2
1. OSNOVNI GRAFI
Č
KI MATERIJALI - PAPIRI I KARTONI
4
GRAFI
Č
KI MATERIJALI – PAPIR
Grafi
č
ki materijali, kao i svi materijali u fazi izrade proizvoda, dijele se u dvije
osnovne skupine:
1. osnovni materijali
2. pomo
ć
ni materijali
1.1.Osnovni materijali u grafi
č
koj proizvodnji su: papiri, polukartoni, kartoni,
ljepenke, val. ljepenke, laminati i razli
č
ite folije. Zajedni
č
kim imenom zovemo ih
Tiskovne podloge
. U ovu grupu svrstavamo i
grafi
č
ke boje, grafi
č
ke lakove, tonere
(praškasti, teku
ć
i).
2.1. Pomo
ć
ni materijali: žice, klameri, gaza, vrpce, konci, sušila, razre
đ
iva
č
i, ulja,
razna otapala, maziva, odpjenjiva
č
i, parfemi i sli
č
no.
Postoji najuža veza izme
đ
u Graf
č
kog proizvoda kao finalnog produkta s jedne
strane i dizajna, te materijala, tehnike tiska i cijene sa druge strane.
Potrošnja papira ukupno, odnosno kartonske ambalaže, može biti i jedan od
pokazatelja gospodarskih kretanja i razvijenosti neke zemlje. To se može prikazati
jednostavnim konstatacijama i formulama:
- Ako je rast proizvodnje ambalaže i potrošnje papira ve
ć
i od rasta industrijske
proizvodnje, smatra se da je zemlja u gospodarskom rastu.
A > I = +
- Ako je proizvodnja ambalaže i potrošnja papira jednaka industrijskoj proizvodnji,
gospodarstvo stagnira.
A = I = stagnacija
- Ako je rast proizvodnje ambalaže i potrošnje papira manji od rasta industrijske
proizvodnje smatra se da je gospodarstvo u padu. A < I = --
5
POVIJESNI PREGLED
Oduvijek je
č
ovjek imao potrebu da prenese poruku, zabilježi neki doga
đ
aj ili
konzervira ste
ć
eno znanje. Poznato je da su se prvi "zapisi", crteži pojavili na
stijenama u pe
ć
inama ili na alatima i oružjima tog davnog doba. Jedan od najstarijih
dokaza je komad kosti sjevernog jelena, prona
đ
en u pe
ć
ini Medlen u južnoj
Francuskoj. Arheolozi pretpostavljaju da je to dio naprave za natezanje luka, a na
kojoj su nacrtane tri životinje i urezano nekoliko crta. Spomenut
ć
emo još kamenu
plo
č
u koja je bila prenosiva a na kojoj je klesano razli
ć
ito zanakovlje u obliku poruke.
Razvoj podloga (materijala) na koje se "ispisivala" poruka ili konzerviralo ste
ć
eno
znanje razvijalo se razli
ć
ito zavisno o materijalima koji su bili dostupni o odre
đ
eno
doba na odre
đ
enom mjestu. Kao kamena plo
ć
a i klinasto pismo, glinene plo
ć
ice,
papirus, pergament, koža, svila, vosak, metalne plo
ć
e i drugi materijali pogodne za
zapisivanje.
PAPYRUS
Prvi materijal pogodan za pisanje, prenošenje poruke i konzerviranje znanja a koji
je donekle sli
č
an današnjem papiru, koristio se prije odprilike sedam tisu
ć
a godina u
Egiptu i zvao se PAPYRUS. Ovaj materijal za pisanje koristio se kotinuirano
č
ak pet
tisu
ć
a godina.
Papyrus je anti
č
ki materijal na kome se u to vrijeme pisalo i prenosilo poruku.
Izra
đ
ivao se iz samonikle mo
ć
varne biljke iz doline Nila, CIPERUS PAPYRUS.
Proces izrade papyrusa bio je relativno je jednostavan
.
Stabljika odprilike debljine
ruke sje
č
ena je na dužinu od 15 do 40 centimetara duge komade, a zatim se s njih
gulilo tvrdo liko.
Vlaknasta
sr
č
ika biljke rezana je na trake širine 2 do 3 centimetra.
Ovako izrezane trake slagale su se u dva sloja na tvrdu podlogu (kamena plo
č
a), i to
tako da se djelomi
č
no preklope. Sloj na sloj sr
č
ike slagao se pod pravim kutem. Oba
sloja su se zatim prešala, a sok i škrob koji se cijedio iz sr
č
ike, me
đ
usobno je
sljepljivao slojeve. Ovako dobiveni list sušio se na suncu a zatim gla
č
ao školjkom,
kamenom ili kosti, te premazivao cedrovim uljem. Više tako izra
đ
enih listova
sastavljalo se u duga
č
ku traku i namotavalo oko štapa u svitke. Dobiveni svitci služili
su za pisanje pomo
ć
u kalamusa i tinte. Na papirus je bilo mogu
ć
e pisati samo sa
jedne strane lista. Ovaj marerijal je bio dosta krut, odnosno lomljiv, a bio je i lako
zapaljiv.
7
Izme
đ
u ostalog na pergamentu su se pisale i prve knjige i uvezivale se u korice
izra
đ
ene od tankih daš
ć
ica presvu
č
enih kožom.
Pergament je i danas u upotrebi za razli
č
ite sve
č
ane prigode, kad je potrebno
izraditi naprimjer povelje, priznanja sve
č
ane pozivnice i sli
č
no (Versajski ugovor,
povelja UN, povelja grada Zagreba, Nobelova nagrada...).
PAPIR
Papir kao podloga za pisanje, u današnjem obliku, pojavio se u KINI oko 105.
godine nove ere. Do tada, u Kini se pisalo na svili no taj materjal je bio skup i složen
za izradu.
Kinezi su papir izra
đ
ivali ru
č
no od bambusove trske, rižine slame, lika, konoplje,
starih ribarskih mreža, uop
ć
e, od sirovina koje u osnovi imaju
vlaknastu strukturu
.
Spomenuti materijali usitnjavali su se tucanjem u kamenim posudama ili mljeli u
kamenim mlinovima s ciljem da se dobiju udrobljena sitna
vlakna
. Udrobljena vlakna
su se zatim stavljala u posudu, prelila vapnenom vodom i kuhala. Kuhanjem
dobivena kašasta masa nalijevala se na drveno sito,
č
iju su mrežicu
č
inila vlakna od
svilenih niti ili tankih štapi
ć
a, izrezanih od stabljika bambusa. Potresanjem sita
dolazilo je do
isprepletanja
vlakanaca a suvišna voda i nešto vlakanaca cijedila se
kroz sito u podmetnutu posudu sa kašastom masom. Ovim postupkom se dobio
vlažan list "papira" vrlo sli
ć
an današnjoj mokroj buga
č
ici. Vlažan list, formiran na situ,
pažljivo se odvojio od sita i stavljao na gladki kamen na sušenje. Odvajanje vode iz
lista se obavljalo polaganjem mokrog lista na ravnu površinu (daska, kamen, glinena
plo
ć
a) i isparavanjem vode na suncu.
Osušeni list papira uranjao se zatim u ljepljivu masu, dobijenu kuhanjem riže
(
škrob
) i ponovno se sušio. Osušeni listovi, poslije faze lijepljenja i sušenja slagali su
se u kupove, prešali u drvenim prešama, a zatim su se pojedina
ć
ni listovi gla
č
ali na
mramornoj plo
ć
i pomo
ć
u slonove kosti ili glatkog kamena. Na ovako izra
đ
en papir
moglo se sasvim dobro pisati tušem ili tintom biljnog, odnosno mineralnog porijekla.
Kinezi su papir rezali u odre
đ
eni format. Gotovo identi
č
no i danas se ru
č
no proizvodi
papir koji se upotrebljava za specijalne tiskanice i reprodukciju umjetni
ć
kih djela.
Dugo godina je proizvodnja papira u Kini bila strogo
č
uvana tajna. Tek 500 godina
kasnije papir se po
ć
eo proizvoditi u Korejioko 610 godine i nešto kasnije, u Japanu.
Oko 750. godine Arapi su doznali tajnu izrade papira od ratnih zarobljenika i po
č
eli
proizvodnju papira iz lanenih krpa i lana, koje su mljeli u kamenim mlinovima i tako
dobijali potrebna vlakanca. Daljnji postupak bio je isti kao u Kini. No, Arapi su
upotrebljavali sita sa mrežicom ispletenom iz metalnih niti , a kao ljepilo koristili su
škrob dobijen iz prosijanog pšeni
č
nog brašna. Arapi su prvi po
ć
eli bojiti i izrezivati
papir u više odre
đ
enih formata i pakirati ih u pakete od po 500 araka (rizma).
U Europi, papir se po
ć
eo proizvoditi znatno kasnije, tek oko 1100 - tih godina.
Najme, u to vrijeme javile su se prve radionice za ru
č
nu izradu papira i to na Siciliji i u
Valenciji, Španjolska. U Italiji se javljaju prve radionice za izradu papira 1276 godine
