i   tehnologije   u   proizvodnji 
materijalnih dobara.Najčešće prirodne pojave koje ugrožavaju život i zdravlje 
ljudi,odnosno njihovu imovinu,jesu požari,zemljotresi,oluje,grad i sl.Primjenom 
tehnike i tehnologije ljudi stvaraju ogromna bogastva.Međutim,sama primjena 
sadrži u sebi velike opasnosti za život,zdravlje i imovinu ljudi.Na primjer,razvoj 
drumskog saobraćaja donio je ljudima velike blagodeti,ali je sa povećanjem 
broja   automobila   povećan   i   broj   udesa   na   drumovima,odnosno   povećana 
mogućnost za nastajanje štetnih događaja za život i imovinu ljudi.
Imajući u vidu prirodu i karakter štetnih događaja,kao i njihove posledice za 
pojedinca i društvo,u interesu je ljudi da se organizovano štite od negativnih 
posledica   štetnih   događaja   izazvanih   prirodnim   pojavama   ili   primjenom 
tehnike   i   tehnologije,odnosno   da   ih   svedu   na   najmanju   mjeru.Odbrana   od 
štetnih događaja zahtjeva kolektivnu akciju ljudi,koja se tako danas i odvija.
Da bi se efikasno branilo od posledica štetnih događaja bilo koje vrste,društvo 
je stalno razvijalo i odbrambeni maehanizam.
Tako   su   se   pojavile   specijalizovane   institucije   sa   zadatkom   da   prikupljaju 
određena sredstva koja su se,po pravilu,kretala u visini očekivanih šteta,iz 
kojih su isplaćivane određene naknade pravnim i fizičkim licima kod kojih je 
nastupio   štetni   događaj.Ovakav   sistem   kolektivnih   odbrana   odgovara 
ljudima,jer se posledice štetnih događaja raspoređuju na veći broj a izdaci su 
manji   u   odnosu   na   sigurnost   koja   im   se   obezbjeđuje   nadoknadom   štete 
ukoliko do nje dođe.
Da bi zaštitila društvenu imovinu i pojedinca od pojedinih štetnih događaja i 
njihovih posledica,država često zakonima propisuje obavezu osiguranja.
U   predviđanju   mogućnosti   i   vjerovatnoće   za   nastupanje   štetnih 
događaja,njegovog   inteziteta   i   veličine,kao   i   drugih   važnih   elemenata   u 
osiguranju,koriste se metode zasnovane na matematici i statistici.

Tema ovog maturskog rada je upravo osiguranje.

1

Osiguranje                                                                                                Maturski rad

     

1.Pojam i nastanak osiguranja

Po   svom   etimološkom   značenju   riječ   osiguranje   se   odnosi   na   sigurnost, 
povjerenje u nešto,obezbjeđenje i izražava svrhu osiguranja,koja se,uopšteno 
rečeno,sastoji u pružanju neke sigurnosti.
Prirodne   sile,koje   pružaju   neograničene   mogućnosti   za   razvoj   društvene 
zajednice,kao i napredak svakog pojedinca u njoj,ujedno su i činilac koji može 
svojom   snagom   uništiti   decenijske   napore   ljudi.Nesrećni   slučajevi 
su,takođe ,stalni pratioci čovjeka.Ljudsko društvo je već na samim počecima 
svog postojanja uvidjelo neophodnost zaštite svojih članova,kao i ekonomskih 
vrijednosti koje je mukotrpno stvaralo.Osiguranje kao izraz ovih težnji društva 
predstavlja udruživanje svih onih koji su izloženi istoj opasnosti.
Osnovno načelo na kojem počiva osiguranje je 

uzajamnost i solidarnost

.

Naime,pojedinac nije u stanju da sopstvenim sredstvima obezbjedi zaštitu od 
mnogobrojnih opasnosti koje mu prijete.Te opasnosti,odnosno rizik,ostvaruju 
se samo kod nekih pojedinaca i na nekoj imovini,i to ne istom jačinom i u isto 
vrijeme.Nasuprot   mnoštvu   ugroženih   lica   i   imovine,stoji   samo   mali   broj 
stvarno   pogođenih   ostvarenjem   rizika,odnosno   nastupanjem   osiguranog 
slučaja.Iz   tih   razloga   je   i   nastala   ideja   stvaranja   osiguranja   kao   zajednice 
ugroženih,radi raspodjele šteta na sve učesnike u toj zajednici.Ta zajednica 
ugroženih pojedinaca naziva se 

zajednica rizika.

Osiguranjem   se   kroz   zajednicu   rizika,na   osnovu   doprinosa   svih   njenih 
članova,pruža   ekonomska   zaštita   svima   njima.Posledice   se   otklanjaju   ili 
ublažavaju   samo   kod   onih   lica   čija   je   imovina   uništena   ili   oštećena 
ostvarenjem   rizika,odnosno   nastupanjem   osiguranog   slučaja.Time   se 
prouzrokovana šteta raspodjeljuje na cijelu zajednicu rizika.

Objasnimo to na jednom hipotetičkom primjeru.

Od   100000   osiguranih   preduzeća,vrijednosti   1000000   dinara,na   osnovu 
zakona vjerovatnoće i zakona velikih brojeva,požarom će biti uništeno 100 
preduzeća.   Ukupna   šteta   iznosiće   100000000   din.Svako   preduzeće   će 
solidarno   snositi   iznos   od   1000   dinara,koje   će   platiti   kao   premiju   (cijenu) 
osiguranja.To   je   mnogo   manje   nego   da   uništena   preduzeća   moraju   da 
podnesu cio iznos štete.
Ideja o organizovanju zaštite putem zajednice rizika, u kojoj će svi pojedinci, 
ugroženi istom opasnošću,svojim doprinosima zaštititi pojedinca koga zadesi 
nepogoda,javila se veoma rano.
Na prve oblike osiguranja nailazimo još u antičko doba,u staroj Grčkoj,Rimu i 
Egiptu.
U to doba u Rimu su bile organizovane religiozne zajednice-

kolegije

,koje su 

obuhvatale   članove   istog   staleža,a   čija   je   svrha   bila   pokrivanje   pogrebnih 
troškova iz doprinosa svih članova.
Čak u Hamurabijevom zakon iz 2250.god. prije nove ere,nailazimo na pitanje 
osiguravajuće uzajamne pomoći.Prema ovom zakonu,učesnici u trgovačkom 
karavanu,su   međusobno   raspoređivali   štetu,koja   bi   za   vrijeme   putovanja 
zadesilka nekog od njih.

2

background image

Osiguranje                                                                                                Maturski rad

Opšti privredni razvoj i pojava katastrofalnih šteta uslovili su razvoj djelatnosti 
osiguranja.
Požar u Londonu krajem XVII vijeka imao je katastrofalne posledice i uticao 
na stvaranje krupnih zajednica rizika.Tako su nastala  

požarna osiguranja 

(požarne zajednice rizika)

Kod   razvoja  

modernog   osiguranja

,značajno   mjesto   zauzima   engleska 

korporacija "Loyd",koja i danas važi za jednu od najvećih u oblasti pomorskog 
osiguranja.
Velika osiguravajuća društva,od kojih neka i danas postoje, pojavila su se u 
Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj i sve više su potiskivala sitne osiguravače.
U drugoj polovini XIX vijeka,uvidjevši ogroman značaj osiguranja na scenu 
stupa država.Ona želi da iskoristi pogodnosti osiguranja za svoje interese.Za 
nju je posebno značajno akumuliranje sredstava u rukama osiguravača na 
duže vrijeme.
Osiguravajući kapital predstavlja novi izvor sredstava državnih fondova,koji je 
od izuzetnog značaja za državne kredite.
Uključivši u djelokrug svojih zadataka osiguranje,država je razumjela njegov 
socijalno-politički značaj.Tako dolazi i do prvih intervencija države u oblasti 
osiguranja   i   stvaranja   novih   zakona   kojima   se   regulišu   odnosi   u   oblasti 
pojedinih vrsta osiguranja.Država,dakle,nije dopustila stihijsko razvijanje ove 
djelatnosti,već   je   putem   sistemskih   zakona   usmjeravala   pravce   razvoja 
osiguranja.

     2.Značaj i uloga osiguranja

Osnovni cilj osiguranja jeste ekonomska zaštita imovine i lica od rizika koji im 
prijete.Pored toga,osiguranje ima višestruku ulogu u savremenom životu,kao 
što je:

zaštita osiguranika,

zaštita trećih lica,

značaj osiguranja za privredu zemlje,

osiguranje kao javna služba i

međunarodni značaj osiguranja.

     

Zaštita osiguranika

Pojedinac   se   može   obezbjediti   osiguranjem,počev   od   egzistencije   svojih 
najbližih u slučaju smrti ili trajnog gubitka radne sposobnosti,pa do naknade 
putnih troškova i boravka za vrijeme kiše na godišnjem odmoru.Čovjek može 
osigurati svoju imovinu kao posledica požara, grada, poplave, krađe itd.
Takođe,savremeni   čovjek   je   prinuđen   da   se   kreće   u   saobraćaju,da   koristi 
razne   tehničke   aparate   i   mašine   prilikom   obavljanja   svoje   profesionalne 
djelatnosti   ili   u   stanu.Iz   svih   aktivnosti   može   nastati   šteta   prema   samom 
čovjeku,prema trećim licima,njegovoj ili tuđoj imovini.

4

Osiguranje                                                                                                Maturski rad

Brojne mogućnosti osiguranja pogoduju da se čovjek ne mora ustručavati ovih 
aktivnosti iz straha od odgovornosti.

     Zaštita trećih lica

U   savremenom   svijetu   mnoga   lica,bez   svoje   krivice,mogu   pretrpljeti 
štetu,odnosno ugrožena su rizicima nastalim kao posledica opšteg napretka 
(u   javnom   saobraćaju,prilikom   vršenja   nekih   opasnih   aktivnosti   i   td.).U   tim 
slučajevima postoji veliki interes zajednice da se nadoknadi prouzrokovana 
šteta,pa   zato   i   država   interveniše,propisujući   obavezna   osiguranja   od 
odgovornosti svih lica koja koriste opasna sredstva.

     Osiguranje i privreda zemlje

Osiguravajuće   kompanije   raspolažu   velikim   kapitalom   koji   je   ustvari   dio 
nacionalnog dohotka (štednje) namijenjen za nepredviđene slučajeve.
Stvaranje ovakvog fonda je ekonomska nužnost jednog društva.
Ogromna   masa   sredstava,koja   nastaje   putem   osiguranja,ne   samo   da 
obezbjeđuje   brzu   nadoknadu   štete,   već   ima   i   akumulatosrku   funkciju   u 
društvu.Naime,prikupljena sredstva mogu se deponovati kod banke i zajedno 
sa bankarskim sredstvima služiti za kredite ili neposredno ulagati,tj.investirati.

     Osiguranje kao javna služba 

Osiguranje je djelatnost od posebnog društvenog značaja,pa zato prerasta 
tretman privatnog posla i postaje javna služba.Posledica toga je društvena 
intervencija i kontrola u oblasti osiguranja.

    

 Međunarodni značaj osiguranja

Osiguranje   ima   međunarodni   značaj   koji   se   ogleda   kroz   međunarodne 

ugovore   osiguranja   i   reosiguranja

(npr.osiguranje   radova   u 

inostranstvu ,osiguranje radnika u inostranstvu i dr.).

Na taj načina se posledice štetnih događaja nacionalne privrede prelivaju na 
privrede drugih zemalja.

5

background image

Osiguranje                                                                                                Maturski rad

jednog dijela,onda u tom slučaju ne bi bio ispunjen ovaj uslov za postojanje 
rizika.
Pored   uslova   koji   su   istaknuti,potrebno   je   da   se   ispuni   još   jedan,a   to   je 
mogućnost   statističkog   evidentiranja   i   praćenja   svih   elemenata   vezanih   za 
rizik i osiguranje uopšte.

Premija  

predstavlja   novčani   iznos   koji   osiguranik,odnosno   ugovarač 

osiguranja plaća osiguravaču na osnovu zaključenog ugovora o osiguranju i 
predstavlja cijenu osiguranja.Pri ugovgaranju premije, odnosno u sklapanju 
ugovora o osiguranju učestvuju dvije strane. Na jednoj strani je osiguranik ili 
ugovarač osiguranja, a na drugoj osiguravač-osiguravajuća organizacija.
Premija osiguranja sastoji se iz dva dijela:

tehničke ili teorijske premije

,koja 

služi za naknadu štete osiguraniku u slučaju osiguravanja imovine odnosno 
za isplatu osiguranog iznosa u osiguranju lica i režijskog dodatka,iz kojeg se 
pokrivaju   troškovi   poslovanja   i   drugi   izdaci   organizacije   koja   vrši   poslove 
osiguranja.
Uobičajeno   je   da   se   tehnička,odnosno   teorijska   premija   naziva   i   neto 
premijom   i   zajedno   sa   režijskim   dodatkom   čine   bruto   premiju.Visina   neto 
premije   određuje   se   na   osnovu   proračuna   statističko-matematičkim 
metodama koje se primjenjuje na određene statističke podatke.
Visina neto premije zavisi od sledećih činilaca:

vrste rizika,

sume osiguranja,

dužine trajanja osiguranja,

ukamaćenja plasiranih sredstava osiguranja.

Prva   tri   činioca   utiču   na   visinu   premije   u   upravnoj,   a   četvrti   u   obrnutoj 
srazmjeri.U zavisnosti od vrste osiguranja,imovine ili lica,postoji znatna razlika 
u vjerovatnoći da će nastupiti štetni događaj.Suma osiguranja utiče na visinu 
premije tako što se sa povećanjem sume osiguranja povećava i premija kao 
cijena osiguranja.
Vremenski period osiguranja takođe utiče na premiju.Ona se povećava sa 
povećanjem   perioda   osiguranja.Ukamaćenje   sredstava   premije   koja   se 
akumuliraju   u   osiguravajućim   organizacijama   donosi   svim   organizacijama 
određene prihode,pa je prirodno da se prilikom određivanja premije uzmu i ovi 
prihodi,odnosno da se za ovaj iznos umanji iznos premije.
Visina   drugog   dijela   premije-režijskog   dodatka,   zavisi   od   organizacije 
institucije   koja   vrši   osiguranje   i   primjene   principa   ekonomije   u   njoj: 
produktivnosti,ekonomičnosti i rentabilnosti. 
Po   pravilu   ove   institucije   su   zainteresovane   da   smanje   svoje   troškove   iz 
konkurentskih i drugih razloga.
Imajući u vidu činioce koji utiču na visinu osiguranja i polazeći od veličine 
osigurane   sume   i   veličine   premije   koja   je   dozvoljena   za   pokriće 
osiguranja ,izračunava se 

premijska stopa, 

koja se izražava u procentima ili 

promilima,zavisno od inteziteta rizika.Skup premijskih stopa u jednoj ili više 
vrsta osiguranja ili u svim osiguranjima čini 

premijsku tarifu

.

Naknada iz osiguranja je jedan od bitnih elemenata osiguranja.To je visina 
sredstava   koja   osiguravač   daje   osiguraniku   ili   korisniku   osiguranja   na   ime 

7

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti