Osnove uzgoja tovnih goveda
Autori:
Jasmin Ferizbegovi
ć
, Vedad Šaki
ć
, Velija Katica,
Ć
azim Crnki
ć
OSNOVE UZGOJA TOVNIH
GOVEDA
Sarajevo, 2009.
2
Naslov knjige: OSNOVE UZGOJA TOVNIH GOVEDA
Autori:
Jasmin Ferizbegovi
ć
, Vedad Šaki
ć
, Velija Katica,
Ć
azim Crnki
ć
Recenzenti:
prof. dr. Salko Muratovi
ć
, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet
Univerziteta u Sarajevu
prof. dr. Ahmed Muteveli
ć
, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
prof. dr. Mensur Vegara,
University of Life Science Oslo-Norway
Izdava
č
: Promocult Sarajevo
Za izdava
č
a: Samira Katica Arnautovi
ć
Lektor: Alma
Č
oli
ć
Tehni
č
ki urednik: mr. Samir Bekto
Štampa: Štamparija „Svjetlost“ Fojnica
Za štampariju: Šehzija Buljina, direktor
Tiraž: 500 primjeraka
-------------------------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
636.2.08:338.43]
OSNOVE uzgoja tovnih goveda / Jasmin
Ferizbegovic ... [et al.]. - Sarajevo : Promocult,
2009. - 118 str. : ilustr. ; 24 cm
Biografije autora: str. 115-118. - Bibliografija:
str. 111-112
ISBN 978-9958-789-04-5
1. Ferizbegovic, Jasmin
COBISS.BH-ID 17277446
-------------------------------------------------
© Copyright - Fotokopiranje i umnožavanje po dijelovima i u cjelini je
zabranjeno. Sva prava pridržana.

4
6.2.1. Odgoj podmlatka za tov ......................................................82
6.2.2. Ishrana teladi u tovu ..........................................................83
6.3. Ishrana junadi u tovu ..............................................................84
6.4. Tipovi tova junadi ...................................................................87
6.5. Ishrana odraslih goveda u tovu.................................................88
6.6. Krmna baza Bosne i Hercegovine i planiranje sto
č
ne hrane u tovu
goveda.................................................................................89
6.7. U
č
eš
ć
e sto
č
ne hrane u cijeni prirasta.........................................89
7. ORGANIZACIJA TOVA NA GAZDINSTVIMA – FARMAMA, MJERE ZA
POVE
Ć
ANJE PROIZVODNJE GOVE
Đ
EG MESA .....................................95
7.1. Mjere za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa...........................95
7.2. Dosadašnji rezultati u tovu goveda............................................99
7.3. Dužnosti i obaveze farmera ......................................................99
7.4. Oblici organizacije .................................................................101
8. SMJEŠTAJ I BOLESTI GOVEDA U TOVU ...........................................103
8.1. Higijena smještaja i držanja ...................................................105
8.2. Bolesti goveda u tovu ............................................................109
LITERATURA ...................................................................................111
RECENZIJE .....................................................................................113
BIOGRAFIJE AUTORA .......................................................................115
BOOK'S TITTLE: PRINCIPLES OF BEEF CATTLE BREEDING
Authors:
J. Ferizbegovic, V. Šakic, V. Katica, C. Crnkic
Reviewer's:
Prof. S. Muratovic, Faculty of Agriculture and Food Science, University of
Sarajevo,
Prof. A. Mutevelic, prof. Emerituss, Faculty of Veterinary Medicine,
University of Sarajevo
Prof. M. Vegara, University of Life Science, Oslo - Norway
Published by:
Promocult, Sarajevo
For Publisher:
Samira Katica-Arnautovic
Lector:
Alma Colic
Technical editor:
M.Sc. Samir Bekto
Printing:
„Svjetlost“ Fojnica
CONTENT OF THE BOOK
SUMMARY.......................................................................................... 8
1. INTRODUCTION.............................................................................. 9
2. BEEF PRODUCTION WORLDWIDE, IN EUROPE AND IN BOSNIA AND
HERZEGOVINA ..............................................................................13
2.1. The significance of cattle production for the national economy ......18
3. THE MARKET - REGULATOR AND DETERMINANT OF BEEF
PRODUCTION................................................................................21
3.1. The impact of market changes on the quality of animal products...24
3.2. The tendencies of development in demand for beef .....................26
3.3. The cyclic and seasonal fluctuations in production and consumption
of meat on the market ...........................................................30
3.4. The oversea's manufacturer's of beef and the world market .........32
3.5. Production and market of beef worldwide...................................34
3.6. Potential opportunities of beef production in
Bosnia and Herzegovina .........................................................35
4. CATTLE BREEDS AND BREEDING MEASURES TO INCREASE BEEF
PRODUCTION................................................................................41
4.1. Genetic possibilities to increase meat production.........................41
4.2. Biotechnology as a measure to increase productivity of cattle.......41
5. MEAT TYPES AND DUAL-PURPOSE BREEDS OF CATTLE ......................53
5.1. Background............................................................................54
5.2. The most important European breeds of beef cattle.....................58
5.2.1. Angus (Aberdeen-Angus) ....................................................58
5.2.2. Hereford ...........................................................................60
5.2.3. Sharolais (Charolais) ..........................................................61

7
SAŽETAK
Poljoprivredna proizvodnja ima veliko zna
č
enje za razvoj
privrede svake zemlje. U raznim dijelovima svijeta, a prema
specifi
č
nosti pojedinih zemalja, poduzimaju se i odgovaraju
ć
e
agrarne mjere sa ciljem da se ta grana privrede maksimalno razvije.
Današnja je proizvodnja doživjela veliki tehni
č
ki napredak,
zbog zna
č
ajnog pove
ć
anja volumena ratarske i sto
č
arske
proizvodnje. Me
đ
utim, veliki dio zemalja, zbog pomanjkanja
sredstava za proizvodnju i deficita stru
č
nih kadrova, ne može da
iskoristi postoje
ć
e mogu
ć
nosti u razvoju vlastite poljoprivrede.
Govedarsku proizvodnju determinira broj, vrsta, pasmina,
kvalitet uzgoja doma
ć
ih životinja i sredstva za proizvodnju. To nije
lahko ostvariti u govedarstvu zbog dužine proizvodnog procesa.
Postoje
ć
e stanje u razvijenim zemljama nalaže i ostalim zemljama
da maksimalno ulažu sredstva za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg
mesa. Takav model se, sa dobro osmišljenim agro-tehni
č
kim
mjerama i zahvaljuju
ć
i prirodnim i kadrovskim resursima, nudi i za
Bosnu i Hercegovinu.
Nema niti jedan ozbiljan razlog da Bosna i Hercegovina u tim
nastojanjima ne uspije i u skoroj budu
ć
nosti stvori realnu
pretpostavku za pove
ć
anje govedarske proizvodnje za 2 - 3 puta u
odnosu na sadašnju. Tehnika proizvodnje tovnih goveda ima sigurno
naglašeno zna
č
enje. No, bez istovremenog rješavanja i ostalih
zna
č
ajnih faktora, ne
ć
emo ni lahko ni brzo podi
ć
i tu proizvodnju.
Imaju
ć
i na umu esencijalno zna
č
enje proizvodnje gove
đ
eg
mesa za našu privredu, u ovom rukopisu
ć
e biti analizirani problemi
koji su zna
č
ajni za daljnji razvoj te proizvodnje. Rukovode
ć
i se
suvremenim dostignu
ć
ima nauke, prikazat
ć
emo tehnološke
varijante na na
č
in koji bi u potpunosti mogao biti primjenljiv u
praksi.
8
SUMMARY
Agricultural production is of great importance for economy
development of every country. In diferent parts of the world, and by
caracteristics of specific countries suitable agrarien measures are
being made with goal of maximum development of that economy
branch.
Production of tuday has great technological improvement,
because of big important increase of cultivation of soil and cattle
breeding volume of production. However, big part of countries,
because of lack of means for production and deficit of higlhy
educatet pearsonell, can not use exsisting possibilites in
development of their own economy.
Cattle production is determened by the number, species,
breed, quality of domestic animals breeding and instruments for
production. That is not easy to achieve in cattle breeding because of
the lenght of production process. Present state in developed
countries is commiting other countries to invest maximum
instruments for increase production of cattle meat. That kind of
model is, with well designed agro-tehnological measures and thanks
to natural and highly educated people, offered also for Bosnia and
Herzegovina.
There is not reason for BiH fail in those made efforts and that
in near future create real assumption for increasing cattle production
for two or three times in relatin to present. Production tenique of
beef cattle for sure has emphasied meaning. But, without solving
other meaningful factor in the same time, wi will not be able to
increase that production easely.
Having in mind crucial meaning of production of cattle meat
for our economy, in this writting it will be analised all the problems
which are meaninfol for later development of that production. Guide
by modern science achievement we will show you all techonogical
instruments in a way which could be completely applied practise.

Osnove uzgoja tovnih goveda
10
narodi tih zemalja oskudijevaju u osnovnim prehrambenim artiklom
– kruhom.
Iako su razvijene zemlje došle u situaciju da podmiruju
vlastite potrebe iz nacionalne proizvodnje, pa
č
ak imaju i viškove
pojedinih ratarskih proizvoda, posebno žitarica, u sve težoj su
situaciji u pogledu podmirenja tih potreba nekim animalnim
proizvodima iz vlastite proizvodnje.
To donekle vrijedi i za sto
č
arsku proizvodnju koju determinira
broj, vrsta, pasmina, kvalitet uzgoja doma
ć
ih životinja i sredstva za
proizvodnju. To nije lako ostvariti kod svih vrsta doma
ć
ih životinja
zbog dužine proizvodnog procesa.
Razvijene zemlje sa dobrim rezultatima u sto
č
arstvu imaju
razmjerno veliku proizvodnju, ali ujedno i veliku potrošnju mesa
goveda. S pove
ć
anim standardom raste potrošnja u znatno ve
ć
oj
mjeri od proizvodnje.
Postoje
ć
e stanje u razvijenim zemljama nalaže i ostalim
zemljama da maksimalno ulažu sredstva za pove
ć
anje proizvodnje
gove
đ
eg mesa. Takav model ili sli
č
an trebalo bi primijeniti i za Bosnu
i Hercegovinu. Konceptualno treba primijeniti i favorizirati dobra i
uspješna rješenja. Iskustva govore da dobro aplicirani modeli donose
višestruku korist. Nema niti jedan ozbiljan razlog da Bosna i
Hercegovina u tim nastojanjima ne uspije i u skoroj budu
ć
nosti stvori
realnu pretpostavku za pove
ć
anje proizvodnje za 2-3 puta.
Raspolažemo dovoljnim površinama koje se mogu iskoristiti za
proizvodnju sto
č
ne hrane. Postoje optimalni uvjeti za zna
č
ajniju
sto
č
arsku proizvodnju. U pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine
ostvareni su veliki prinosi sto
č
ne hrane po jedinici površine. Sa dobro
osmišljenim agro-tehni
č
kim mjerama, u perspektivi se mogu
ostvariti još ve
ć
i prinosi i koli
č
ine. Raspolažemo i drugim krmivima
za navedenu proizvodnju. Naro
č
ito, to vrijedi za voluminozna krmiva
i nusproizvode industrije (rezanci, še
ć
erna repa, itd.). Izgra
đ
en je
veliki broj fabrika sto
č
ne hrane razli
č
itog kapaciteta.
Cijene
ć
i da ova dva faktora zna
č
ajno odlu
č
uju o volumenu
proizvodnje gove
đ
eg mesa, treba nastojati da se oni neprestano
poboljšavaju u skladu sa mogu
ć
nostima i potrebama. Tu bi zna
č
ajnu
ulogu moralo imati iskustvo i znanje svih subjekata kako na
društvenom tako i na privatnom gazdinstvu koji su se bavili
farmskim uzgojem uz napomenu da nije relevantno je li favorizirana
proizvodnja mlijeka ili mesa. Name
ć
e se tako
đ
er potreba izgradnje
specijaliziranih tovilišta, kao i adaptacije postoje
ć
ih, koja
ć
e po
svojoj funkcionalnosti udovoljiti zahtjevima te proizvodnje i
nadolaze
ć
im evropskim standardima. Osobitu pažnju treba pokloniti
poslovnim odnosima s individualnim proizvo
đ
a
č
ima-farmerima koji
ulaze u proizvodnju za koju imaju velike mogu
ć
nosti.
Uvod
11
Navedena i mnoga druga pitanja imaju veliko zna
č
enje da bi
se osigurali perspektivno realni planovi u pove
ć
anju volumena
proizvodnje gove
đ
eg mesa u Bosni i Hercegovini. Mi kao mogu
ć
a
zemlja izvoznica gove
đ
eg mesa, smatramo da treba obratiti posebnu
pažnju na kontinuirani plasman na inostranom tržištu ukoliko do
toga do
đ
e. To je za nas bitan, slobodno možemo re
ć
i odlu
č
uju
ć
i
faktor od kojeg
ć
e ovisiti ho
ć
e li se i u kojoj mjeri
bosanskohercegova
č
ki proizvo
đ
a
č
i orijentirati na tu proizvodnju.
Kako su mogu
ć
nosti izvoza gotovo neograni
č
ene, nema razloga da
se to pitanje ne riješi u skladu s op
ć
im nastojanjima koje naša
zemlja danas provodi da se sa što ve
ć
im brojem artikala uklju
č
i u
me
đ
unarodnu podjelu rada.
Gledano u cjelini, ne radi se, dakle, samo o tovu goveda.
Problem je mnogo širi i kompleksniji. U pitanju je sagledavanje više
faktora koji se uklju
č
uju u proces proizvodnje gove
đ
eg mesa.
Kompleksno tretiranje unapre
đ
enja i intenziviranja te grane
proizvodnje može brzo utjecati na njeno poželjno rješenje. Tehnika
tova ima sigurno naglašeno zna
č
enje. No, bez istovremenog
rješavanja i ostalih odlu
č
uju
ć
ih faktora, ne
ć
emo ni lako ni brzo podi
ć
i
tu proizvodnju.
Imaju
ć
i na umu esencijalno zna
č
enje proizvodnje gove
đ
eg
mesa za našu privredu, u ovom materijalu
ć
e biti analizirani problemi
koji su zna
č
ajni za daljnji razvoj te proizvodnje. Rukovode
ć
i se
suvremenim dostignu
ć
ima nauke, iznijet
ć
emo tehnološke varijante
na na
č
in kako bi ih praksa mogla što potpunije primijeniti.

13
MESNO GOVEDARSTVO U SVIJETU,
EVROPI I BOSNI I HERCEGOVINI
Analizom proizvodnje gove
đ
eg mesa u glavnim proizvo
đ
a
č
kim
centrima svijeta, ustanovili smo da su mogu
ć
nosti njenog daljnjeg,
znatnijeg pove
ć
anja ograni
č
ene. To se posebno odnosi na zemlje u
kojima je govedarstvo razvijeno i visokoproduktivno. Iako te zemlje
ulažu velike napore da pove
ć
aju obim proizvodnje, one u realizaciji
tih nastojanja nailaze na objektivne poteško
ć
e, fiziološkog i
biološkog karaktera, koje još za sada nauka nije riješila. U današnjoj
situaciji u govedarstvu tog podru
č
ja postoje odre
đ
ene rezerve u
reprodukciji i proizvodnji nešto ve
ć
ih koli
č
ina mesa po plotkinji. No i
one
ć
e donekle biti neutralizirane zbog pove
ć
anja proizvodnje
mlijeka po kravi, što
ć
e dovesti do smanjenja njihova fonda, a time i
broja teladi kao osnovnog materijala za proizvodnju mesa. Nadalje,
suvremeno stajalište medicine da je bolje trošiti više biljne masti, a
manje mlije
č
ne, odrazit
ć
e se na skromniju potrošnju mlijeka, a time
indirektno i na smanjenje proizvodnje gove
đ
eg mesa. Navedene
analize upu
ć
uju da na svjetskom tržištu ne
ć
e biti dovoljno tog
proizvoda.
Potrošnja gove
đ
eg mesa u svijetu, posebno u industrijski
razvijenim zemljama, naglo raste. Kao dominantan faktor na to
utje
č
e standard stanovnika. Ve
ć
a kupovna mo
ć
mijenja strukturu
prehrane u korist sve ve
ć
e potrošnje proizvoda animalnog porijekla,
me
đ
u kojima gove
đ
e meso ima osobito zna
č
enje.
2
Osnove uzgoja tovnih goveda
14
Tabela 1.: Proizvodnja gove
đ
eg i tele
ć
eg mesa u svijetu (u 1.000 kg)
godina 2000:1980
2000:1990
Podru
č
je
1980. 1990. 2000. ±% ±%
Svijet 45.555.675
53.434.610 56,588,394
24.22 5,90
Afrika 3.025.281
3.357.581 3,917,621
29.50 16,68
Azija
11.050,050
Evropa:
zapadna
8.756.483
9.200.313 7.688.288
-12.20 -16,43
isto
č
na 2.001.938
2.053.171 1.012.593
-49.42 -50,68
J. Amerika
7.507.599
9.368.722 11.722.024
56.14 25,12
Sj. i Cen.
Amerika 12.297.443
13.119.267 15.561.203
26.54 18,61
Okeanija 2.077.238
2.176.058 2.582.033
24.30 18.66
Izvor: FAO, 2002
Tendencija razvoja svjetske privrede pokazuje da
ć
e
stimulansi za pove
ć
anje gove
đ
eg mesa biti sve ve
ć
i u perspektivi,
budu
ć
i da stalno raste dohodak – kupovna mo
ć
stanovništva. Taj
ć
e
porast dolaziti do izražaja u kupovnoj snazi ne samo po stanovniku,
ve
ć
ć
e se o
č
itovati i u kupovnoj sposobnosti pojedinih nacija i
podru
č
ja svijeta.
Tabela 2. Proizvodnja gove
đ
eg i tele
ć
eg mesa u EU (u 1.000 kg)
Zemlja
godina 2001:1980
2001:1990
1980. 1990.
2001. ±% ±%
EU (15)
8.512.528
8.947.564 7.383.500
-13.26 -17.48
Austrija 205.500
223.783
216.700
5,45 -3.17
Belgija/Lux. 310.774
322.614
285,000
-8,29 -11.66
Danska 245.299
201.699
158.000
-35,59 -21.67
Finska 113.700
118.160
90.000
-20,84 -23.83
Francuska 1.838.000
1.911.747 1.571.200
-14,52 -17.81
Njema
č
ka 1.892.590
2.111.968 1.363.000
-27,98 -35.46
Gr
č
ka 111.323
79.431
66.000
-40,71 -16.91
Irska 446.400
515.000
580.000
29,93 12.62
Italija 1.146.823
1.164.855 1.160.000
1,15 -0.42
Holandija 418.643
521.000
475.000
13,46 -8.83
Portugal 102.586
116.411
98.600
-3,89 -15.30
Španija 421.549
513.898
529.000
25,49 2.94
Švedska 157.341
145.255
140.000
-11,02 -3.62
Vel. Britanija
1.102.000
1.001.743
651.000
-40,93 -35.01
Izvor: FAO, 2002

Osnove uzgoja tovnih goveda
16
Slovenija :
: 86.47
77.15
77.17 75.34
Slova
č
ka :
: 71.04
71.74
68.49 68.99
Finska 100.95
91.44 81.19
74.95
70.62 68.23
Švedska 88.83
89.58 81.41
67.89
75.81 72.61
Velika Britanija
234.50
233.15 233.25
280.63
286.75 299.83
Norveška :
: 70.74
58.23
53.00 49.94
Izvor: EUSTAT, 2008
Perspektiva u proizvodnji i op
ć
enito aktivnost na podru
č
ju
govedarstva u bližoj i daljnjoj budu
ć
nosti
ć
e biti relativno stabilna u
zemljama EU. Unazad desetak godina krenulo se i sa uzgojem
goveda na ekološki prihvatljivima farmama. Ova grana sto
č
arstva
postaje iz godine u godinu sve atraktivnija i dobiva internacionalni
zna
č
aj. Naredna tabela pokazuje tendenciju porasta uzgoja goveda
na ekološkim farmama u zadnjih nekoliko godina.
Tabela 4. Broj uzgajanih goveda na eko-farmama u zemljama EU
Država/
godina
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
Austrija
331.441 333.826 338.593 342.055
Belgija 44.506
20.732
29.677
32.190
30.116
33.422 37.897
Bugarska
329 395
Č
eška Rep.
100.304
67.956 115.192
Danska 150.512 144.977 133.279 125.200 122.760 132.147
Estonija
9.289
13.312 13.774
Španija
53.295
56.701
81.471
Finska 14.795
17.134
18.227
18.029
19.048
22.409 25.512
Francuska
Gr
č
ka
7.760
14.219
14.776
22.900
22.292 25.104
Ma
đ
arska
8.661
7.926
8.747
Irska
21.950
24.450
Italija
164.536 189.806 215.022 222.516 222.725
Litvanija
6.616
3.843
15.997 19.964
Luxemburg
952
Latvija
10.037
21.439
55.319 50.530
Malta
0.00
0.00
Holandija 41.023
36.373
36.669
34.841
36.269
36.799 40.129
Norveška
18.649
18.533
18.881 20.311
Portugal
8.202
18.329
54.351
62.218
Rumanija
11.365
Švedska
92.304
91.515
95.936
Slovenija
13.098
14.539
14.464 17.488
Slova
č
ka
8.786
12.761
20.133
28.922
V. Britanija
70.100
91.310 216.779 200.959 214.276 244.752 250.376
Izvor: EUROSTAT, 2008
Mesno govedarstvo u svijetu, Evropi i Bosni i Hercegovini
17
S obzirom na fleksibilnost ekonomskih grupacija i stvaranje
velikih integracijskih podru
č
ja, napose u zemljama zapadne Evrope,
uklonit
ć
e se mnoge zapreke u prometu, koje su do sada bile ko
č
nica
u proizvodnji i plasmanu navedenog proizvoda. Perspektiva u
proizvodnji, a imaju
ć
i u vidu i veli
č
inu i kupovnu snagu potrošnog
podru
č
ja, daje mnogo jasniju orijentaciju subjektima i nosiocima
proizvodnje gove
đ
eg mesa. To
ć
e nesumnjivo djelovati i na
adekvatan tretman govedarstva u nacionalnoj privredi. Zakoni tržišta
i logika privrednog prosperiteta osigurat
ć
e govedarstvu kvalitetno
novi položaj koji
ć
e omogu
ć
iti njegov daljnji razvoj u skladu s
objektivnim nacionalnim potrebama.
Može se o
č
ekivati da
ć
e u govedarsku proizvodnju biti ulagana
ve
ć
a financijska sredstva i kapital, jer
ć
e to uvjetovati zakoni tržišta i
težnja za profitom. S obzirom na rastu
ć
e zna
č
enje tog artikla na
svjetskom tržištu posebno na pove
ć
anje njegove cijene, do
ć
i
ć
e i do
njegove ekspanzije. Kako je perspektiva ulaganja kapitala u tu granu
privrede dugoro
č
na, neminovno je da bi on mogao stalno djelovati i
iskoristiti postoje
ć
e rezerve u proizvodnji gove
đ
eg mesa i tako mu
osigurati prosperitet u daljnjem razvoju.
Interes za profitom i kapitalom promijenit
ć
e pasminsku
strukturu goveda i izgraditi takve proizvodne pasminske tipove koji
ć
e najbolje odgovarati njegovim interesima u pojedinim zemljama i
podru
č
jima svijeta. Uslijedit
ć
e i daljnja racionalizacija u proizvodnji
s obzirom na mogu
ć
nosti koje tu postoje, kao što su: izgradnja
velikih tovilišta, poboljšanje tehnologije prehrane i daljnja
industralizacija tehnološkog postupka. Velike, a za sada nedostupne
rezerve u proizvodnji gove
đ
eg mesa nalaze se u neriješenim
fiziološko-biološkim svojstvima goveda. U tom smislu biti
ć
e u
interesu ulaganje finansijskih sredstava u znanstvena istraživanja
kako bi se riješile te nepoznanice, kao što su pove
ć
anje plodnosti
krava, tj. ve
ć
i porod blizanaca i kontrola spola, proizvodnja što ve
ć
eg
broja muške teladi (posljednje se može uskoro o
č
ekivati).
Suvremena industrijalizacija tova goveda koja
ć
e maksimalno
koristiti mehanizaciju i automatizaciju pove
ć
at
ć
e produktivnost
rada. S obzirom na interes i stabilnost tržišta gove
đ
eg mesa, može
se o
č
ekivati da
ć
e prihodi zaposlenih u toj grani privrede biti
izbalansirani sa prihodima u drugim zanimanjima. To
ć
e privu
ć
i
radnu snagu ka ovoj vrsti proizvodnje i djelovati kao stabiliziraju
ć
i
faktor, što do sada u mnogim zemljama nije bio slu
č
aj.
Ako uvažimo perspektivna kretanja i parametre, te tendencije
u proizvodnji i potrošnji gove
đ
eg mesa, ta
ć
e grana privrede samo
izmijeniti svoj položaj i osigurati adekvatniji položaj u nacionalnim
privredama ondje gdje takvi odnosi nisu bili. Zemlje koje iz bilo
kojeg razloga ne bi prihvatile navedeni pravac kretanja i objektivno

Mesno govedarstvo u svijetu, Evropi i Bosni i Hercegovini
19
Tabela 5. Brojno stanje goveda u Bosni i Hercegovini
Godina /
Indeks
1990 1996 Indeks
1996/90
2006 2007 Indeks
2007/06
broj goveda
873.605 500.957 57,3%
514.869
233.000
1
467.986
226.000
1
90,9%
proizvodnja
mlijeka/000 t
662.385
312.062
1
724.251
313.330
1
109,3%
broj muženih
krava
312.629
306.844 98,1%
1 podaci za Federaciju BiH
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku
U razvijenim dijelovima svijeta sto
č
arska proizvodnja
predstavlja i do 70%, a samo govedarska proizvodnja 40-50%
vrijednosti cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. Prihvatimo li
navedeni kriterij, onda u našoj zemlji sto
č
arska proizvodnja
predstavlja oko 50%, a govedarska 20-25% vrijednosti ukupne
poljoprivredne proizvodnje. Razlozi su za to poznati. Naime, godišnje
po kravi proizvodimo u prosjeku 1.300–1.400 litara mlijeka, te 90-
100 kg mesa, što je znatno manje nego u zemljama sa razvijenom
poljoprivredom. Navedeni podaci ukazuju na niske kapacitete naše
govedarske proizvodnje pa time i na nedovoljne koli
č
ine raspoloživih
mlijeka, mlije
č
nih
proizvoda i mesa.
Tabela 6. Kategorije goveda privedena klanju, neto težina i randman
oktobar-decembar 2007
Zaklana stoka
broj grla
neto težina, t
randman
Goveda ukupno
42.034
7.373,30
53,6
Telad
17.192
1.168,70
57,7
Junad
17.083
1.760,10
54,6
Ostala goveda
7.759
2.028,50
49,5
Izvor: Agencija za statistiku BiH, 2008
Ako se realizira usvojena strategija poljoprivredne
proizvodnje, ne samo da bismo osigurali potrebe doma
ć
eg tržišta,
ve
ć
bismo izvozili i znatne koli
č
ine, što je od osobitog interesa za
nacionalnu privredu i njen još dalji brži razvoj u perspektivi.
Perspektiva u proizvodnji i op
ć
enito aktivnost na podru
č
ju
govedarstva u bližoj i daljnjoj budu
ć
nosti apsorbirat
ć
e sve više
ljudskih umnih i fizi
č
kih sposobnosti. Ta
ć
e grana sto
č
arstva postati
atraktivnija, privu
ć
i
ć
e više sredstava i radne snage i tako potencirati
njenu specifi
č
nu vrijednost, a time nacionalni i internacionalni
zna
č
aj.
Osnove uzgoja tovnih goveda
20
S obzirom na naš položaj, intenzivni razvoj, prostor i vrijeme u
kojem se nalazimo, treba ra
č
unati da
ć
e kupovna mo
ć
našeg
stanovništva brzo rasti. To zna
č
i da
ć
e rasti i kapaciteti potrošnje
uop
ć
e, a posebno animalnih živežnih namirnica. Ta
č
injenica ukazuje
na ozbiljnost zadataka koji stoji pred nama i na
č
ijem rješavanju
treba intenzivno raditi, koliko zbog podmirenja vlastitih potreba,
gotovo isto toliko zbog uklju
č
ivanja navedenih proizvoda ka izvozu u
druge zemlje.

Osnove uzgoja tovnih goveda
22
hrane kao relevantan faktor suvremene proizvodnje gove
đ
eg mesa.
Ta se proizvodnja, dakle, temelji na dostignu
ć
ima nauke, bez
č
ije
primjene ne može do
ć
i do željenih rezultata u proizvodnji. Nova
tehnologija i primjena znanja u tovu goveda nastoje se proširiti na
sve proizvo
đ
a
č
e kako na društvenom tako i na privatnom sektoru.
Primjena te tehnologije u širim nacionalnim razmjerama utjecat
ć
e
na masovnu proizvodnju i obuhvatiti maksimalan broj grla sposobnih
za tov. Spomenuti
ć
e se cilj ostvariti samo ako su proizvo
đ
a
č
i
materijalno zainteresirani. Taj faktor treba imati posebno na umu, to
više što materijalna stimulacija za proizvo
đ
a
č
e mora biti fiksirana na
dugi rok, jer to zahtijeva karakter spomenute proizvodnje.
Faktor
koji
ć
e imati važan utjecaj na kvalitativne i
kvantitativne promjene u pove
ć
anju proizvodnje mesa jeste i veli
č
ina
proizvodne jedinice – tovilišta. U društvenom sektoru potrebno je
organizirati samostalne, specijalizirane tovne pogone. Samo preko
njih može se racionalizirati proizvodnja i pove
ć
ati produktivnost
rada. U privatnom sektoru neophodno je selekcionirati proizvo
đ
a
č
e i
preferirati one koji imaju materijalnu bazu za ve
ć
u proizvodnju
gove
đ
eg mesa. Nužno je kooperacijom obuhvatiti što ve
ć
i broj
proizvo
đ
a
č
a i tako dati novi kvalitet toj proizvodnji. Težište je, dakle,
na selektivnosti nosilaca proizvodnje i okrupljivanju proizvodnih
jedinica. Pri tome treba imati na umu zainteresiranost i perspektivu
radne snage u tom sektoru koja mora imati jasnu situaciju, ve
ć
e
efekte i materijalnu podršku u toj proizvodnji.
Trenutno stanje predstavlja bitne elemente za integraciju i
kooperaciju proizvodnje mesa. Ono nam ukazuju na zna
č
aj i važnost
proizvodnje gove
đ
eg mesa u nacionalnoj privredi. Potroša
č
i su drugi
važan faktor koji utje
č
e na proizvodnju gove
đ
eg mesa. I na tom
sektoru zbivaju se kvalitetnije promjene.
Potroša
č
e u prvom redu interesira koli
č
ina, kvalitet i cijena
proizvoda. Uzme li se u obzir da u strukturi prehrane približno 30%
izdataka pripada potrošnji mesa, onda to najbolje pokazuje koliko
zna
č
enje za potroša
č
e ima taj artikl. Cijena je, me
đ
utim, odlu
č
uju
ć
i
faktor za potroša
č
e i proizvo
đ
a
č
e. Tu dolazi do sukoba njihovih
interesa. I to je jedan od faktora koji izaziva u svijetu velike
diskusije i ima svoje zastupnike na jednoj i na drugoj strani, pa se
taj problem razmatra u nacionalnim privredama sa suprotnih
stajališta. To ga tako
đ
er postavlja u centar razmatranja kad je rije
č
o njegovoj proizvodnji i potrošnji te važnosti za nacionalnu privredu.
Č
injenica je, me
đ
utim, da posljednjih godina cijena mesa
zna
č
ajno raste. Tako veliko pove
ć
anje nisu predvidjeli ni najve
ć
i
optimisti. Posljednjih godina ra
č
una se da je cijena mesa goveda na
evropskom tržištu porasla u prosjeku za oko 25 - 30%. Smatramo
da bi naše efikasnije uklju
č
ivanje u svjetsku privrednu razmjenu
Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove
đ
eg mesa
23
snažno djelovalo na pove
ć
anje produktivnosti u toj grani
proizvodnje. Tendencije intenzivne razmjene sa svjetskim tržištem
mesa goveda nametnut
ć
e reviziju troškova proizvodnje i
prilago
đ
avanje svjetskoj produktivnosti tog artikla. Budu
ć
i da
ć
e
svjetska produktivnost na taj na
č
in sve više utjecati na nacionalnu
privredu, to je najbolja garancija da
ć
e pravac razvoja i
ć
i tim putem.
Prema tome, parametri proizvodnje na svjetskom tržištu sve više
ć
e
vrijediti i za reguliranje proizvodnje gove
đ
eg mesa na doma
ć
em
tržištu. U prvo vrijeme mogu se o
č
ekivati oscilacije u proizvodnji,
osobito u potrošnji.
Privredna politika Bosne i Hercegovine suo
č
it
ć
e se s
potrebom izgradnje adekvatnog instrumentarija koji
ć
e neutralizirati
oscilacije u proizvodnji i osigurati njen razvoj u pravcu koji je
zacrtala privredna reforma.
Ukoliko Bosna i Hercegovina želi strateški utjecati na volumen
pove
ć
anja proizvodnje mesa goveda, to se može ostvariti zna
č
ajnim
ulaganjem kapitala u tu granu privrede. U pravilu on se ulaže u one
grane privrede koje mu osiguravaju prosje
č
nu stopu akumulacije.
Prema tome, do
ć
i
ć
e do ulaganja sredstava u proizvodnju gove
đ
eg
mesa samo onda ako ima izgleda za odgovaraju
ć
i materijalni interes.
Da bi se ta proizvodnja aktivirala prema postoje
ć
im mogu
ć
nostima,
treba o tim faktorima neprestano voditi ra
č
una. Na tom putu razvoja
ne bi nas smio zadržati porast troškova proizvodnje, koji je
neminovan, jer je neovisan od proizvo
đ
a
č
a mesa. On je posljedica
niza faktora, a usko je povezan sa sredstvima za proizvodnju kod
kojih tako
đ
er postoji tendencija porasta cijena na svjetskom i
nacionalnom tržištu.
Poskupljenje mesa uop
ć
e, a posebno gove
đ
eg mesa,
posljednjih godina nije samo posljedica razvoja proizvodnje i
potrošnje. Standard stanovništva i pove
ć
ani prihodi imaju veliki
utjecaj na pove
ć
anje cijena i elasti
č
nost potrošnje i potražnje. To je
nadalje, utjecalo i na troškove proizvodnje i reakciju proizvo
đ
a
č
a na
cijene gove
đ
eg mesa na svjetskom tržištu. Koeficijent elasti
č
nosti
potrošnje i potražnje tako
đ
er se kre
ć
e u pravcu ve
ć
e potrošnje
gove
đ
eg mesa.
Mišljenje da je samo nedovoljna ponuda dovela do pove
ć
anja
cijene gove
đ
eg mesa, ne može se braniti u posljednje vrijeme. To
demantiraju doga
đ
aji na evropskom tržištu. Potrošnja mesa po
stanovniku porasla je svuda u Evropi.
Pove
ć
ana potrošnja normalno uzrokuje i pove
ć
ane cijene. Ali
kako je porasla potrošnja, to zna
č
i da je porasla i proizvodnja,
odnosno ponuda toga artikla. Ponuda je uvijek bila više-manje
dovoljna u svim zemljama, no unato
č
tome porasla je i cijena.
Ponuda gove
đ
eg mesa bila je ili doma
ć
e proizvodnje ili (u zemljama

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove
đ
eg mesa
25
kako bi se zadovoljili zahtjevi potroša
č
a za visokovrijednim
kvalitetima gove
đ
eg mesa.
Promjene se vide i u poboljšanju prehrane ostalim artiklima
animalnog porijekla. Najzapaženija je promjena u posljednje vrijeme
u velikom pove
ć
anju potrošnje animalnih artikala po glavi
stanovnika. Do tih je promjena došlo u svim razvijenim zemljama.
Najve
ć
a porast je u potrošnji mesa, posebno u pove
ć
anju potrošnje
njegovih mršavih dijelova. Tendencija porasta potrošnje osje
ć
a se i
kod drugih animalnih proizvoda kao što su jaja, ali ne tolika kao što
je s potrošnjom mesa. Trend potrošnje kre
ć
e se u pravcu potražnje
skupljih artikala, tj. kvalitetnih dijelova mesa, naro
č
ito gove
đ
eg
mesa.
Gotovo u svim zemljama proizvodnja se orijentira prema
zahtjevima tržišta. Snažno se pove
ć
avala proizvodnja za tržište, a
smanjili izvori opskrbe iz naturalne proizvodnje. Tržište postaje sve
više odlu
č
uju
ć
i faktor koji determinira proizvodnju, naro
č
ito njen
volumen i kvalitet. Ono utje
č
e na pravac proizvodnje izrazito
kvalitetnih vrsta mesa, odre
đ
enog ukusa i izjedna
č
ene svježine,
visokog homogeniteta, op
ć
enito traži proizvod ta
č
no odre
đ
enog
kvaliteta klasificiranog standardima u pojedinim zemljama.
Preobražaj se o
č
ituje i u preradi tih artikala, u pakovanju, transportu
i dostavi do potroša
č
a. To je nadalje utjecalo i na opremu trgova
č
ke
mreže i doma
ć
instva sa ciljem da se svrsishodnije i racionalnije
koriste ti artikli. Veliki je ulogu pri tome odigrala i industrija prerade
koja stavlja potroša
č
ima na raspolaganje artikle za neposredno
uživanje. Tržište, dakle vrši snažan utjecaj ne samo na agrarnu
proizvodnju i kvalitet proizvoda ve
ć
i na snažnu promociju filozofije
HACCP pristupa problemu higijene i zdravstvene ispravnosti
namirnica. Duboko se nadamo da
ć
e u bliskoj budu
ć
nosti primjena
HACCP sistema za svakog gra
đ
anina Bosne i Hercegovine biti dio
životne filozofije o vlastitom zdravlju. Zahtjevi potroša
č
a za
kvalitetom proizvoda u razvijenim zemljama uglavnom su osigurani
nacionalnim standardima. U posljednje vrijeme sve više se kreiraju i
me
đ
unarodni standardni kvaliteta,
č
emu teže nacionalne privrede. To
je uvjetovano op
ć
im kretanjem razvoja i potrošnje me
đ
unarodne
podjele rada.
Suvišno je isticati nužnost poznavanja stanja, promjena i
tendencija kretanja u razvoju potrošnje prehrambenih artikala. To je
postulat bez kojeg se ne može uspješno poslovati. U velikoj mjeri to
vrijedi i za nacionalno tržište. U zemljama s razmjerno nižim
standardima zahtjevi potroša
č
a nisu tako oštro izdiferencirani, iako
se kre
ć
u u navedenom pravcu. U zemljama visokog standarda,
zahtjevi potroša
č
a su dominantni i direktno utje
č
u na proizvodnju.
Proizvo
đ
a
č
i prehrambenih artikala moraju poznavati to stanje. To je
Osnove uzgoja tovnih goveda
26
uzrok zašto ispitivanje, prou
č
avanje i pra
ć
enje tržišta postaje
sastavni dio poslovnog uspjeha u proizvodnji.
Prošlo je vrijeme kada su proizvo
đ
a
č
i mogli proizvoditi po
svojoj želji i bez teško
ć
a plasirati artikle na tržištu. Razvijeno tržište
danas ima definirane zahtjeve za strukturom proizvoda i njihovim
kvalitetom. Proizvo
đ
a
č
i se moraju prilagoditi tim zakonima tržišta. O
njihovoj fleksibilnosti na tržištu ovisi njihov prosperitet.
3.2. Tendencije razvoja potražnje gove
đ
eg mesa
Analiziraju
ć
i tržište gove
đ
eg mesa, nemogu
ć
e je mimoi
ć
i
proizvodnju animalnih artikala u cjelini. Posebno to vrijedi za mlijeko
i važnije vrste mesa.
U zemljama zapadne Evrope kapacitete proizvodnje mesa
goveda determiniraju u prvom redu kapaciteti proizvodnje mlijeka.
Me
đ
utim, ve
ć
danas se opaža tendencija za proširenjem i
pove
ć
anjem proizvodnje mesnog tipa goveda, kako po broju tako i
po kapacitetima proizvodnje po grlu. U tom pravcu odvija se
govedarska proizvodnja u nekim prekomorskim zemljama, naro
č
ito u
SAD, gdje je potražnja za mesom goveda unato
č
visoke potrošnje
vrlo visoka. Razmatraju
ć
i tržište gove
đ
eg mesa, op
ć
enito govedarsku
proizvodnju s iznijetog aspekta, nemogu
ć
e je izolirano tretirati tržište
razvijenih zemalja, naro
č
ito onih s razvijenom govedarskom
proizvodnjom. Budu
ć
i da veliki dio svijeta oskudijeva u animalnim
proizvodima, može se pretpostaviti da
ć
e razvijene zemlje težiti da
zna
č
ajno pove
ć
aju proizvodnju i stvore realne pretpostavke za
plasman svojih proizvoda na svjetskom tržištu. Proces je sli
č
an i kod
drugih proizvoda, pri
č
emu se ne smiju zaboraviti komparativni
troškovi proizvodnje. To su faktori koji
ć
e utjecati i na pove
ć
anje
volumena proizvodnje gove
đ
eg mesa.
Iako je volumen proizvodnje mesa iz postoje
ć
eg broja goveda
u razvijenim zemljama Evrope relativno velik, on još uvijek nije u
skladu s realnim mogu
ć
nostima. Postoje
ć
e se rezerve nastoje
aktivirati mjerama agrarne i ekonomske politike.
Da bi se mogle sagledati i ocijeniti tendencije razvoja tržišta
gove
đ
eg mesa, potrebno je razmotriti i odnose s ostalim vrstama
mesa. U zemljama zapadne Evrope, kao glavnom i najve
ć
em
uvozniku gove
đ
eg mesa potrošnja je u posljednjih deset godina
znatno porasla. Smatra se da 20-25% pove
ć
anih koli
č
ina otpada na
porast stanovništva, a 75-80% na porast potrošnje po stanovniku
godišnje. Porast potrošnje posljedica je pove
ć
anog dohotka.
Porast potrošnje pojedinih vrsta mesa ovisan je o više faktora.
Posebno zna
č
enje imaju odnosi cijena izme
đ
u pojedinih vrsta mesa,
a cijena je uvjetovana produktivnoš
ć
u rada i troškovima njihove

Osnove uzgoja tovnih goveda
28
je pitanje da li ve
ć
a tjelesna masa uvijek zadovoljava interese
proizvo
đ
a
č
a. Potroša
č
i s visokim standardom sve više traže
kvalitetno meso teladi. Proizvo
đ
a
č
i u postoje
ć
im prilikama visokog
standarda tendiraju tovu teladi do težine 200-250 kg. Takav im tov u
postoje
ć
oj situaciji na tržištu omogu
ć
uje relativno ve
ć
e zarade nego
onaj kod težine junadi 400-600 kg. Visoki standard traži takvo meso,
pri
č
emu nije glavna cijena. Vrijeme dužeg tova unosi nesigurnost i
rizik u poslovanju za proizvo
đ
a
č
e, a kona
č
no nisu sigurni da
ć
e u
takvim prilikama posti
ć
i i ve
ć
u zaradu. Tehnologija i fiziologija takvih
tovljenika u korelaciji je sa ve
ć
im troškovima. Evidentno je da se
sukobljavaju interesi proizvo
đ
a
č
a sa zahtjevima tržišta kad je u
pitanju obim proizvodnje. Me
đ
utim, proizvo
đ
a
č
i udovoljenjem
zahtjevima potroša
č
a visokog standarda potenciraju još više tu
suprotnost.
Takvo stanje na tržištu ograni
č
ava ve
ć
im prihodima i
promjenom strukture prehrane-a može se o
č
ekivati i u perspektivi
ograni
č
enje ina
č
e mogu
ć
eg pove
ć
anja volumena proizvodnje
gove
đ
eg mesa.
Na obim proizvodnje utje
č
u i faktori produktivnosti i troškovi
proizvodnje. Pri tome sto
č
na hrana ima važnu ulogu. Prema op
ć
oj
ocjeni tržište raspolaže dovoljnim koli
č
inama sto
č
ne hrane, naro
č
ito
u razvijenoj me
đ
unarodnoj podjeli rada kao što je danas.
Voluminozna i so
č
na krmiva vezana su više na nacionalna tržišta, a
koncentrati-sto
č
ne žitarice i biljna bjelan
č
evinasta krmiva dobavljaju
se na me
đ
unarodnom tržištu. Budu
ć
i da proizvodnja mesa poprima
sve više karakter industrijske proizvodnje, to se i koncentrati sve
više upotrebljavaju. Za to ima više razloga. Težište je na
intenziviranju tova goveda i proizvodnje kvalitetnog mesa. Uvjeti
tehni
č
ke i tehnološke mogu
ć
nosti jednostavniji su u proizvodnji i
spremanju koncentrata nego voluminoznih i so
č
nih krmiva. Osobito
su teško
ć
e oko spremanja dovoljnih koli
č
ina voluminoznih i so
č
nih
krmiva za vrijeme zimskog perioda. To je u direktnoj vezi s
upotrebom relativno ve
ć
e radne snage, s odgovaraju
ć
om
mehanizacijom, opremom, konzerviranjem, prostorom za spremanje,
itd. To, nadalje, od svakog pojedinog proizvo
đ
a
č
a zahtijeva upotrebu
znatnih investicionih sredstava. I uz najsavjesniju manipulaciju
voluminoznim i so
č
nim krmivima postotak gubitaka hranjive
vrijednosti znatno je ve
ć
i (15-25%) nego kod koncentrata. Izuzetak
č
ine pašnja
č
ka podru
č
ja s povoljnim klimatskim uvjetima u vrijeme
vegetacije, gdje voluminozna krmiva imaju bitnu ulogu i u
proizvodnji gove
đ
eg mesa.
Posljednjih godina sve više raste udio koncentrata u tovu
goveda. U perspektivi se o
č
ekuje daljnje njegovo pove
ć
anje. Smatra
se da se danas u zemljama zapadne Evrope troši oko 20%
Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove
đ
eg mesa
29
koncentrata u tovu goveda. U toku idu
ć
ih nekoliko godina ra
č
una se
da
ć
e se njegovo u
č
eš
ć
e pove
ć
ati na 40-50%.
Suvremena tehnologija uveliko
ć
e utjecati na pove
ć
anje
volumena proizvodnje sto
č
nih žitarica po jedinici površine. To
ć
e se
odraziti i na njihovu cijenu. O
č
ekivani pad cijena sto
č
nih žitarica
stimulirat
ć
e njihovu potrošnju. Pri tome ima vidnu ulogu industrija
sto
č
ne hrane, koja može dati kompletne, kvalitetne obroke za bilo
koju granu sto
č
ne proizvodnje, pa tako i proizvodnju gove
đ
eg mesa.
Dakle, prednosti su koncentrata da se na manjem prostoru, ve
ć
om
uštedom radne snage, u kra
ć
em vremenskom periodu, manjim
angažiranjem investicionih sredstava, proizvodnja mesa racionalizira
i proizvodi bolja kvalitet. Ali, treba imati na umu da
ć
e i u perspektivi
voluminozna i so
č
na krmiva prema datim mogu
ć
nostima i prilikama
imati vidno zna
č
enje.
Poznato je da su prihodi poljoprivrednih radnika i u razvijenim
zemljama niži od prihoda radnika u drugim granama privrede,
naro
č
ito u industriji. To je jedan od razloga što dolazi do njihove
migracije iz poljoprivrede u industriji. U poljoprivredi ima sve manje
radne snage, pa se zbog toga traže forme proizvodnje koje
ć
e
angažirati manje radne snage. Naro
č
ite se promjene zbivaju kod
manjih proizvodnih jedinica, obiteljskih proizvo
đ
a
č
a, koji još uvijek
igraju veliku ulogu u proizvodnji mesa evropskih zemalja. Oni
prestaju biti naturalni proizvo
đ
a
č
i, sve više proizvode za tržište pa
nastoje kalkulirati troškove radne snage prema uvjetima na tržištu.
Teško je pretpostaviti u bližoj perspektivi da
ć
e se u zemljama
s malim proizvodnim jedinicama smanjiti troškovi upotrebe radne
snage po jedinici proizvoda gove
đ
eg mesa, pa
ć
e taj faktor biti i
dalje zna
č
ajan u pove
ć
anju troškova proizvodnje. Postoje tendencije
da se u zemljama zapadne Evrope razviju specijalizirani tovlja
č
i
goveda. Me
đ
utim, prema današnjoj situaciji teško se može o
č
ekivati
da bi oni poprimili karakter industrijske proizvodnje u ve
ć
oj mjeri.
Struktura posjeda, navike i drugi faktori u tim zemljama ko
č
e takav
razvoj. On se ne
ć
e mo
ć
i zaustaviti i predstavljat
ć
e duži proces
njegova ostvarenja. Prodor kapitala u tu granu privrede pod
jednakim uvjetima kao i u drugoj proizvodnji, ubrzat
ć
e okrupljivanje
proizvodnih jedinica.
I pored iznijetih
č
injenica može se o
č
ekivati da
ć
e u
budu
ć
nosti tehni
č
ki, organizacijski, tehnološki i uzgojno-selekcijski
faktori imati utjecaj na pove
ć
anje volumena i pojeftinjenje troškova
proizvodnje. Treba imati na umu da
ć
e do
ć
i i do izrade boljih,
kvalitetnijih krmnih smjesa, s boljim stimulansima koji
ć
e dati ve
ć
e
efekte u proizvodnji. Veliko
ć
e zna
č
enje imati i uzgojno-selekcijski
rad sa svrhom izgradnje kvalitetnijih tipova za proizvodnju mesa,
kod kojih
ć
e se o
č
itovati brži prirast i ve
ć
i volumen proizvodnje po

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove
đ
eg mesa
31
vremenskim intervalima, prilagoditi zahtjevima tržišta. Njima se
najbrže prilago
đ
ava proizvodnja mesa peradi, zatim svinja, a
najsporije goveda. To je uvjetovano i biološkim osobitostima
pojedinih vrsta doma
ć
ih životinja.
Ciklus goveda traje, me
đ
utim, mnogo duže i iznosi 6-7 godina.
U zemljama industrijskog tova goveda koji je neovisan o
površinama, gdje se sto
č
na hrana nabavlja na tržištu, volumen
proizvodnje lakše se prilago
đ
ava potrebama potrošnje. U takvim
prilikama kolebanja su na tržištu manja. U zemljama gdje je tov
goveda ovisan u velikoj mjeri o voluminoznim i so
č
nim krmivima,
volumen proizvodnje teže se prilago
đ
ava zahtjevima potrošnje i ovisi
o žetvi sto
č
ne hrane. U nerodnim godinama junice predvi
đ
ene za
uzgoj ne pripuštaju se, a krave s manjom proizvodnjom mlijeka
izlu
č
uju se iz uzgoja prije vremena. U takvim godinama broj
plotkinja opada, a pove
ć
ava se broj klanja. Rezultat je padanje
cijena gove
đ
em mesu na tržištu. To utje
č
e i psihološki na
proizvo
đ
a
č
e pa oni pesimisti
č
ki ocjenjuju razvoj tržišta i ograni
č
avaju
uzgoj teladi. U uvjetima rodne godine sto
č
ne hrane pove
ć
ava se broj
plotkinja. Ostaje manje grla za klanje pa je i koli
č
ina mesa na tržištu
manja. Tada cijena gove
đ
eg mesa raste. Proizvo
đ
a
č
i koji mogu
izbje
ć
i ograni
č
enje broja teladi za uzgoj i plotkinja, uop
ć
e u tim
uvjetima, u daljnjem periodu u mogu
ć
nosti su da iskoriste
konjunkturu na tržištu i egaliziraju uve
ć
ane troškove proizvodnje u
nerodnim godinama.
Ciklusna zbivanja imaju veliki utjecaj na proizvodnju. Kod ovih
vrsta mesa gdje je period ciklusa kra
ć
i proizvodnja se brže
prilago
đ
ava potrebama tržišta. U zemljama sa zna
č
ajnom
proizvodnjom mesa goveda takve pojave dovode do velikih teško
ć
a u
cjelokupnom govedarstvu, pa i u nacionalnoj privredi u cjelini.
Posebno to vrijedi za one zemlje koje izvozom tog artikla ostvaruju
velika devizna sredstva. Budu
ć
i da govedarska proizvodnja ima
zna
č
enje i za druge grane proizvodnje, posebno za industriju prerade
mesa, kože, itd., takve depresije dovode do velikih teško
ć
a u tim
djelatnostima. Zna
č
ajno je ista
ć
i da Bosna i Hercegovina nema
etabliranu agrarnu politiku tako da faza ciklusa koja poga
đ
a fond
plotkinja i znatno smanjuje njegov broj negativno se odražava na
proizvodnju gove
đ
eg mesa s tolikim intenzitetom da se ona ne može
više oporaviti za slijede
ć
ih nekoliko godina, pa i uz velike napore u
tom pravcu. Ciklusi goveda uglavnom su redovna pojava s razli
č
itim
trajanjem i razli
č
itim intenzitetom djelovanja.
Djelovanje ciklusa goveda nastoji se neutralizirati raznim
mjerama, ovisno o mjerama agrarne politike pojedinih zemalja.
Karakteristika zemalja zapadne Evrope s razvijenom govedarskom
proizvodnjom pokazuje blaže djelovanje ciklusa. To se postiže
Osnove uzgoja tovnih goveda
32
poduzimanjem adekvatnih mjera da se sa
č
uva fond plotkinja. Ali ni
te mjere ne mogu odstraniti njegovu pojavu.
Pored ciklusa koji traju duže vrijeme pojavljuju se i sezonska
kolebanja unutar godine. Ta su kolebanja vidljiva sa stanovišta
proizvodnje i potrošnje. Sezonska kolebanja u proizvodnji tokom
godine uzrokovana su na
č
inom i mogu
ć
nostima prehrane, kao i
kategorijom goveda za klanje.
Ako se goveda tove na industrijski na
č
in krmom koja se
nabavlja na tržištu, takva su kolebanja minimalna. Me
đ
utim, pri tovu
na paši kolebanja pokazuju velike oscilacije. Pri tovu za vrijeme
pašnog perioda dolaze na tržište ve
ć
e koli
č
ine goveda po relativno
nižim cijenama jer su i troškovi proizvodnje manji. U toku zime i
prolje
ć
a troškovi su u proizvodnji ve
ć
i, pa je i cijena na tržištu ve
ć
a.
Kolebanja uvjetovana sezonskim na
č
inom proizvodnje u toku godine
nisu tako velika, ali se ipak ne mogu izbje
ć
i. U toku jeseni i zime
najviše se nude za klanje krave, junice i volovi, dok je njihova
ponuda u prolje
ć
e i ljeti znatno niža. Ta struktura ponude ima uticaja
i na cijene. Cijene su najve
ć
e ljeti jer je tada i ponuda najniža. One
su manje u jesen i zimi jer su ponude goveda za klanje ve
ć
e.
Opadanje cijene u jesen i zimi neutralizira se ve
ć
om potrošnjom u
tom periodu, ali ipak ona ne može biti nezabilježena na tržištu.
Kolebanja cijena i koli
č
ina gove
đ
eg mesa uzrokuje i
neravnomjerna potrošnja u toku godine. Na to utje
č
u i klimatske
prilike u pojedinim zemljama. Zemlje s razvijenom turisti
č
kom
privredom troše gove
đ
eg mesa više u toku ljetnih mjeseci.
Smatramo da Bosna i Hercegovina u ovom pogledu ni približno ne
koristi svoje turisti
č
ke potencijale. Nasuprot tome u zemljama gdje
je razvijen zimski turizam potrošnja je ve
ć
a u to vrijeme. Faktor
turizma toliko je zna
č
ajan da ga zainteresirane zemlje moraju
uzimati u obzir. O njemu vode ra
č
una kako zemlje sa velikim
prilivom tako i one sa odlivom turista. Kako je turizam u posljednje
vrijeme poprimio masovni karakter, to su i njegovi utjecaji na
potrošnju mesa evidentni. Nacionalni obi
č
aj u prehrani i pojedine
manifestacije imaju tako
đ
er utjecaja na kolebanje ponude i cijene na
tržištu.
3.4. Prekomorski proizvo
đ
a
č
i gove
đ
eg mesa i svjetsko tržište
Svjetsko tržište gove
đ
eg mesa na može biti sagledano dok se
ne sagleda utjecaj velikih prekomorskih proizvo
đ
a
č
a tog artikla na
svjetske kapacitete potrošnje. Me
đ
u najve
ć
e proizvo
đ
a
č
e mesa
goveda za svjetsko tržište ubrajaju se Argentina, Australija, Brazil i
Novi Zeland. Te zemlje podmiruju približno 80% uvoza gove
đ
eg
mesa u Evropi. Potrošno podru
č
je Evrope upu
ć
eno je na te zemlje jer

Osnove uzgoja tovnih goveda
34
Transport mesa na udaljena podru
č
ja uzrokuje velike teško
ć
e,
poskupljuje proizvod i slabi njegov kvalitet. Ti
ć
e faktori uvijek davati
prednost proizvo
đ
a
č
ima mesa u Evropi pred koli
č
inama koje se
uvoze iz prekomorskih zemalja. Spomenuta podru
č
ja imaju veliku
ulogu na svjetskom tržištu mesa, ali zbog navedenih okolnosti,
naro
č
ito što se ti
č
e kvaliteta, ne mogu ozbiljnije konkurirati
evropskim proizvo
đ
a
č
ima – zemljama izvoznicama.
3.5. Proizvodnja i promet gove
đ
eg mesa u svijetu
Podaci o stanju proizvodnje i prometa gove
đ
eg mesa u svijetu
omogu
ć
uje komparativno sagledavanje tih problema i u našoj zemlji.
Oni pokazuju da to nije samo naš nacionalni problem, ve
ć
veoma
važan svjetski privredni problem uop
ć
e.
U svijetu se ulažu veliki napori, specijalno u razvijenim
zemljama, u pove
ć
anje volumena proizvodnje spomenutog mesa.
Unato
č
sve ve
ć
oj nacionalnoj proizvodnji toga artikla i ve
ć
oj
proizvodnji supstituta (drugih vrsta mesa), govedarstvo je došlo u
neku vrstu „krize“ i proizvodnja sve teže može zadovoljiti ve
ć
e
zahtjeve potrošnje. Raskorak izme
đ
u proizvodnje i potrošnje
gove
đ
eg mesa sve je ve
ć
i.
Zakonitosti koje vladaju na svjetskom tržištu sve se više
odražavaju i na naše tržište. Važno je, dakle, poznavati stanje u
drugim zemljama, naro
č
ito tendencije u njihovu razvoju, da bismo
poduzimanjem odgovaraju
ć
ih mjera mogli sinhronizirati aktivnosti u
pravcu koji
ć
e najbolje odgovarati našoj privredi.
Interesantno je ista
ć
i da neke od navedenih zemalja (Indija,
Pakistan, Etiopija) imaju relativno velik broj goveda. Me
đ
utim, zbog
pasminskog sastava i ekstenzivne proizvodnje, kao i zbog
konfesionalnih i drugih razloga, njihov je kapacitet proizvodnje mesa
mali. One nemaju zna
č
enje za svjetski promet mesa. Jedino
Argentina, Brazil i Australija igraju zna
č
ajnu ulogu u svjetskom
prometu toga artikla. Izme
đ
u zemalja uvoznica i izvoznica živih
goveda u Evropi, o
č
ituju se suprotni interesi. Zemlje uvoznice
nastoje pove
ć
ati ili bar zadržati postoje
ć
i obim uvoza živih goveda, a
zemlje izvoznice žele smanjiti izvoz živih goveda, a pove
ć
ati izvoz
mesa. Isti su motivi koji ih rukovode u tim nastojanjima jer žele
iskoristiti nusprodukte, zaposliti prera
đ
iva
č
ku i klaoni
č
ku industriju,
naro
č
ito vlastitu radnu snagu, itd. To je osobito izraženo u Italiji,
koja vrši dotovljavanje u vlastitoj zemlji i time postiže dvostruku
aktivnost tj. uvozi grla za tov, vrši preradu, uvozi sto
č
nu hranu, a
kasnije pokušava izvoziti prera
đ
evine.
Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove
đ
eg mesa
35
3.6. Potencijalne mogu
ć
nosti proizvodnje gove
đ
eg mesa u
Bosni i Hercegovini
Imaju
ć
i na umu sve ve
ć
u perspektivnu potrošnju mesa goveda
na doma
ć
em i vanjskom tržištu, bitno je za nas da utvrdimo
postoje
ć
e mogu
ć
nosti proizvodnje i ukažemo na kratkoro
č
ne i
dugoro
č
ne mjere i zahvate radi njezina daljnjeg pove
ć
anja. Jadan od
faktora koji determiniraju proizvodnju mesa jest i broj goveda,
odnosno, plotkinja.
Č
injenica je da taj broj, uz manje ili ve
ć
e
oscilacije, stagnira u privatnom i društvenom sektoru normalno da
su ratne posljedice jedan od limitiraju
ć
ih faktora takvog stanja.
Navedeni pad fonda goveda gotovo se podjednako odrazio na
pojedine kategorije, u nešto ve
ć
oj mjeri kod teladi i janjadi, a manje
kod krava. U sklopu tih negativnih kretanja broj goveda, posebno
mlije
č
nih grla, zna
č
ajno se smanjivao na farmama u društvenom
sektoru. Uzroci takvog stanja mogu se na
ć
i op
ć
enito u
neadekvatnom tretmanu sto
č
arstva, posebno govedarstva tokom
prošlosti. Danas se, me
đ
utim, ti odnosi mogu u
č
initi mnogo
povoljnijim, angažiranjem stru
č
no-tehni
č
kih efektiva, te kreiranjem
povoljnijeg ambijenta kroz mjere agrarne politike u poljoprivredi
odnosno sto
č
arstvu. Treba o
č
ekivati da
ć
e se u okviru privatnoga
sektora ubudu
ć
e više ulagati u cilju proširenja i pove
ć
anju te
izuzetno važne grane sto
č
arstva. U proteklom periodu oscilacije
broja goveda imale su veliki utjecaj i na broj klanja. Niska
proizvodnja mesa u postoje
ć
em fondu krava posljedica je niza
faktora. Na prvom mjestu mogli bismo istaknuti neizjedna
č
eni
pasminski sastav goveda. Od ukupnog fonda plotkinja blizu 50%
otpada na kvalitetniji kombinirani tip pasmina, a 50% na doma
ć
e
pasmine i njihove križance koji su karakteristi
č
ni po slabijem
kapacitetu proizvodnje mesa. Daljnji je uzrok relativno slaba
plodnost i klanje velikog broja teladi male tjelesne mase. Posljedice
su toga stanja i navedeni niski proizvodni efekti mesa po kravi
godišnje. Pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa može se ostvariti
poduzimanjem sistematskih mjera razli
č
itog karaktera.
Pri tome mislimo na:
a)
kratkoro
č
ne mjere za pove
ć
anje proizvodnje mesa i
b)
dugoro
č
ne mjere za pove
ć
anje proizvodnje mesa.
Vrijeme i efikasnost provo
đ
enja navedenih mjera ovisi prije
svega od kreiranog, slobodno možemo re
ć
i povoljnog razvojnog
ambijenta u sferi agrarne politike u Bosni i Hercegovini pa tek onda o
navikama proizvo
đ
a
č
a, njihovu interesu i raspoloživim sredstvima,
zatim uskla
đ
enom djelovanju pojedinih stru
č
nih službi koje svojim

Tržište - regulator i determinator proizvodnje gove
đ
eg mesa
37
vršio može se kod jednogodišnjih bikova u tovu posti
ć
i tjelesna masa
od približno 380 kg.
Plodnost krava kod nas je još uvijek relativno niska i kre
ć
e se
oko 70%. Poduzimanjem odre
đ
enih mjera može se u perspektivi
podi
ć
i i do 85%. Navedene postoje
ć
e razlike govore za velike rezerve
mogu
ć
eg pove
ć
anja broja teladi. Postoje i znatne genetske
mogu
ć
nosti pove
ć
anja intenziteta rasta po grlu. Danas se kod
kombiniranih plemenitih pasmina u tovu jednogodišnje muške junadi
u prosjeku postiže tjelesna masa 400-420 kg. U pojedinim
slu
č
ajevima tjelesna masa se kre
ć
e 450-500 kg. Selekcijskim
zahvatima, testiranjem bikova na proizvodnju mesa i
iskorištavanjem njihovih plus varijanti može se pove
ć
ati navedeni
intenzitet za daljnjih 20%.
Navedenim programom dugoro
č
nih mjera za pove
ć
anje
proizvodnje mesa mogli bismo u perspektivi ostvariti zna
č
ajne
rezultate. Ostvarenjem kratkoro
č
nog i dugoro
č
nog plana mogli bismo
osigurati dva puta ve
ć
e koli
č
ine za vlastite potrebe a isto toliko za
izvoz. Trend kretanja proizvodnje mesa u iznijetom pravcu može se
o
č
ekivati samo ako se adekvatno tome dosljedno primjenjuju i
ekonomsko-stimulativne mjere u proizvodnji. Ovakav projekat traži
svestrano ulaganje i angažiranje zna
č
ajnih financijskih sredstava,
stru
č
nih službi, ekspertnih timova, zatim izgradnju gazdinstva tj.
farmi sa pove
ć
anim brojem krava te aktiviranja govedarstva u
privatnom sektoru. Tu se uklju
č
uje mogu
ć
nost i uvjeti kreditiranja
poljoprivrede sa realnom povoljnom kamatnom stopom. U današnjim
okolnostima, farmeri to moraju imati da bi bili konkurentno sposobni
na tržištu. Mišljenja smo da
ć
e od povoljnih uvjeta kreditiranja ovisiti
daljnji tempo razvoja, izgradnja i modernizacija pojedinih grana
poljoprivrede i sto
č
arske proizvodnje. Uz to, svakako, treba pratiti
daljnje intenziviranje ratarske proizvodnje, posebno sto
č
nih žitarica i
voluminoznih krmiva. Nadalje, izgradnja industrije sto
č
ne hrane
imati
ć
e sve ve
ć
i utjecaj kako na volumen tako na kvalitetu i
rentabilitet u toj grani sto
č
arske proizvodnje.
Analizom proizvodnje gove
đ
eg mesa u glavnim proizvo
đ
a
č
kim
centrima, mogu
ć
nosti njezina razvoja i tendencija kretanja u tom
pravcu, ustanovili smo da postoje
ć
i volumen proizvodnje nije
dovoljan da podmiri potrošnju koja sve više raste. Na tom sektoru
privrede zbivaju se velike promjene i formiraju tendencije njezina
razvoja. Promjene se o
č
ituju u industrijalizaciji procesa proizvodnje i
sve ve
ć
oj neovisnosti o poljoprivrednim površinama. Mijenja se
tehnologija proizvodnog procesa i primjenjuju najsuvremenija
nau
č
na dostignu
ć
a. Proizvodnja se racionalizira i tendira
prilago
đ
ivanju svjetskim potrebama. Ulažu se maksimalni napori na
aktiviranju materijalnih rezervi, iskorištavaju
ć
i u prvom redu
Osnove uzgoja tovnih goveda
38
biološke i fiziološke faktore, kako bi se pove
ć
ao obim proizvodnje i
poboljšao njen kvalitet. Zna
č
aj te proizvodnje sagledava se i kroz
veliki utjecaj svjetskog tržišta na proizvodnju tog artikla.
Me
đ
unarodna iskustva u tom sektoru, s obzirom na razvijene
me
đ
unarodne robne odnose, brzo postaju svojina proizvo
đ
a
č
a,
posebno onih koji se orijentiraju na krupnu industrijsku proizvodnju.
Ta zbivanja zbog svoje važnosti poprimaju sve više svjetsko
zna
č
enje. Ona imaju utjecaj i na bosanskohercegova
č
ku proizvodnju
koja je postala i mora biti sastavni dio tih kretanja. Postoje
ć
e
spoznaje ukazuju da je obim proizvodnje mesa goveda, unato
č
materijalnim mogu
ć
nostima, ipak ograni
č
en. Ostaje još mnogo
neriješenih pitanja, me
đ
u njima reprodukcija i
konverzija hrane
zauzimaju centralnu pažnju.
Nadalje je ustanovljeno da potrošnja gove
đ
eg mesa u svijetu,
naro
č
ito u industrijski razvijenim zemljama, enormno raste.
Tendencija razvoja svjetske privrede pokazuje da
ć
e
stimulansi i premije za pove
ć
anje njegove potrošnje u perspektivi
biti sve ve
ć
i.
Kapaciteti potrošnje sve se više udaljavaju od kapaciteta
proizvodnje u razvijenim industrijskim podru
č
jima svijeta. To je i
razlog da se sve jasnije ocrtavaju utjecaji svjetskog tržišta na
proizvodnju i njen razvoj. Komparacijom faktora proizvodnje i
potrošnje kao i tendencijom njihova kretanja, evidentno je da
postoje zna
č
ajne mogu
ć
nosti plasmana kvalitetnog gove
đ
eg mesa na
svjetsko tržište. Ta
č
injenica stavlja i naše nacionalne mogu
ć
nosti te
proizvodnje u centar pažnje npr., "Halal projekat", što nas izme
đ
u
ostalog može privredno i strateški orijentirati. To prije što za to
postoje svi uvjeti. Nacionalna privredna politika na današnjem
stupnju našeg razvoja ne može se kreirati, a da se istovremeno ne
uzmu u obzir me
đ
unarodna privredna zbivanja i kretanja. Iniciranje
unutarnjih razvojnih impulsa nije više mogu
ć
e bez utjecaja svjetskih
privrednih faktora i stimulansa, naro
č
ito ne kod onih artikala za koje
postoje uvjeti da se snažnije uklju
č
e u me
đ
unarodnu podjelu rada.
Tretiranje nacionalne proizvodnje gove
đ
eg mesa bez utjecaja
svjetskog tržišta na taj artikl nije više mogu
ć
e. Moraju se uzimati u
obzir pojave i tendencije globalizacije na svjetskom tržištu jer one
imaju reperkusiju na nacionalnu proizvodnju. Do sada nisu bili
dovoljno uskla
đ
eni nacionalni i svjetski faktori koji stimuliraju razvoj
te grane privrede u našoj zemlji. To se stanje ne može tolerirati bez
štetnih posljedica za doma
ć
u proizvodnju, jer takva
nekomplementarnost dovodi do deformacije u privrednim kretanjima
i ukazuje na nužnost uže suradnje doma
ć
e i svjetske privrede. U tom
se pravcu moraju kretati naša nastojanja koja
ć
e se manifestirati
ostvarenjem budu
ć
e privredne reforme kao baze za ekspanziju na

Osnove uzgoja tovnih goveda
40
potrošnje gove
đ
eg mesa u svijetu, evidentno je da taj artikl dobiva
sve više na zna
č
enju i vrijednosti. Nacionalni interesi nalažu da se
što temeljitije razmotre mogu
ć
nosti ne samo proizvodnje i plasmana
gove
đ
eg mesa, ve
ć
op
ć
enito govedarstva. Postoje
ć
e rezerve treba
aktivirati i govedarstvo dovesti u položaj koji mu pripada po
zna
č
enju u nacionalnim i svjetskim razmjerima. Proizvo
đ
a
č
i treba da
u punoj mjeri iskoriste prednosti koje im daje proizvodnja u
sto
č
arstvu ra
č
unaju
ć
i na dugi rok, stabilnost u proizvodnji i mogu
ć
i
plasman na svjetsko tržište. To nalažu interesi i potrebe doma
ć
eg
tržišta koje se tako
đ
er nalazi u trendu svjetskog razvoja potrošnje
gove
đ
eg mesa.
U pojedinim zemljama postoje velike razlike u cijeni
poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Cijena žitarica (naro
č
ito
pšenice i kukuruza) ima prvorazredno zna
č
enje op
ć
enito u politici
cijena neke države. Ona indirektno utje
č
e na formiranje cijena
prehrambenih i mnogih industrijskih proizvoda. Zemlje u kojima je
visoka cijena sto
č
nih žitarica visoke su cijene animalnih proizvoda i
obratno. Ti su odnosi me
đ
usobno usko povezani. Postoje i drugi
faktori - cijene drugih artikala i usluga, radna snaga - koji utje
č
u na
proizvodne troškove u sto
č
arstvu.
U normalnim uvjetima dobro organizirane proizvodnje mesa
tov bi prema postoje
ć
im odnosima cijene kukuruza i cijene kilograma
žive vage goveda morao biti rentabilan. Suvremena tehnologija to
omogu
ć
uje u punoj mjeru. No, i pored toga, na mnogo mjesta on to
nije. Uzroci tome, su pored navedenih faktora: polovi
č
no izgra
đ
ena
tovilišta, slabo iskorištavanje mehanizacije, slaba organizacija rada i
dr. Nadalje, neki veliki proizvo
đ
a
č
i koji raspolažu vlastitim
mješaonicama hrane posluju i u tim ekonomskim jedinicama s ne
malom dobiti.
41
PASMINSKI TIPOVI I UZGOJNE MJERE ZA
POVE
Ć
ANJE PROIZVODNJE GOVE
Đ
EG MESA
Za kvantitet, kvalitet i rentabilnost proizvodnje mesa vrlo je
zna
č
ajan proizvodni pasminski tip. Razvijene sto
č
arske zemlje
nastoje uskladiti držanje pojedinih proizvodnih tipova goveda kako bi
osigurali što ve
ć
e koli
č
ine mlijeka i mesa. Evropske zemlje (osim
Velike Britanije) pretežno uzgajaju kombinirane pasmine goveda. S
obzirom na postoje
ć
e prilike, potrebe i unosnost, te im pasmine
najbolje odgovaraju. Proizvode relativno dosta mlijeka, a i mesa. U
prekomorskim zemljama (Sjeverna i Južna Amerika, Australija i dr.)
uz mlije
č
ne drži se mnogo i mesnih pasmina goveda. U posljednje
vrijeme u krugovima evropskih stru
č
njaka vode se diskusije o
pasminskim tipovima s aspekta rentabiliteta, posebno s obzirom na
proizvodnju mesa, i mogu
ć
nosti njihova držanja. Ve
ć
ina se
stru
č
njaka slaže da za evropski kontinuitet još uvijek najbolje
odgovaraju kombinirani proizvodni tipovi
meso-mlijeko
ili
mlijeko-
meso
.
Drugi bitan faktor važan za proizvodnju mesa jeste
uzgojno-
selekcijski rad
. U prošlosti je taj rad, posebno kod kombiniranih
pasmina, bio usmjeren više na proizvodnju mlijeka nego mesa. U
novije se doba poduzimanjem niza uzgojnih zahvata sve više radi i
na pove
ć
anju proizvodnje mesa.
4.1. Genetske mogu
ć
nosti za pove
ć
anje proizvodnje mesa
Selekcija temelji svoj rad i uspjeh na stalnom poboljšanju
nasljedne mase za pojedina svojstva. Uspjeh ovisi u prvom redu o
frekvenciji gena i o vrijednosti nasljednog udjela što ga posjeduje
neka populacija za odre
đ
eno svojstvo. Da bi se pove
ć
ala
proizvodnja, nužno je poznavati heritabilitet za važna ekonomska
4

Pasminski tipovi i uzgojne mjere za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa
43
odre
đ
enih mjera i zahvata u planskom radu koji osigurava uspješan
tov goveda.
Uz razvoj tjelesnih mjera postoji ve
ć
i broj svojstava koji
uvjetuju intenzitet rasta i kapaciteta proizvodnje mesa, a ovisi u
ve
ć
oj ili manjoj mjeri o nasljednim osnovama. Za neka od važnijih
svojstava heritabilitet (nasljedni udio) iznosi ove vrijednosti.
Intenzitet rasta ovisi, dakle, u ve
ć
oj mjeri o nasljednim
osnovama i pruža selekciji dovoljno sigurnosti u nastojanjima da
intenzivira i racionalizira proizvodnju i u što kra
ć
em vremenu
postigne što ve
ć
u težinu tovljenika. Pored intenziteta rasta i tjelesne
mase pri porodu može u odre
đ
enoj mjeri poslužiti kao pokazatelj
uspjeha prilikom odabiranja rasplodnog materijala u svrhu izgradnje
poželjnih proizvodnih tipova za produkciju mesa. To isto vrijedi i za
težinu tijela u razli
č
itoj dobi života, posebno na završetku tova
tovljenika težine 450-500 kg.
Iskorištavanje hrane ima veliko ekonomsko zna
č
enje za
rentabilitet proizvodnje mesa. Iako postoje ve
ć
e razlike u
iskorištavanju hrane za to svojstvo izme
đ
u pojedinih pasmina i
unutar same pasmine, to je svojstvo tako
đ
er u odre
đ
enoj mjeri
uvjetovano genetskim osnovama.
U navedenim periodima postoje uglavnom podjednake
mogu
ć
nosti da se s obzirom na to svojstvo uspješno izaberu
rasplodna grla. Velike razlike dobivenih vrijednosti heritabiliteta za
iskorištavanje hrane (i drugih svojstava) upozoravaju na nužnost
njegova izra
č
unavanja za svaku konkretnu situaciju.
Mnogi autori smatraju da je najbolji onaj kvalitet mesa koji
traže potroša
č
i, tržište.
Č
injenica je da tržište danas zahtijeva od
svih vrsta doma
ć
ih životinja, uglavnom, mlado meso sa što ve
ć
im
udjelom mesa, manje masti. I u tom pogledu postoje velike razlike
izme
đ
u pasmina i izme
đ
u grla iste pasmine. Neke pasmine, odnosno
grla unutar pasmine u fazi razvoja imaju sposobnost da izgra
đ
uju
meso u ve
ć
oj mjeri nego masti i obratno. Ta su svojstva ovisna
tako
đ
er o nasljednoj masi. O tom nam pokazuju ovi podaci. Najve
ć
i
heritabilitet ima
č
ista težina mesa, zatim bubrežna i zdjeli
č
na mast,
pa površina musc. longisimus dorsi i fino
ć
a masti. Na osnovu tih
spoznaja mogu
ć
e je sistematskim selekcijskim radom, posebno
testiranjem bikova, u znatnoj mjeri izgra
đ
ivati uzgoj koji
ć
e se
odlikovati kvalitetnom proizvodnjom mesa.
Za fenotipsku procjenu uzgojne vrijednosti bikova na
proizvodnju mesa dolazi u obzir prostranstvo buta. Dobro razvijen,
zaobljen miši
ć
ima bogat but je rezultat pozitivne nasljedne mase za
dobru proizvodnju mesa.
Prema tome, osnovno je na
č
elo u ekonomici tova junadi, da se
ostvari što ve
ć
i dnevni prirast sa što manje utroška hrane. Takve, tj.
Osnove uzgoja tovnih goveda
44
najkvalitetnije životinje u tovu do težine žive vage od 350 kg, postižu
tu kona
č
nu tjelesnu masu deset sedmica prije nego one s najmanjim
prirastom. Pored ostaloga, ekonomski efekti nastaju i zbog toga što
prvi tovljenici troše relativno malo uzdržane hrane u odnosu na
proizvodnu. Kod drugih je obratno.
U uzgojnom radu treba težiti za poboljšanjem tvorbe mesa i
odnosa mast : meso. Kako za posljednje svojstvo heritabilitet iznosi
približno 60%, mogu
ć
e je u tim nastojanjima posti
ć
i povoljne
rezultate vrlo brzo. Druga svojstva mesa: boja, nježnost, sadržaj
vezivnog tkiva, ekonomski su manje važna, a ni nasljedni im udio
nije izražen u ve
ć
oj mjeri. U vezi s tim u prvoj fazi rada na
poboljšanju proizvodnje mesa goveda ne bi im trebalo poklanjati
posebnu pažnju.
Prirast težine u odre
đ
enom vremenskom razdoblju (dnevni
prirast) centralno je i najvažnije svojstvo u selekciji na proizvodnju
mesa. O njegovu ispoljavanju ne ovisi samo kapacitet i intenzitet
tovne sposobnosti ve
ć
i klaoni
č
ka vrijednost.
I onda kada selekciju baziramo isklju
č
ivo na veli
č
inu prirasta,
istovremeno uspijevamo poboljšati niz drugih bitnih ekonomskih
svojstava u proizvodnji mesa.
Razlog je tome što dnevni prirast pokazuje relativno jaku
genetsku korelaciju s ostalim svojstvima koja ujedno imaju i veliki
nasljedni udio.
Ta su saznanja vrlo važna za praksu. Naime, ni razvijene
sto
č
arske zemlje nisu kadre organizirati kompletan test bikova na
proizvodnju mesa u ve
ć
em broju. To spre
č
avaju teško
ć
e
organizacione, tehni
č
ke i materijalne naravi. To je razlog zbog
kojega se pristupa organizaciji jednostavnijeg i jeftinijeg ispitivanje
potomstva odre
đ
enog rasplodnjaka. U postupku se postavlja
minimum zahtjeva, tretira samo prirast težine žive vage. Na osnovu
dobivenih podataka daje se ocjena vrijednosti o
č
eva.
Sa uzgojno-ekonomskog stanovišta osnovno je pitanje je li
mogu
ć
e kod kombiniranih pasmina goveda ostvariti uzgojni cilj:
veliku koli
č
inu mlijeka (i sadržaj masti) i zadovoljavaju
ć
u
proizvodnju ve
ć
ih koli
č
ina kvalitetnog mesa.
Mogu
ć
nost istovremenog poboljšanja važnih ekonomskih
svojstava kod goveda potvr
đ
uje i praksa. Bikove koji posjeduju sva
tri svojstva iznad vrijednosti odre
đ
ene populacije treba smatrati
osobito dragocjenim i vrijednim u rasplodu. Budu
ć
i da su oni rijetki,
zadovoljit
ć
emo se bikovima koji imaju izrazito pozitivno jedno ili dva
svojstva. Njihovom kombiniranom upotrebom u uzgoju radit
ć
emo
na gojidbenoj izgradnji odre
đ
enog fonda goveda poželjnog
kombiniranog tipa. Pored poboljšanja važnih ekonomskih svojstava

Osnove uzgoja tovnih goveda
46
najkvalitetnijih rasplodnjaka, spre
č
avanja širenja spolno prenosivih
bolesti te omogu
ć
avanja relativno jednostavnih prijenosa i trgovine
genetskim materijalom. Prvi uspješan pokus osjemenjavanja je
zabilježen 1799. godine kada je Spallanzani i N. Rossi izvršili prvi
uspješni pokus sa osjemenjivanjem kuje, a po
č
etkom 20. stolje
ć
a
naglo je porastao broj umjetno osjemenjenih životinja.
U genetskom smislu osjemenjivanje više plotkinja sjemenom
jednog bika te kontrola potomstva preko progenog testa najvažniji je
pokazatelj proizvodnih svojstava odre
đ
enog bika. U svakoj sto
č
arski
razvijenoj zemlji postoje stanice koje vrše umjetno osjemenjivanje
po terenu, pod kontrolom sto
č
arskih selekcijskih centara. U svijetu
ove stanice vrše promociju i drugih biotehnologija, kako bi animirali
sto
č
are da iza
đ
u u susret novim proizvodnim izazovima.
2. Embriotransfer (ET)
pripada drugoj generaciji biotehnologija
kojima se utje
č
e na pove
ć
anje rasplodnih potencijala najkvalitetnijih
ženskih životinja. MOET (multipla ovulacija i embriotransfer) je
sazrela i stabilna biotehnološka metoda
č
iji su protokoli gotovo isti
ve
ć
20 godina, a rezultati superovulacije garantuju u prosjeku 6
zametaka po kravi davateljici po ispiranju. Prvi uspješni transfer
embriona se desio u Engleskoj 1890-e od strane Waltera Heape, na
ze
č
evima. Iako je to bio uspjeh, embrio tranfer nije se komercijalno
primjenjivao do pronalaska hormona FSH 1950-tih godina. Prvo tele
dobiveno je eksperimentalno 1951. (Wilett i sar.), ali tek 1970.
godine u Engleskoj je zapo
č
eo proces komercijalne proizvodnje
embriona goveda. Komercijalna embrio transfer industrija u
Sjevernoj Americi razvila se u ranim 70-im uz uvoz evropskih
egzoti
č
nih pasmina goveda. U 1994. godini u Evropi su isprane
maternice 22.557 superovuliranih krava. Godine 1998. ukupni broj
davateljica se pove
ć
ao na 25.744 te je presa
đ
eno ukupno 120.360
zametaka. Zanimljiv je podatak da je 1998. godine u svijetu
presa
đ
eno 441.295 zametaka, a taj broj i podaci sakupljeni tokom
osam godina pokazuju da se ova biotehnologija primjenjuje u sve
širem obimu. Podaci pokazuju da se otprilike polovina zametaka od
ovog broja presadi u svježem, a polovica u zamrznuto-odmrznutom
stanju. Ovaj izbalansirani omjer pokazuje neke od prednosti ove
tehnologije, kao što je fleksibilnost i prilagodljivost zahtjevima
razli
č
itih tržišta. Tehnologija zamrzavanja zametaka je tako
đ
er
sazrela i stru
č
njaci se pouzdaju u njezinu primjenu za komercijalne
svrhe. Postotak bre
đ
osti nakon transfera svježih zametaka iznosi
61%, a zamrznutih 60%. Tako
đ
er ima podataka o me
đ
unarodnom
prometu zametaka koji iznosi oko 30.000 godišnje.
Pasminski tipovi i uzgojne mjere za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa
47
Slika 1. Shematski prikaz embriotransfera
Ove tehnologije ne primjenjuju se samo kod goveda. Tokom
1998. godine presa
đ
eno je više od 15.000 ov
č
ijih, 2.500 jare
ć
ih,
1.000 srne
ć
ih, 2.700 konjskih i 2.300 svinjskih zametaka u svježem
ili odmrznutom stanju. Iako još nema pouzdanih podataka, ove
biotehnološke metode primjenjuju se i kod drugih vrsta, uklju
č
uju
ć
i i
divlja
č
.
Ima nekoliko razli
č
itih primjena embriotransfera: proizvodnja
više potomaka od najboljih krava (MOET programi), bližnjenje,
dobivanje potomstva od sekundarno jalovih krava, me
đ
unarodna
trgovina zamecima te o
č
uvanje ugroženih pasmina i vrsta.
Kombinacijom ET sa efikasnom i jeftinom kontrolom estrusa može se
u istom stadu proizvoditi rasplodne bikove namijenjene za U.O.,
bikove za tov i bikovske majke.

Pasminski tipovi i uzgojne mjere za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa
49
MOET se u državama u razvoju smatra još u
č
inkovitijim nego
u razvijenim državama. Zameci su jeftiniji za transport nego odrasle
krave, a rizik zaraza tako
đ
er je manji. Presa
đ
eni u doma
ć
e
primateljice, ET zameci imaju prednosti nad odraslim životinjama, jer
primaju pasivni imunitet preko kolostruma, a imaju fiziološku i
prirodnu adaptaciju novoj sredini.
Ova biotehnologija ima i svojih mana: varijacije u brojevima
nakon superovulacije još uvijek postoje, a to utje
č
e na brže širenje
genoma nekih plotkinja, nego od drugih. Pored toga širenje genoma
jednog mati
č
nog stada ima efekt na inbreeding populacije, no
genetski se napredak ipak postigne.
3. Proizvodnja zametaka “in vitro”
predstavlja tre
ć
u generaciju
biotehnologije. Nakon ro
đ
enja prvog teleta dobivenog oplodnjom “in
vitro” jajnih stanica dozrelih in vivo, ova metoda je brzo
napredovala, ali tek je sa uspješnom primjenom
č
itavog in vitro
postupka, odnosno dozrijevanja oplodnje, te uzgoja “in vitro” do
stadija morule/blastociste, omogu
ć
en kona
č
ni proboj in vitro
tehnologije. Razvoj ove biotehnologije ima fantasti
č
ne potencijale
kako za osnovna istraživanja tako i za njihovu primjenu u
komercijalnom uzgoju stoke i genetski napredak stada. Osim toga
omogu
ć
uje razvoj drugih biotehnologija kao što su kloniranje i
proizvodnja transgenih životinja.
Slika 3. Shema oplodnje in vitro
Osnove uzgoja tovnih goveda
50
4.
Uspješna proizvodnja zametaka in vitro preduvjet je za primjenu
biotehnologije
č
etvrte generacije: kloniranja, transgeneze,
odre
đ
ivanja spola potomstva
itd. Visoko tehnološki potezi su
naju
č
inkovitiji u ekonomskom smislu: njima se kontrolira bližnjenje,
spol teladi i mogu se klonirati odrasle životinje. Najnaprednijim
biotehnologijama smatramo one gdje se direktno manipuliše
genomom životinja da proizvedu nešto poželjno ili da odstranimo
nepoželjno. Uglavnom svi koji rade u ovom podru
č
ju slažu se da je
vrlo važno prenijeti što brže genom od nukleusnih stada u
proizvodne jedinice.
U ovom okviru može se razmatrati kakav se dodatni genetski
napredak može dobiti primjenom drugih biotehnologija kao što su:
seksiranje, multiplikacija genoma jednog zametka bližnjenjem ili
transferom jezgre (kloniranje). U seksiranju su razvijene dvije
metode: jedna vrši pretragu spola potomka putem determinacije
DNK specifi
č
nih hromosoma Y, druga odvaja spermatozoide koje
nose Y odnosno X hromosom tako da se ta sperma može koristiti u
oplodnji in vitro ili
č
ak za UO. Ovim se postupcima može izabrati spol
potomaka i tako iskoristiti u potpunosti potencijal proizvedene
mladun
č
adi, uglavnom za izmjenu u mati
č
nom stadu ili za bikovske
majke.
Za multipliciranje genoma jedne životinje (ili zametka) koriste
se dvije metode: bližnjenje (splitting) ili transfer jezgre (nuclear
transfer). Bližnjenjem se može proizvesti do 2 teladi od jednog
zametka, te se koristi komercijalno i poboljšava rezultate
embriotransfera pa je mogu
ć
e dobiti do 110% teladi više nego samo
MOET-om. Primjenom tehnike transfera jezgre taj se broj može
uveliko pove
ć
ati, iako ova tehnologija još nije usavršena. Ova
biotehnologija omogu
ć
ava proizvodnju identi
č
nih životinja
(kloniranje) te ima
specifi
č
nu primjenu samo za odre
đ
ene
proizvodnje i to uglavnom uz druge manipulacije genomom
(transgenezu) s aplikacijom u farmaceutskoj industriji.
Za široku komercijalnu primjenu, najve
ć
i utjecaj u
embriobiotehnologijama ima ekonomski isplativ rutinski
embriotransfer, a zamrzavanje i pohranjivanje zametaka, te
odmrzavanje na farmi i direktni transfer u primateljice primjenjuje se
rutinski.
U mlije
č
nih krava mogu se proizvesti tovni blizanci od jajnih
stanica iz jajnika sakupljenih na klaonici i osjemenjenih in vitro sa
mesnatim bikom, tako da se može garantirati da ta telad ima barem
75% tovne genetike, a proizvedeni su na najjeftiniji na
č
in.
Sve tehnologije koje šire poželjni genom su primjenjive u
proizvodnim jedinicama gdje se životinje koriste isklju
č
ivo za
proizvodnju, a rasplod u mati
č
nim stadima. To se može primijeniti od

52
53
TOVNE I KOMBINOVANE PASMINE GOVEDA
Govedarska proizvodnja kompleksna je interakcija grla,
ambijenta u kojem se uzgaja i
č
ovjeka. Na znatan broj interakcijskih
faktora
č
ovjek kao subjekt može djelovati tako što
ć
e stvoriti
pogodan ambijent u kome goveda mogu posti
ć
i optimalne
proizvodne rezultate. Ekonomski aspekt proizvodnje mesa name
ć
e
potrebu specijalizacije za tu proizvodnju i tehnologiju ali i odabir
genotipa kao proizvodne osnove u odgovaraju
ć
em ambijentu.
Ekonomsko okruženje u kome se odvija proizvodnja mesa u
Bosni i Hercegovini i okruženju u posljednjih dvadesetak godina
znatno se izmijenilo. Postavljeni su novi strožiji standardi pred
proizvo
đ
a
č
e kako mlijeka tako i mesa u pogledu kvaliteta, sa
direktnim u
č
inkom na prihod po kilogramu mesa ili litru mlijeka.
Trenutni dinami
č
ni tržišni odnosi name
ć
u potrebu pove
ć
anja
proizvodnih kapaciteta i proizvodnje po proizvodnoj jedinici. Jedan
od na
č
ina ostvarivanja efikasnije proizvodnje (uz djelovanje na
proizvodno okruženje) je i sistemsko ulaganje u genetsku osnovu
odnosno odabir pasmine i njeno kvalitetno korištenje. Glavna
odrednica koja treba biti vodilja u odabiru primjerene proizvodne
genetske osnove (pasmine) je jasno definisanje proizvodne
orijentacije na meso i željenog intenziteta proizvodnje. Intenzitet i
planirana tehnologija proizvodnje tako
đ
er zna
č
ajno odre
đ
uju
prikladnost odre
đ
enih proizvodnih genotipova (pasmina) za planiranu
proizvodnju.
Mesne pasmine goveda koje se mogu odabrati za uzgoj su
gore pomenute: šarole, limousin, hereford, angus, piemontese,
blond akviten i druge. Izbor pasmine treba da zavisi od uvjeta
proizvodnje, pri
č
emu je kvalitet pašnjaka odnosno mogu
ć
nost
proizvodnje voluminozne krme najvažnija. U uvjetima bujnih
pašnjaka i obilja krme biramo primjerice šaroleja, a u uvjetima
siromašnih pašnjaka i oskudnije krme odlu
č
it
ć
emo se za hereforda
5

Tovne i kombinovane pasmine goveda
55
domestica), gajal (
Bos gaurus
f. frontalis) poti
č
e od gaura (
Bos
gaurus
), doma
ć
i jak
Bos mutus
f. grunniens) od divljeg jaka (
Bos
mutus
), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je
domestificiran je i doma
ć
i bivol (
Bubalus bubalis
f. bubalis
) iz roda
Bubalus od azijskog vodenog bivola (
Bubalus bubalis
).
Slika 4. Bos primigenius
bojanus
Doma
ć
a goveda
uzgojena su u zna
č
aj-
nom broju razli
č
itih
pasmina. Pri tome,
pasmine su rezultat
ciljanog odabira živo-
tinja koje se me
đ
uso-
bno pare kako bi se
dobili potomci odre
đ
enih svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože,
izmet doma
ć
ih goveda je vrlo cijenjeno prirodno
đ
ubrivo u
poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta
doma
ć
e govedo, posebno volovi, koriste se i za vu
č
u, a imaju i važnu
ulogu u poljoprivrednim radovima. Pasmine su razvijane ciljanim
parenjem roditeljskih životinja s odre
đ
enim osobinama, kako bi se
kod potomaka sistemski poja
č
avale željene osobine. Pri tome,
slijedila su se dva glavna smjera, pove
ć
anje koli
č
ine mlijeka i
pove
ć
anje koli
č
ine i kvalitete mesa.
Slika 5. Zebu govedo Slika 6. Jak – Bos grunniens
Bos primigenius indicus
Osnove uzgoja tovnih goveda
56
Danas se u svijetu uzgaja oko 900 pasmina goveda od kojih
250 poznatih i priznatih tovnih pasmina. U Sjedinjenim ameri
č
kim
državama se od ovog broja uzgaja oko jedne
č
etvrtine (60 pasmina),
ali se samo 20 uzgaja za komercijalni tov. Država u kojoj se najve
ć
i
broj doma
ć
ih goveda uzgaja radi mesa je Brazil i to u broju od oko
200 miliona. Od ukupnog broja pasmina goveda u svijetu u FAO je
registrirano 268 koje su navedene u tabeli koja slijedi:
Tabela 7. Prijavljene pasmine goveda u FAO (Food Agricultural
Organisation)
Africander
Bengali
Dhanni
Albères
Berrendas
Dølafe
Alentejana Bhagnari
Droughtmaster
Allmogekor Blacksided
Trondheim
and Norland
Dulong
American
Blanca Cacereña
Dutch Belted
American White Park
Blanco Orejinegro
Dutch Friesian
Amerifax
Blonde d'Aquitaine
East Anatolian Red
Amrit Mahal
Bonsmara
Enderby Island
Anatolian Black
Boran
English Longhorn
Andalusian Black
Bordelais
Estonian Red
Andalusian Grey
Braford
Evolène
Angeln Brahman
Fighting
Bull
Angus Brahmousin
Fjall
Ankole Brangus
Finnish
Ankole-Watusi Braunvieh
Florida
Cracker/Pineywoods
Argentine Criollo
British White
Fulani Sudanese
Asturian Mountain
Brown Swiss
Galician Blond
Asturian Valley
Busa
Galloway
Aubrac
Cachena
Gaolao
Aulie-Ata Canadienne
Gascon
Australian Braford
Canary Island
Gelbray
Australian Friesian
Sahiwal
Canchim Gelbvieh
Australian Lowline
Carinthian Blond
German Angus
Australian Milking
Zebu
Caucasian
German Red Pied
Ayrshire Channi Gir
Azaouak Charbray Glan
Bachaur Charolais
Gloucester
Baladi Chianina
Gobra
Baltana Romaneasca Chinampo
Greek Shorthorn
Barka Chinese
Black-and-
White
Greek Steppe

Osnove uzgoja tovnih goveda
58
Lohani Qinchuan
Texon
Lourdais Rätien
Gray
Tharparkar
Luing Rath Tswana
Madagascar Zebu
Rathi
Tuli
Maine Anjou
Red Angus
Turkish Grey Steppe
Malvi
Red Brangus
Ukrainian Beef
Mandalong
Red Fulani
Ukrainian Grey
Marchigiana
Red Pied Friesian
Ukrainian Whitehead
Maremmana
Red Poll
Umblachery
Ural Black Pied
Wagyu
Xinjiang Brown
Vestland Fjord
Welsh Black
Yanbian
Vestland Red Polled
White Cáceres
Vosges White
Park
Neke od najpoznatijih pedigriranih tovnih pasmina goveda su:
Aberdeen Angus
Chianina
Red Poll
Africander
Devon
Saler
Beef Shorthorn
Dexter
Simmental
Beefmaster
Gelbvieh
Sussex
Belgian Blue
Hereford
Tarentaise
Belted Galloway
Highland
Texas Longhorn
Blonde d'Aquitaine
Limousin
Wagyu
Braford
Lincoln Red
Welsh Black
Brangus
Luing
Charolais
Mongolian
5.2. Najzna
č
ajnije europske tovne pasmine goveda
Od britanskih pasmina tovnih goveda najpoznatija su Angus
(crveni i crni), Hereford (rogati i bezrožni) i Kratkorožno govedo
(Shorthorn). Od kontinentalnih europskih pasmina najpoznatija su
Šarole,
Č
ijanina, Limuzin, Salers, Pijemonteze i Simenatalac.
Kompariraju
ć
i europska kontinentalna i britanska tovna goveda može
se uo
č
iti da su konformacijski kontinentalna goveda krupnija,
kasnozrelija, sa ve
ć
im randmanom, manje masnog tkiva, slabijim
kvalitetom mesa.
5.2.1. Angus (Aberdeen-Angus)
Aberdeen-Angus je originalno ime ove pasmine goveda koja
poti
č
e iz Škotske gdje se uzgaja ve
ć
više od 100 godina, a ovaj naziv
se još uvijek koristi na Britanskom ostrvu za ovo govedo. To je
tipi
č
na tovna pasmina, pri
č
emu izvorni oblik vu
č
e porijeklo od crnih
Tovne i kombinovane pasmine goveda
59
bezrožnih goveda s brdovitih podru
č
ja sjeveroistoka Škotske koja se
odlikuju škrtim tlom i hladnom klimom kroz ve
ć
i dio godine.
Slika 7. Crni angus
Me
đ
utim, neki
smatraju da im je
porijeklo od crnog
rogatog autohtonog
goveda iz Škotske, koje
se nekad upotrebljavalo
za rad. No, bilo kako
bilo, najve
ć
i napredak u
uzgoju bio je u drugoj
polovini 19. stolje
ć
a, kada zapo
č
inje uzgajiva
č
ki program pomo
ć
u
umati
č
enih životinja, u
č
emu je svakako veliku ulogu imalo osnivanje
društva za uzgoj ovog goveda. Uzgajiva
č
ki program, koji je zapo
č
eo
u podru
č
ju Angus, nastavlja se u regionu Aberdeen, što je doprinijelo
pove
ć
anju umati
č
enih životinja, širenju uzgoja i stvaranju ve
ć
e
populacije uz primjenu savremenih tehnika odabiranja sve do
današnjih dana. To je dosta niska pasmina,
č
ija visina grebena kod
krava prosje
č
no iznosi 115-120 cm, a kod bikova 120-135 cm.
Odlikuje se vrlo razvijenim proporcijama prednjeg i zadnjeg dijela
tijela tako da ima izgled paralelopipeda. Glava je mala, široka u
č
elu
i bez rogova. Vrat je kratak, širok i mesnat, a trup dug i zaobljen.
Noge su kratke, a miši
ć
je u predjelu butova doseže do sko
č
nih
zglobova. Koža, vidljive sluznice i papci su pigmentirani, a tijelo
izvornog angusa je crne boje. Ovo govedo prirodno ima rogove. Crni
angus je popularnija pasmina, ali danas postoje drugi sojevi u
pogledu boje, pri
č
emu prevladava crveni angus. Tjelesna masa
odraslih krava crvenog angusa iznosi 550-650 kg, a bikova u
priplodnoj kondiciji 750-850 kg. Utovljeni bikovi mogu imati tjelesnu
masu i ve
ć
u od 1.500 kg. Porodna tjelesna masa teladi iznosi 30-35
kg. Mlije
č
nost je tolika da se može othraniti tele. To je ranozrela
pasmina, odli
č
nog kvaliteta mesa uz mali udio potkožnog masnog
tkiva. Osim toga, odlikuje se dobrom otpornoš
ć
u, zbog
č
ega je
pogodna za intenzivan tov u hladnim i toplim klimatima. Bikovi se
upotrebljavaju u komercijalnoj proizvodnji za križanje s mlije
č
nim
pasminama radi dobivanja podmladka koje se odlikuje dobrom
tovnom sposobnoš
ć
u i kvalitetom mesa. Tako su, na primjer,
križanke angusa s frizijskim pasminama vrlo popularne u stadima
sisaju
ć
e teladi u sistemu krava - tele i
č
ine dobru osnovu za budu
ć
u
kravu dojilju. Ako se ona opet križa s angus bikom, dobivene junice

Tovne i kombinovane pasmine goveda
61
uzgaja i u Australiji, Južnoj Americi i Evropi. Danas pedigre ove
pasmine posjeduje preko 5 miliona grla u preko 50 zemalja svijeta.
Predstavlja srednje do intenzivnu mesnu pasminu goveda koja je u
18. stolje
ć
u imala ve
ć
i tjelesni okvir nego danas. Mirnijeg je
temperamenta u odnosu na ostale pasmine goveda. Srednjeg je
formata, sme
đ
e su do crveno sme
đ
e boje. Prepoznatljiva bijela boja
glave prenosi se dominantno. Donja strana vrata, trbuh i distalni
dijelovi nogu su tako
đ
er bijeli. Poželjni su prepoznatljiva bijela pruga
i nepigmentirano nosno ogledalo.
Slika 9. Bik pasmine
Hereford
Velika pažnja
posve
ć
uje se uzgoju
grla sa harmoni
č
nim i
proporcionalnim tijelom.
Grla trebaju imati dobar
prirast na trupu bez
ve
ć
ih depozita masti.
Meso je izvrsnog
kvaliteta. Duboko razvijeno tijelo treba osigurati visoki kapacitet
konzumacije hrane. Poželjne su pravilne noge sa
č
vrstim papcima i
visokom petom. Uzgajaju se dva tipa ovih goveda i to sa rogovima ili
bezrožna (šute životinje). Tjelesna masa bikova se kre
ć
e od 900 do
1.300 kg, a krava od 600 – 750 kg. Porodna masa teladi iznosi od 32
– 37 kg u zavisnosti od spola teleta. Dnevni prirasti mladih bikova
kre
ć
u se oko 1.100 g. Dobra efikasnost u tovu i prirastu trupa
rezultiraju time da pasmina ubrzano dobiva sve ve
ć
e zna
č
enje kako
u
č
istokrvnom obliku tako i u križanjima s lokalnim mlije
č
nim i
mesnim pasminama. Korištenje ove pasmine u zašti
ć
enim prirodnim
podru
č
jima pokazalo se uspješnim.
5.2.3. Šarole (Charolais)
Šarole pasmina poti
č
e iz jugoisto
č
nih pokrajina Charolles i
Nievre u Francuskoj. Ime pasmine od koje je nastala u prošlosti je
nepoznata. Prema legendama poti
č
e od “bijelog goveda” koje je prvi
put u dokumentima zabilježeno 878. godine nove ere, a koje se
uzgajalo sve do 16–17. stolje
ć
a i
č
ije je meso bilo vrlo poznato i
traženo u to vrijeme na francuskim tržnicama posebno u Lionu i
Villefranche. Proces selekcije bijelog goveda je tekao kao i kod
ostalih europskih kontinentalnih pasmina u tri smjera za rad,
Osnove uzgoja tovnih goveda
62
proizvodnju mlijeka i mesa. Uzgoj ove pasmine se odvijao u pokrajini
Charolles sve do francuske revolucije. Godine 1773. Claude Mathieu
je svoje stado preselio u susjednu pokrajinu Nievre. U ovoj pokrajini
je provedeno križanje bijelog goveda sa lokalnom Nivemais
pasminom nakon
č
ega se ovi križanci pominju pod imenom šarole
goveda. Count Charles de Bouille je još 1840. godine utvrdio uzgojne
ciljeve za ovo govedo što je 1864. godine konkterizirao kroz
uspostavljanje herd book-a. Nakon drugog svjetskog rata šarole
govedo se po
č
elo izvoziti na druge kontinente. Tako su 1950. godine
u Brazil izvezena
č
etiri bika i šest krava, 1955. godine u Argentinu
pet bikova i jedanaest krava, iste godine u Južnu Afriku jedan bik i
tri krave. Godine 1964. ukupno je 259 bikova i 1.605 krava je
izvezeno iz Francuske u razli
č
ite dijelove svijeta. Ovaj trend izvoza je
u kontinuiranom porastu sve do danas.
Slika 10. Junac šarole
goveda
(Foto:
www.mclachlan.com.au)
To su krupna i
teška goveda velikog
okvira s izraženim
širinskim i dubinskim
mjerama. Intenzivno je
mesno govedo snažne tjelesne gra
đ
e i intenzivnog rasta.
Najpoznatije osobine ovog goveda su: jaki maj
č
inski instinkt, odli
č
an
prirast, izvrsna sposobnost napasivanja i dobro
ć
udan temperament.
Boja dlake je jednobojno bijela ili krem, svijetle njuške, svijetlih
rogova i papaka. Danas u okviru ove pasmine ve
ć
postoje i grla crne
i crvene boje. Ve
ć
i telad raspolažu popunjenim miši
ć
nim tkivom. Pri
uzgoju u
č
istoj krvi može biti teško
ć
a pri porodu jer se zdjelica
nedovoljno otvara u odnosu na masu ploda (krupna telad), pa je
prije tridesetak godina gotovo svako drugo teljenje zahtijevalo
pomo
ć
č
ovjeka. Ipak, utjecajem selekcije na smanjenje mase teleta
smanjen je broj teških poroda, iako je još uvijek taj broj iznad
prosjeka u odnosu na druge pasmine goveda. Porodna masa teladi
iznosi 40–45 kg u zavisnosti od spola teleta. Osobine pasmine su
kratka i široka glava, relativno kratak i miši
ć
av vrat, razvijeno
miši
ć
no tkivo, posebno muskulature ple
ć
a, duga le
đ
a, sapi i butina,
le
đ
na linija im je ravna s mnogo miši
ć
ja, linija trbuha usporedna s
linijom le
đ
a, a glutealna muskulatura zaobljena i spuštena nisko, ima
dubok trup, dugotrajni rast, optimalno iskorištavanje krme, veliki

Osnove uzgoja tovnih goveda
64
Slika 11. Bik limuzin
pasmine
Zbog lahkih tele-
nja, limuzinski bikovi su
naro
č
ito pogodni za
ukrštanje s drugim
rasama, posebno mlije-
č
nim. Takva ukrštanja s
crno-bijelim i crveno-
bijelim mlije
č
nim
kravama dala su meleze koji su imali ve
ć
e dnevne priraste u tovu,
ve
ć
i randman trupova i ve
ć
i udio miši
ć
nog i masnog, a manje
koštanog tkiva u polutkama, u odnosu na grla
č
iji su o
č
evi bili bikovi
pasmine Holšajn.
Ova je pasmina izrazito vitalna. Preporu
č
uje se za
korištenje u podru
č
jima sa slabijom ispašom gdje se stada u sustavu
krava-tele drže uz minimalni nadzor, a posebice pri teljenju. Trup
sadrži manji postotak kostiju i hrskavica i neznatno je prekriven
maš
ć
u. Depozit masti je dobar u vrijednim dijelovima mesa.
5.2.5. Blon Akiten (Blonde d'Aquitaine)
Ova pasmina poti
č
e iz pokrajine Aquitaine u jugozapadnom
dijelu Francuske dopiru
ć
i do Garonne doline i Pirinejskog planinskog
masiva. Uzgaja se još od srednjeg vijeka kada su korištena za oranje
i vu
č
u tereta. U izgradnji ovog goveda u
č
estvovala su tri lokalna tipa
goveda i to Garonnais, Quercy i Plavo pirinejsko govedo. Do danas
su ovu pasminu
č
esto križali sa Šarole i Limuzin pasminom, ali danas
je uzgojni cilj povratak originalnom tipu. Herd book francuskog blond
akitena je ustanovljen šezdesetih godina dvadesetog stolje
ć
a. Prvi
import u Sjedinjene ameri
č
ke države se desio 1972. godine. Blonde
d’Aquitaine poznat je po tome što nije zahtjevan s obzirom na
držanje, stada u sistemu krava-tele su mirna i lagano se prilago-
đ
avaju razli
č
itim klimatskim i hranidbenim uvjetima. Srednje je
intenzivna mesna pasmina, okvira tipi
č
nog za krupne pasmine gove-
da. Tjelesna masa bikova iznosi 1.100-1.300 kg, a krava 850-950
kg.
Ova goveda se mogu držati na ispaši tokom ljeta a po zimi
hraniti sijenom ili travnom silažom. Pri intenzivnom hranjenju
pasmina ostvaruje svoj puni potencijal a mladi bikovi postižu dnevne
priraste ve
ć
e od 2.000 g. Blon Akiten je danas jedna od najboljih i
najpopularnijih tovnih pasmina goveda u Francuskoj zbog svojih
kvalitativnih osobina poput visokih dnevnih prirasta, lahkog teljenja
Tovne i kombinovane pasmine goveda
65
č
emu doprinosi velika pelvi
č
na regija. Broj ovih goveda se pove
ć
ava
po 5% svake godine u Francuskoj i danas predstavlja tre
ć
u
najbrojniju pasminu goveda sa preko 480.000 krava. Ekstenzivni
programi progenog testiranja obezbje
đ
uju kontinuirano unaprje
đ
enje
pasminskih osobina što se odražava u njihovoj sve ve
ć
oj
popularnosti.
Slika 12. Bik Blon
Akiten pasmine
Boja ovih goveda
se kre
ć
e u rasponu od
jednoliko svijetlo žute
do svijetlo crvene sa
svjetlije obojenim
krugovima oko o
č
iju i
njuške i unutrašnjih
strana nogu i trbuha.
Goveda ove pasmine karakterizira prisustvo rogova, dok su neka i
bezrožna. Pripada grupi velikih mesnih intenzivnih pasmina. Životinje
imaju dugo i simetri
č
no tijelo, uz dobru prekrivenost miši
ć
ima na
križima, le
đ
ima i ramenima. Visina do grebena bikova iznosi 155–
170 cm, a krava 140-150 cm. Porodna masa teladi iznosi 40–46 kg u
zavisnosti od spola teleta.
Posebnost ove pasmine je lahko teljenje. Telad karakterizira
nagli rast, nježne kosti, uska ramena i mala trouglasta glava. Krave
karakteriziraju široke zdjeli
č
ne kosti što omogu
ć
ava lahko teljenje (u
98% slu
č
ajeva nije potrebna pomo
ć
pri telenju). Zbog ove osobine
mnogi farmeri koriste sjeme ovih bikova za križanje sa drugim
pasminama. Karakteristi
č
na osobina je i miran temperament koji
omogu
ć
ava normalnu manipulaciju i rad sa grlima. Sljede
ć
a važna
osobina je otpornost na stres što omogu
ć
ava dobru adaptibilnost na
razli
č
ite klimatske uvjete. U zavisnosti od spola, na
č
ina ishrane i
menadžmenta ima izuzetan prirast u tovu. Meso ima nizak sadržaj
masnog tkiva što je karakteristika kako
č
istokrvnih grla tako i
križanaca. Karakterizira ih i dobra iskoristljivost svih vrsta sto
č
ne
hrane.
5.2.6. Saler (Sa-Lair)
Porijeklo vodi sa južne strane centralnih planinskih masiva
Francuske, gdje se prvobitno ovo govedo koristilo kao mlije
č
no od
č
ijeg se mlijeka pravio kvalitetan sir. Ovo je jedna od najstarijih
pasmina goveda na svijetu što potvr
đ
uju crteži ovih goveda u

Tovne i kombinovane pasmine goveda
67
nastala ova pasmina razvile su idealne osobine uzgoja na
siromašnim staništima. Saler pasmina je tipi
č
na rogata pasmina
obi
č
no tamno crvene boje dlake iako ih u manjem broju ima i crne
boje. Imaju gustu dlaku u zimskom periodu koja im omogu
ć
ava
dobru termoizolaciju. Bezrožnih goveda uzgojenih u
č
istoj krvi
predstavljaju raritet. Boja kože i sluznica je sme
đ
e boje. Dosta je
zahvalna pasmina za prenošenje pozitivnih genetskih osobina na
druge pasmine. Jedna
je od najstarijih i
genetski naj
č
istijih
europskih pasmina
goveda. Danas se u
Francuskoj 10% grla
uzgaja radi mlijeka a
ostalo proizvodnje
mesa.
Slika 15. Križanci Saler krava i Šarole bikova
5.2.7. Piemontese govedo (Piedmontese)
Piemontese pasmina ima interesantnu istoriju koja zapo
č
inje u
zaba
č
enim podru
č
jima Piedmont regije na sjeverozapadu Italije. Ovo
je podru
č
je prirodno zašti
ć
eno visokim planinama Alpa. Ovo podru
č
je
je poznato po anti
č
ko europskoj pasmini goveda poznatom pod
imenom “Auroch” (
Bos Primigenius
).
Potomci Aurocha i drugih
udoma
ć
enih europskih pasmina goveda klimatski umjernog pojasa
pripadaju grupi goveda poznatoj kao
Bos Taurus
.
Slika 16. Bik
piemontese pasmine
Prije otprilike
25.000 godina jedna
druga pasmina goveda
poznata pod imenom
“Zebu” (
Bos Indicus
)
,
č
iji je uzgoj uobi
č
ajen u
tropskom podru
č
ju
poput Indijskog podko-
ntinenta i Afrike,
Osnove uzgoja tovnih goveda
68
zapo
č
inje masovnu migraciju prema Evropi. Razlog rapidne migracije
ovih goveda u Evropu je još uvijek nepoznat. Pioniri ove migracije su
zaustavljeni u dolinama Piedmont regije prirodnom barijerom
planinskih masiva Alpa.
Slika 17. Migracije zebu goveda u Evropu
Zebu govedo karakteriše grba u visini grebena koja može biti
težine od 18 do 23 kg, veliki podvoljak (podvratnik), velike padaju
ć
e
uši i jako groktaju
ć
e glasanje. Pored jedinstvenih fizi
č
kih
karakteristike odnosno eksterijera, familiju
Bos Indicus
goveda
karakterizira velika otpornost na pojedina oboljenja i
parazitoze u
odnosu na potomke familije
Bos Taurus
, što im omogu
ć
ava opstanak
u podru
č
jima gdje ve
ć
ini pasmina goveda to predstavlja veliki
problem.

Osnove uzgoja tovnih goveda
70
miši
ć
a. U slu
č
aju ove pasmine goveda ovaj gen je prirodno mutirao
što je rezultiralo neograni
č
enim rastom miši
ć
ne mase uzrokuju
ć
i
pojavu fenomena “duplog miši
ć
a”. Utvr
đ
eno je da je razvoj miši
ć
a u
prosjeku 14% ve
ć
i u odnosu na druge vrste. Gen miostatin tako
đ
er
ima funkciju da pomaže obezbje
đ
enju nježne strukture mesa
Piemontese goveda.
Piemontese goveda su najpopularnija za uzgoj u Italiji i njihov
broj se iz godine u godinu pove
ć
ava i u drugim zemljama u svijetu
poput Australije, Brazila, Kanade, Danske, Velike Britanije,
Holandije, Meksika, Poljske, Novog Zelanda, itd.. Prvi izvoz goveda
ove pasmine u Sjevernu Ameriku desio se u jesen 1979. godine u
Kanadu (Saskatchewan). Ranih osamdesetih godina prošlog stolje
ć
a
pet goveda ove pasmine je izvezen iz Italije u SAD.
Piemonteze je ranozrela i dugovje
č
na pasmina koja se lako
prilago
đ
ava razli
č
itim uvjetima ili tipovima klime, ograni
č
enim
mogu
ć
nostima jednako kao i otvorenim i poluotvorenim sistemima
držanja stada. Dobro iskorištava konzumiranu hranu. Naime, radi se
o srednje intenzivnoj mesnoj pasmini. Pri intenzivnom tovu prirasti
su posebno dobri. Visoki tovni rezultati postižu se i ekstenzivnim
držanjem. Ima nježne kosti, nježnu elasti
č
nu kožu, malu koli
č
inu
ekstamuskularne masti, suho i nježno ali ukusno meso.
Krave su srednje veli
č
ine (550-750 kg), porodne mase teladi
od 38 do 45 kg. Bikovi mogu dosegnuti tjelesnu masu od 1.150 kg
dok se muška utovljena grla privode klanju pri tjelesnoj masi od
550-650 kg i u dobi od 15-18 mjeseci. Ako ima optimalne uvjete
uzgoja dnevni prirast od odbi
ć
a do vremena klanja iznosi oko 1.400
g. Tako
đ
er ima izrazito veliki randman koji iznosi 76-68% kod
utovljenih grla a zabilježen je i randman od 72%. Prema S-EUROP
klasifikaciji kvaliteta mesa je izvanredna i uvijek je klasificirana sa S
i E.
Krave odbijaju telad u njihovoj dobi od 4-6 mjeseci i pri
tjelesnoj masi od 160 do 200 kg.
Uzgoj krava je u Pjemonteze regiji ostao tradicionalno štalski.
Ali se tokom ljetnih mjeseci favorizira ispaša kako u dolinama tako i
na planinskim pašnjacima sve do jeseni na nadmorskim visinama
preko 2.000 metara. Tradicionalni štalski sistem uzgoja tovnih
goveda se postepeno mijenja u otvoreni štalski sistem u boksovima
na dubokoj prostirci.
Mlijeko koje proizvede je dovoljno za odgoj teleta, dok neki
uzgajiva
č
i mlijeko koriste za proizvodnju sireva "Castelmagno",
"Bra", "Raschera" i "Tome".
Tovne i kombinovane pasmine goveda
71
5.2.8. Belgijsko plavo govedo (Race de la Moyenne et
Haute Belgique, Belgian Blue-White)
Ovo govedo u originalnoj formi poti
č
e iz centralnog i sjevernog
dijela Belgije i jedno vrijeme je
č
inilo polovinu populacije goveda.
Lokalno crveno-šareno i crno-šareno se križalo sa Šorthorn govedom
uvezenim iz Engleske u periodu od 1850. do 1890. godine. Stvarni
uzgojni cilj je ustanovljen po
č
etkom 20. stolje
ć
a kada je zvani
č
no
današnja pasmina i ustanovljena. Jedno vrijeme je ova pasmina
imala dva tipa, jedan primarno mlije
č
ni tip i drugi mesni tip.
Provedenim selekcijskim postupcima posljednjih desetlje
ć
a
danas je ova pasmina prvenstveno mesna pasmina. Današnje
belgijsko plavo govedo je rezultat selektivnog genetskog razvoja
uzgoja provo
đ
enog od strane profesora Hanseta u Centru za umjetnu
oplodnju u belgijskoj pokrajini Lijež.
Slika 19. Bik belgijskog
plavog goveda
(www.hemmy.net)
Belgijsko plavo govedo je pasmina velikog tjelesnog formata,
zaobljenih linija izražene miši
ć
avosti posebno ramena, le
đ
a i sapi.
Le
đ
na linija je ravna, strmih sapi i nježne kože. Ima nježne ali
snažne ekstremitete koji omogu
ć
avaju lagan hod. Boja može biti
bijela, plavo-crvenkasto-siva ili ponekad crna. Pasminu karakterizira
miran temperament i dugovje
č
nost. U odnosu na šarole pasminu ima
izraženiju muskuloznost, mlije
č
nost i dnevni prirast tjelesne mase.
Me
đ
utelidbeni interval i smrtnost teladi su skoro isti kao kod šarole
pasmine. Dosadašnji rezultati potvr
đ
uju da na križance prenosi
kvalitativna svojstva mesa i potencijal prirasta.
Krave srednje velikog tjelesnog okvira sa zaobljenim linijama
trupa u prosjeku imaju tjelesnu masu od 700-750 kg i visinu do
grebena od 132-138 cm, dok bikovi u prosjeku imaju tjelesnu masu
od 1.100 do 1.300 kg i visinu od 146-155 cm. Gravidnost je relativno
kratka i traje 280 do 286 dana. Prvo teljenje se obi
č
no dešava u dobi
junice od 32 mjeseca. Prosje
č
na tjelesna masa tek ro
đ
enog teleta

Tovne i kombinovane pasmine goveda
73
5.3. Kombinovane europske pasmine goveda
(mlijeko - meso)
5.3.1. Simentalsko govedo (Simmental – Fleckvieh)
Simentalsko govedo je pasmina koja je u historiji poznata još
od srednjeg vijeka. Prve zabilješke o ovom govedu ukazuju da je
nastalo kao rezultat križanja izme
đ
u velikog njema
č
kog goveda i po
tjelesnom formatu manje autohtone švicarske pasmine. Ime
pasmine je izvedeno iz imena regije (Simme Valley, Berner
Oberland, Švicarska) gdje je uzgoj prvi put zabilježen. Tehni
č
ki, ime
“Simmental” se koristi za goveda koja su uzgojena u Švicarskoj, dok
su Njema
č
koj i Austriji poznata pod imenom “Fleckvieh”, a u
Francuskoj kao “Pie Rouge”. “Pie Rouge”
č
ine skupine goveda iz tri
razli
č
ita herd book-a registrirana pod imenima “Abondance”,
“Montbeliard” i “Pie Rouge de l'Est”.
Slika 23. Dolina
simmental (Simme
Valley)
(Copyright:
Jonathan Duriaux)
Zbog svojih
proizvodnih
karakteristika
proširio se u
posljednjih 90 do
100 godina u
mnoge evropske
zemlje. Decenijama se razvijao kao alpska pasmina trojnih osobina.
Dominantna je pasmina goveda Srednje Evrope i uglavnom
dominiraju dva tipa: švicarski simentalac i njema
č
ki fleckvieh. Ostali
relativno
č
isti tipovi su
č
eški, slova
č
ki, bugarski, talijanski i
slovenski, hrvatskoj, itd. Procjena je da se danas uzgaja izme
đ
u 40 i
60 miliona goveda na svih šest kontinenata, a od ovog broja
polovina se uzgaja u Evropi. U svim evropskim zemljama gdje se
uzgaja, dvojako se iskorištava, osim u Britaniji i Irskoj, gdje se
koristi kao mesno govedo. U Francuskoj je, od svih šarenih goveda
stvorenih od simentalca iz Švicarske, najzna
č
ajnija rasa
montbeliard
.
Ona se svrstava u pasmine dvojnog smjera proizvodnje sa
naglašenom mlije
č
noš
ć
u. U njenom stvaranju u
č
estvovala je crveno-
bijela holštajn frizijska rasa. Danas se montbeliard pasmina koristi
Osnove uzgoja tovnih goveda
74
kao meliorator slabije produktivnih populacija simentalske rase.
Simentalac se usmjerava i u pravcu dvojne proizvodnje sa
naglašenom mesnatoš
ć
u. Takva situacija je u Italiji, Poljskoj i Rusiji,
gdje se odgajiva
č
kim
programima za
simentalca planira da
vrijednost proizvoda
meso - mlijeko bude u
odnosu 60% : 40%.
Slika 24. Simentalski
bik
(www.drumsleedsimmentals.co.uk)
U prekomorskim zemljama, u kojima se u posljednjih dvade-
setak godina veoma proširio uzgoj simentalca koristi se kao mesna
pasmina u
č
istoj krvi i kao meliorator tamošnjih tovnih pasmina
manjeg formata (kao što su britanske tovne rase) u cilju dobijanja
meleza koji se mogu toviti do ve
ć
ih završnih tjelesnih masa.
Slika 25. Krava
simentalske
pasmine
(Foto: V.Šaki
ć
)
Na
č
in gajenja je
po sistemu krava-tele,
korištenjem pašnjaka ili
u ekstenzivnom tovu, u
ogradama, korištenjem
kabastih hraniva.
Boja simentalca
varira od žute do
crvene s bijelim šarama, a glava, noge i rep su bijeli s pigmentnim
poljima. Može biti bezrožna ili sa rogovima. Dlaka mu je mekana,
koža srednje debela i djelomi
č
no pigmentirana. Obi
č
no imaju izražen
podvratak. Imaju veliki tjelesni okvir sa dobro izraženom
muskulaturom. U zavisnosti od uzgojnog tipa odrasle krave u dobi od
5 godina u prosjeku imaju tjelesnu masu od 600 do 900 kg i visinu
do grebena 145-150 cm, dok su bikovi tjelesne mase do 1.300 kg i
visine do grebena preko 160 cm. Vime simentalskih krava dobro je
vezano, ali nije veliko ni simetri
č
no (prednje
č
etvrti slabije

Osnove uzgoja tovnih goveda
76
5.3.2. Sivo alpsko govedo
(Grey Alpine, Grauvieh, Grigio Alpina)
Sivo alpsko govedo je tipi
č
na planinska pasmina goveda koja
daje izuzetne rezultate u proizvodnji mlijeka i mesa. Pasmina vodi
porijeklo iz pokrajine Tirol u Austriji i sjevernoj Italiji (Južni Tirol).
Slika 27. Krava sivo
alpskog goveda
(Foto: Šaki
ć
V.)
Goveda su sre-
dnje veli
č
ine i tjelesne
mase sa korektnim
lokomotornim apara-
tom sa jakim papcima.
Naime,
radi
se
o
rustikalnoj, skromnoj
pasmini sa jako izraženim instinktom za pronalaženje hrane i
pasmini koja vrlo uspješno koristi grubu vegetaciju. Sivo alpsko
govedo je dugovje
č
no govedo izvanredne plodnosti. Uzgojni cilj je
poboljšati produktivnost mlijeka i mesa po grlu i upotrebnu
vrijednost dobivenih proizvoda.
Mlijeko krava ove pasmine je je izuzetnog kvaliteta i može se
konzumirati kao svježe ili prera
đ
eno u kvalitetne sireve i druge
mlije
č
ne proizvode. Od svih planinskih pasmina koje se uzgajaju u
Italiji mlijeko ove pasmine ima najbolji odnos kvaliteta i kvantiteta.
U izuzetno povoljnim okolnostima mlije
č
nost krava može dose
ć
i i
preko 5.000 kg mlijeka. Prema podacima iz 2002. godine u južnom
Tirolu, nakon analize mlije
č
nosti 8.491 krava u kontroli, prosje
č
na
mlije
č
nost po grlu je iznosila 4.836 kg mlijeka sa 3.78% mlije
č
ne
masti i 3,38% proteina.
Slika 28. Bik sivo
alpskog goveda
Sivo alpsko gove-
do ima dobar prirast što
je posebno izraženo kod
srednje do teških
volova koji imaju
prosje
č
an dnevni prirast
Tovne i kombinovane pasmine goveda
77
od 1.200 g i u dobi od 12 mjeseci dostižu oko 500 kg tjelesne mase.
Vrlodobrih su klaoni
č
kih osobina, randmana oko 58% i izvrsnog
kvaliteta mesa.
Č
ak i krava u starijoj dobi koje se privedu klanju
postižu odli
č
nu cijenu mesa na tržištu.
5.3.3. Sme
đ
e govedo (Braunvieh, Brown Swiss, Brown
Vieh, Bruna Alpina, Brunedes Alpes)
Sme
đ
e govedo je jedna od najstarijih pasmina goveda
č
ije
originalno porijeklo vodi iz Švicarske i to iz pokrajina Schwyz, Zug,
St. Gallen, Glarus, Lucerne i Zurich gdje su se krave koristile za
proizvodnju mlijeka, mesa i kao radna snaga. Dugi niz godina se
uzgajalo kao primitivno govedo sve dok švicarski farmeri iz
njema
č
kog govornog podru
č
ja nisu po
č
eli oko 1860. godine uvoziti
krupnija goveda iz Njema
č
ke i po
č
eli ih križati sa lokalnim sme
đ
im
govedom.
Č
ak je pincgauer pasmina goveda iz Austrije u
č
estvovala u
izgradnji današnjeg sme
đ
eg goveda od kojeg je do danas zadržala
vizuelno vidljivu svjetliju boju na le
đ
noj liniji. Ne postoje zabilješke o
tadašnjem uzgojno-selekcijskom radu, ali se pretpostavlja da su i
neke druge pasmine goveda u
č
estvovale u formiranju današnjeg
sme
đ
eg goveda. Iako u svojoj mati
č
noj zemlji ova pasmina nije
imala zapaženu promociju kod farmera grla ove pasmine, u
zna
č
ajnijem broju su se izvozila u Rusiju, Italiju, Njema
č
ku i
Ameriku. Sve do 1911. godine nije ustanovljen herd-book u
Švicarskoj dok se u SAD to desilo 1891. godine gdje su prvi put
uvezena još 1869. godine kao mlije
č
na goveda. Prva uzgajiva
č
ka
udruga u Njema
č
koj osnovana je 1879. u Sonthofenu, Bavarska.
Uzgoj sme
đ
eg goveda je u proizvodnom smislu dvojak:
uzgaja
č
i s naglašenim interesom za mlijeko drže Brown-Swiss tip, a
širi zemaljski uzgoj prednost daje tipi
č
no kombiniranom tipu – Brown
Vieh.
To su goveda velikog tjelesnog formata, mesnata, kasnozrela
sa bojom koja se nalazi u rasponu od sivo sme
đ
e preko svjetlo do
tamnosme
đ
e. Danas je to kombinovana pasmina (mlijeko, meso). Po
proizvodnji mlijeka to je jedna od najmlije
č
nijih pasmina sa
proizvodnjom mlijeka preko 9.000 kg po laktaciji sa sadržajem
mlije
č
ne masti od oko 4% i 3,5% proteina. Mlijeko je
visokokvalitetno sa izvrsnim okusom i mogu
ć
noš
ć
u proizvodnje sira
zahvaljuju
ć
i visokom postotku Kappa-Kazeina B u mlijeku (Kappa
Casein B).
Ovu pasminu karakterizira dug period gravidnosti, letargi
č
an
temperament, dobro
ć
udnost, uši sli
č
ne krznu, izražajna vitalnost i
izostanak zna
č
ajnog gubitka vremena farmera oko njege i ishrane.
Poznata je po
č
vrstim nogama i izuzetno
č
vrstim papcima koji

79
ISHRANA GOVEDA U TOVU
Proizvodnja gove
đ
eg mesa je jedan od dva osnovna vida
govedarske proizvodnje. Za uspješan tov goveda potrebno je
obezbijediti pasminski tip podesan za tov, odgovaraju
ć
u krmnu
bazu sa odre
đ
enim sistemom ishrane i svrsishodnu organizaciju sa
odgovaraju
ć
im objektima.
Organizacija proizvodnje gove
đ
eg mesa tijesno je povezana sa
uvjetima uzgoja životinja (uvjeti odabira životinje, pasmine, ishrane,
smještaja i ostalih zootehni
č
kih i zoohigijenskih mjera). Forsiranim
tovom pove
ć
ava se tjelesna masa i popravlja kvalitet mesa. Za tov
se manje ili više uspješno mogu koristiti sve kategorije goveda –
telad, junad i odrasla grla, a sastav prirasta ovisi
ć
e o dobi životinje.
Kod teladi se radi o prirastu pretežno miši
ć
nog tkiva, kod junadi
miši
ć
nog i masnog, a kod odraslih goveda isklju
č
ivo masnog tkiva.
6.1. Izbor teladi za tov
U sto
č
arskoj proizvodnji svaki proizvodni proces ovisi o nizu
faktora. Naro
č
ito su zna
č
ajne nasljedne sposobnosti, svojstva koja
determiniraju proizvodnju mesa. Na bazi smišljenog izbora teladi
unaprijed valja osigurati što bolji uspjeh i ve
ć
i rentabilitet u tovu
mladih goveda. Drugim rije
č
ima, postoji u ranoj dobi povezanost
izme
đ
u pojedinih tjelesnih mjera, obima i rentabiliteta proizvodnje
mesa s onim u kasnijoj dobi, odnosno na kraju tova.
Kako se biraju telad za tov?
Č
esto se gube s uma osnovni
zahtjevi kojima treba da odgovaraju takva grla. Važna svojstva su
zdravlje, konstitucija i izjedna
č
enost odabrane teladi. Ta su svojstva
preduvjet za uspješan i ekonomi
č
an tov. Živahna grla koja sa voljom
uzimaju hranu i bez vidljivih smetnji reagiraju na okolne uvjete,
dobar su tovni materijal.
6
Osnove uzgoja tovnih goveda
80
Snažna konstitucija daljnji je zahtjev za ta grla. Traži se dobro
razvijen kostur (ne prekomjerno, zatim pravilna gra
đ
a tijela, dobar
razvoj muskulature, prostran okvir i uzraslost koja odgovara
pasminskom tipu.
Ujedna
č
enost materijala ima posebno zna
č
enje za uspjeh
tova. Prilikom formiranja grupa za tov nužno je da grla budu ne
samo iste pasmine ve
ć
i dobi, odnosno tjelesne mase. Kod tako
sastavljenih grupa lako je uo
č
iti grla koja zaostaju u rastu i razvoju,
ili odstupaju od prosjeka grupe.
6.1.1. Tipovi teladi za tov - konformacija tijela
Moderno tržište postavlja specijalne zahtjeve kada je meso
goveda u pitanju. U prvom redu traži se meso mlade govedine koje
se odlikuju velikim koli
č
inama kvalitetnog miši
ć
nog tkiva, a manje
masti. Najvrednije partije mesa nalazimo na le
đ
ima, butinama i na
zdjelici. Zahtjev je, dakle, da tovlja
č
i proizvedu životinje koje
ć
e
posjedovati što prostranije i bogatije partije mesa na navedenim
dijelovima tijela. Treba, me
đ
utim, znati da stepen tvorbe miši
ć
a ovisi
u prvom redu o nasljednoj osnovi i da kvalitetnom prehranom nije
mogu
ć
e taj stepen podi
ć
i iznad fiziološke granice uvjetovane
nasljednom osnovom. U tom slu
č
aju višak utrošene hrane ide
pretežno na proizvodnju masti, a manje mesa. Nužno je, dakle,
posjedovati takve životinje koje
ć
e se odlikovati navedenim biološko-
fiziološkim svojstvima.
Poznato je da mogu
ć
nosti tvorbe mesa stoje u vezi s
intenzitetom rasta, stupnjem ranozrelosti i kapacitetom rasta. Za
uspješan, rentabilan tov i proizvodnju što ve
ć
ih koli
č
ina kvalitetnog
mesa treba izabrati životinje koje
ć
e posjedovati izrazite oznake za
tu proizvodnju. Postoje odre
đ
eni tipovi koji ukazuju na bolji ili slabiji
prirast, na proizvodnju mesa uop
ć
e, a koji su diferencirani ve
ć
u
ranoj mladosti. To je za praksu važno jer je ve
ć
u dobi od 3 do 4
sedmice mogu
ć
e izvršiti valjan izbor teladi.
Postoje dva osnovna proizvodna tipa koji upu
ć
uju na tovne
sposobnosti teladi:
a)
široki – prostrani tipovi, dobre gra
đ
e i razvijenosti pojedinih
tjelesnih mjera,
b)
uski tipovi – nedovoljno prostrane, slabo razvijene gra
đ
e
tijela.
Karakteristike širokog tipa su duboka prsa, slabine i butine,
dobro izražena širina prsiju u prednjem dijelu izme
đ
u lopati
č
no-
ramenog zgloba, kao i iza ple
ć
ke. Prsa su dobro zaobljena i duga, a

Osnove uzgoja tovnih goveda
82
Neophodan je kompletan obrok, ali isto tako i standardni
uvjeti za proizvodnju. Za neuspjeh u proizvodnji, odnosno tovu ne
treba kriviti uvijek vrijednost krmne smjese, ve
ć
prilike, bolje
re
č
eno, neprilike u kojima se proizvodnja odvija. Postoji, dakle, uska
povezanost izme
đ
u ekoloških uvjeta i standardnih potreba organizma
za proizvodnju. Adekvatna prehrana jedan je od preduvjeta
proizvodnje. Važnu ulogu igra i tehnika hranjenja - pri tom se misli
na pripremu smjesa i njihov oblik: brašno, šrot, pelete, pahuljice
itd.; zatim na
č
in hranjena – automatsko, po volji, obro
č
no itd.
6.2.1. Odgoj podmlatka za tov
Klju
č
ni momenat za uspješan tov mladih kategorija goveda
jeste othranjivanje zdravog podmlatka pogodnog za kasniji tov kao
starije teladi ili junadi. U prva dva do tri mjeseca tele treba
pripremiti za efikasno iskorištavanje
č
vrste hrane, a pri tome
nastojati uštedjeti što ve
ć
u koli
č
inu mlijeka. Ishrana se provodi
minimalnim koli
č
inama mlijeka (5-6 litara dnevno) tako da se do
zalu
č
enja utroši najviše 300 litara. Prirasti trebaju biti umjereni,
800–1.000 g/dan.
Kolostralna faza traje prvih 5 dana nakon teljenja. Odmah
nakon teljenja treba što prije dati vitamine A, D i E. Dok se tele
oporavi od poroda, ustane na noge, osuši se i pokaže želju za
sisanjem, daje se da posisa ili popije najviše 1,5-2 litra kolostruma.
To svakako treba biti unutar prva tri sata nakon ro
đ
enja. Kolostrum
se teladima daje prvih 5 dana i to vrijeme je zabranjeno prodavati
mlijeko mljekarama. Viškom kolostruma treba napajati drugu telad i
to razrije
đ
enim sa vodom u omjeru 2 : 1.
Nakon 5 dana telad se nastavlja napajati mlijekom ili
mlije
č
nim zamjenama u koli
č
ini do 5 litara dnevno. Odmah se
po
č
inje nuditi i kvalitetna starter-smjesa po volji. Žitarice su
najvažnije komponente startera, a trebaju biti gnje
č
ene ili grubo
mljevene. Sijeno se tako
đ
er može odmah nuditi po volji, mada ono
nije neophodno ukoliko starter sadrži više od 12% vlakana.
Starter smjese za telad koje se prodaju kao gotovi proizvodi
na našem tržištu redovno su presitno samljevene i ne vrši se njihovo
peletiranje. Uz ovakav starter uvijek se mora koristiti sijeno jer
smjesa ne sadrži dovoljnu koli
č
inu vlakana. Me
đ
utim, dobar starter
za telad može se napraviti i na vlastitom gazdinstvu ako se raspolaže
sa nekoliko najvažnijih komponenti (kukuruz, zob, mekinje, repini
rezanci, sojina sa
č
ma, melasa, minerano-vitaminski dodaci i sl.)
Napajanje teladi može se vršiti punim ili obranim mlijekom
kada je cijena mlijeka na tržištu nepovoljna, ili pak mlije
č
nim
zamjenama što je jeftinije. Tako ostaje više mlijeka za prodaju.
Ishrana goveda u tovu
83
Mlije
č
ne zamjene su obi
č
no upola jeftinije od punog mlijeka pa se
njihovim korištenjem mogu posti
ć
i znatne uštede. Sisanje majke po
volji nije preporu
č
ljivo iz više razloga. Tele
č
esto posisa previše
mlijeka (preko 10 litara) i dobiva proljev, a dnevni prirasti su suviše
visoki sa aspekta odgoja teladi za kasniji tov. Pored toga, telad koja
sisa po volji pokazuje malo interesa za
č
vrstom hranom. Napajanjem
se postiže potpuna kontrola konzumacije i prirasta i znatno je
jeftinije, a manje koli
č
ine te
č
ne hrane stimulišu uzimanje startera.
Starter-smjesa se u po
č
etku daje po 100 - 200 g dnevno i postepeno
se pove
ć
ava dok tele ne konzumira 1,5 kg.
Telad se normalno napaja toplim mlijekom ili mlije
č
nim
zamjenama na temperaturi 37-38°C (najmanje 37°, najviše 40°).
Toplo napajanje je, me
đ
utim, relativno skupo, traži više rada, a
problemi sa proljevima su
č
eš
ć
i. Ukoliko se mlijeko ili zamjena
zakiseli sa 3-4 ml mravlje kiseline po litru onda je mogu
ć
e i hladno
napajanje. Hladno napajanje se provodi na 20-25°C prve dvije
nedjelje, a nakon toga na 12-15°C. Ono je sigurnije, jeftinije, manje
je problema sa proljevima, a omogu
ć
ava i davanje te
č
ne hrane po
volji jer se konzumacija može regulisati temperaturom.
Ostala hrana kao što je silaža, zelena masa (i sijeno, ako se
nije po
č
elo ranije koristiti) daje se po
č
etkom drugog mjeseca života.
Napajanje se može prekinuti, odnosno tele zalu
č
iti sa 6-7 nedjelja, ili
kada ono konzumira 1,5 - 2 kg startera dnevno. Zalu
č
enje u ovoj
dobi je ekonomi
č
no jer se utroši svega oko 200 litara te
č
ne hrane,
do 40 kg startera i 5 kg sijena. Ekonomi
č
no tako
đ
er, može biti i
nešto kasnije zalu
č
enje u dobi od 12 nedjelja pri
č
emu se utroši do
300 litara te
č
ne hrane, do 100 kg startera i oko 12 kg sijena.
6.2.2. Ishrana teladi u tovu
Tov teladi traži bitno druga
č
iji režim i intenzitet ishrane za
razliku od odgoja teladi koja
ć
e se kasnije toviti kao junad (vidi
Odgoj podmlatka za tov). U tovu teladi, ovisno o tipu tova i obroka,
postižu se prirasti 1.000-1.600 g/dan. Postoji nekoliko tipova tova, a
izbor odgovaraju
ć
eg zavisi
ć
e od potražnje na tržištu u datom
momentu:
1. Intenzivan tov mlade teladi mlijekom - telad se hrani
mlijekom po volji do mase 100-110 kg. Tov traje oko 2 mjeseca i
troši se oko 10 litara mlijeka za jedan kg prirasta.
2. Tov teladi do 140-160 kg - traje 3-3,5 mjeseca uz priraste
1.200-1.300 g/dan. Daju se smanjene koli
č
ine mlijeka ili mlije
č
ne
zamjene (300 do 450 litara ukupno) uz koncentrat po volji (starter) i

Ishrana goveda u tovu
85
slabijeg apetita, pa to ne mogu. To govori u prilog korištenju
samohranilica i uzimanja hrane po volji kako bi se potrebe u toku
dana mogle podmiriti u odgovaraju
ć
oj mjeri. Takav na
č
in prehrane
ima i drugih prednosti, ali i nekih nedostataka. Prednosti su manji
utrošak radne snage, životinje jedu po volji, mirne su i nisu
halapljive. Nedostaci su nešto ve
ć
i utrošak hrane.
Junadi u tovu, dakle, treba omogu
ć
iti da uzimaju obrok u
tolikoj koli
č
ini i hranjivoj vrijednosti da se u potpunosti mogu
podmiriti uzdržne i proizvodne potrebe za o
č
ekivani dnevni prirast.
Tov junadi predvi
đ
a odre
đ
eni sistem i plan u proizvodnji.
Svako odstupanje može imati negativne posljedice u realizaciji tova.
Plan mora biti unaprijed postavljen za svaku kategoriju tovljenika.
Tako se npr. predvi
đ
eni intenzivni tov junadi koncentratima mora
obavljati od po
č
etka do kraja tova. Nastupom promjena, tj. ako se u
drugoj fazi tova koncentrat zamjeni voluminoznim krmivima, slijedi
ne samo lošiji prirast ve
ć
i slabiji kvalitet mesa. Posljedica je
negativan ekonomski u
č
inak.
Kod tova junadi treba imati na umu da je prirast tjelesne
mase najve
ć
i je u mla
đ
oj dobi (u prvoj godini života). Tada junad za
jedinicu prirasta troše najmanje hrane. Ve
ć
i je intenzitet prirasta u
tovu koncentratima, a slabiji voluminoznim krmivima, ali tov
koncentratima je i nešto skuplji nego voluminoznim krmivima. U
prvom slu
č
aju kvalitet mesa je bolji i ostvarena cijena ve
ć
a. U
drugom slu
č
aju kvalitet je nešto lošiji pa je i cijena manja za 1 kg
žive mase. Op
ć
enito je kvalitet mesa mladih grla bolji od starijih.
Tov junadi ima i tu prednost da se, ukoliko do
đ
e u pitanje
isporuka, još uvijek može rentabilno produžiti neko vrijeme, a što se
ne može kod starijih goveda.
Za tov se koriste muška grla zbog ve
ć
ih prirasta, bolje
konverzije hrane i kvalitetnijeg mesa. Ženska grla se tove do mase
350-380 kg, a nakon toga tov postaje nerentabilan jer se
iskorištavanje hrane naglo pogoršava. Kastrirana muška grla imaju
slabije priraste i ve
ć
i utrošak hrane od nekastriranih. Me
đ
utim, nema
razlike u prirastu i iskorištavanju hrane izme
đ
u kastriranih i
nekastriranih junica.
Intenzivnom tovu junadi prethodi faza uzgoja teladi za tov
(vidi Odgoj podmlatka za tov). U fazi uzgoja teladi za tov zadatak je
umjerenom hranidbom razviti telad u dobre preživa
č
e i životinje
velikog okvira. U fazi predtova telad se grupira radi privikavanja na
skupno držanje i nove uvjete ishrane.
Potrebe junadi u tovu ovise o tjelesnoj masi i visini dnevnog
prirasta. Maksimalni prirasti postižu se ishranom po volji i to
obrocima koji, osim adekvatnog sadržaja energije, minerala i
vitamina, sadrže potreban nivo proteina. Mogu
ć
nost konzumacije
Osnove uzgoja tovnih goveda
86
hrane postepeno se smanjuje starenjem životinje tako da kod mase
200-300 kg ono iznosi oko 2,5 kg suhe tvari/100 kg tjelesne mase,
dok kod mase 450 kg to pada ispod 2 kg.
Obzirom da se mogu
ć
nost konzumacije hrane i potrebe u
hranjivim materijama pri konstantnom dnevnom prirastu razlikuju
zavisno od mase i dobi životinje, obroke treba korigovati najmanje
jednom mjese
č
no. Vaganje junadi tako
đ
er treba vršiti barem jednom
mjese
č
no kako bi se imao uvid u uspješnost tova.
Vrijednost krmiva i njihova cijena odlu
č
uju
ć
a je za ekonomiku
tova. Imaju
ć
i u vidu da oko 70% troškova tova
č
ini hrana, pravilno
formulisanje obroka je od izuzetnog zna
č
aja za ekonomi
č
nost
proizvodnje mesa.
Junad se može toviti koncentrovanim, polukoncentrovanim ili
kabastim obrocima. Tov je poželjno po
č
eti i završiti jednim tipom
obroka, mada neke tehnologije zahtijevaju promjene obroka u
odre
đ
enoj fazi tova. Obroke je neophodno korigovati barem jednom
mjese
č
no i uskladiti sa tjelesnom masom i planiranim prirastom.
Koncentrovani obrok
je formulisan kao kompletna krmna
smjesa sa 12-14% proteina i 8-9% vlakana. Smjesa je sastavljena
od koncentrata i kabaste hrane gdje koncentrati
č
ine 60-80%
smjese. Daje se iz hranilica po volji. Ako u smjesu nisu uklju
č
ena
kabasta hraniva mora se davati još 0,5-1 kg sijena. Konzumacija
hrane je 2,5-3 kg na 100 kg mase, prirast 1.300-1.500 g/dan (do
2.000 g u pojedinim fazama tova), a utroši se 6-7 kg smjese za
jedan kg prirasta.
Polukoncentrovani obrok
je takav gdje polovinu obroka
č
ini
kabasta hrana (silaža, sijeno, zelena masa, nusproizvodi
prehrambene industrije, itd.), a drugu polovinu koncentrati (3-4
kg/dan). Kod ovog tipa obroka postižu se prirasti 1.000–1.200 g/dan
i više. Naj
č
eš
ć
e je tov polukoncentrovanim obrocima baziran na
kukuruznoj silaži. Silaža za tov treba da sadrži najmanje 30% suhe
tvari i tada se daje po volji. Junad u dobi 6-12 mjeseci konzumira
10-20 kg silaže, a junad starija od 12 mjeseci preko 20 kg. Utroši se
oko 11 kg silaže i 2,5 kg koncentrata za 1 kg prirasta. Privikavanje
na silažu treba izvršiti u dobi 4-5 mjeseci (kod mase 150-180 kg) i
ono traje mjesec dana. Za to vrijeme daje se 4-6 kg silaže dnevno.
Ako su polukoncentrovani obroci bazirani na ispaši ili zelenoj masi,
ra
č
una se da june dnevno konzumira 10-12 kg paše na 100 kg
mase.

Osnove uzgoja tovnih goveda
88
800 g/dan, a zatim se postepeno prelazi na polukoncentrovane
obroke sa prirastima preko 1.200 g/dan. Junad se kolje u dobi 16 -
18 mjeseci.
3. Tov junadi na paši jeste poseban vid tova grla starijih od 1
godine. Provodi se u periodu maj-oktobar i obi
č
no traje 3-5 mjeseci.
Postižu se prirasti 1000-1200 g/dan, a junad se uz ispašu prihranjuje
sa 1-2 kg koncentrata.
4. BABY BEEF tov junadi se tako
đ
er može organizirati na
podmlatku kupljenom na tržištu, odnosno, kupovinom teladi
pripremljenom za tov. U ovu svrhu telad se kupuje u dobi 4-5
mjeseci sa masom 150-180 kg i uvodi se u tov koji traje narednih 6-
7 mjeseci. Ako se radi o tovu za stariji BABY BEEF (do dobi 16-18
mjeseci i mase 450-550 kg), tada tov po
č
inje u dobi od 8-11
mjeseci.
Ovisno o zahtjevima tržišta, kao i vlastitom opredjeljenju
proizvo
đ
a
č
a, tov junadi se može organizirati i na druga
č
ijim
osnovama koje ne moraju odgovarati gore navedenim tipovima tova.
Ukoliko se pokaže isplativim, junad se tovi i do mase 600-700 kg.
Podrazumijeva se da za tu svrhu trebaju kvalitetna grla koja
ć
e
dobro iskorištavati hranu i prirastati do dobi od 18 mjeseci pa i
nakon toga.
Pošto se o nabavljenim junadima za tov naj
č
eš
ć
e malo zna u
smislu porijekla, pripremljenosti za tov i drugih faktora, važno je
organizirati razdoblje oporavka i prilago
đ
avanja na uvjete u tovilištu
u trajanju od najmanje 3 sedmice. U ovom periodu treba obratiti
pažnju na njihovo zdravstveno stanje, izvršiti preventivno cijepljenje
po potrebi i privikavati ih na nova hraniva. Uvo
đ
enje hraniva u obrok
treba vršiti oprezno, a obrok postepeno pove
ć
avati svaka 3-4 dana
dok se ne postigne planirani nivo ishrane.
6.5. Ishrana odraslih goveda u tovu
Tov odraslih goveda primjenjuje se kod grla izlu
č
enih iz
priploda radi popravljanja kondicije i bolje prodaje. Prirast
č
ini
isklju
č
ivo mast pa tov ne bi trebao da traje duže od 3-3,5 mjeseca.
Za to vrijeme goveda dobiju oko 100 kg mase, a tov se provodi
jeftinim kabastim hranivima (zelena masa, silaža, sijeno, svježi ili
silirani repini rezanci, itd.) uz eventualno prihranjivanje manjom
koli
č
inom žitarica.
Ishrana goveda u tovu
89
6.6. Krmna baza Bosne i Hercegovine i planiranje sto
č
ne
hrane u tovu goveda
Imaju
ć
i u vidu ekonomi
č
nost proizvodnje june
ć
eg mesa i
mogu
ć
nost osiguranja što ve
ć
ih koli
č
ina sto
č
ne hrane unutar Bosne i
Hercegovine, najprihvatljivijom opcijom se
č
ini opredjeljenje za tov
junadi polukoncentrovanim obrocima koji su bazirani pretežno na
silaži cijele kukuruzne biljke uz dopunu odgovaraju
ć
im koli
č
inama
koncentrata. Kukuruzna silaža je kabasto hranivo nepogodno za
transport i promet na tržištu uop
ć
e, te je stoga neophodno istu
proizvesti na vlastitom gazdinstvu i uskladištiti je u neposrednoj
blizini objekata za tov.
Za tov valja proizvesti kvalitetnu silažu sa najmanje 30% suhe
materije. Dobri se rezultati u tovu junadi ostvaruju ako je silaža
zastupljena sa 40-60% u suhoj materiji obroka i ako se vrši
dodavanje 3-4 kg koncentratne smjese.
Obzirom da tov junadi do 400-450 kg (baby beef)
podrazumijeva period od 6-7 mjeseci sa silažom kao osnovnim
krmivom u obroku (u prosjeku 15 kg/dan), potrebno je planirati
najmanje 3,5 tona kukuruzne silaže za tov jednog grla. O
č
ekivani
prinos kukuruzne silaže sa 1 ha je oko 35 tona, što zna
č
i da 1 ha
oranice može osigurati koli
č
ine silaže dovoljne za tov 10 grla.
U brdsko-planinskim krajevima, gdje nije mogu
ć
e uspješno
uzgajati kukuruz i proizvoditi kukuruznu silažu, postoje velike
površine pod prirodnim travnjacima
č
ijim intenziviranjem se mogu
proizvesti velike koli
č
ine travne silaže i sjenaže, kao i druge
voluminozne krme visokog kvaliteta (zelena masa, sijeno). Pravilno
spremljena travna silaža i sjenaža imaju bolji ukus i ve
ć
u hranjivu
vrijednost od kukuruzne silaže pa se mogu koristiti za ishranu i
dotovljavanje junadi u zimskom periodu. Na ovaj na
č
in bi se, uz
prethodno ovladavanje tehnologijom spremanja travne silaže i
sjenaže, na pravi na
č
in iskoristili veliki resursi koji leže u prirodnim
planinskim travnjacima.
6.7. U
č
eš
ć
e sto
č
ne hrane u cijeni prirasta
Organizacija tova na podmlatku kupljenom na tržištu zahtijeva
nabavku starije teladi pripremljene za tov u dobi 4-5 mjeseci i mase
150-180 kg. Da bi se u narednih 6-8 mjeseci tova postigla kona
č
na
masa utovljene junadi od najmanje 450 kg, neophodno je
odgovaraju
ć
om ishranom osigurati prosje
č
an dnevni prirast od oko
1.400 g. Ukoliko se tov provodi polukoncentrovanim obrocima sa
kukuruznom silažom kao osnovnim hranivom, ishrana mora biti
nešto intenzivnija nego što je to naprijed navedeno (vidi

Ishrana goveda u tovu
91
Tabela 8. Primjeri tovnih obroka za junad uz planirani dnevni porast
mase od 1,4 kg
Tjelesna masa juneta, kg
150 200 250 300 350 400 450 500
Kukuruzna
silaža, kg
4 7 10 11 12 13 11 11
Sijeno
livadsko, kg
0,2 0,2 0,2 0,2 0,3 0,3 0,2 0,2
Mješavina
koncentrata,
kg
2,8 3,0 3,1 3,8 4,4 4,9 5,9 6,6
Cijena obroka,
KM/dan*
1,22
6
1,377 1,48
8
1,66
1
1,86
1
1,95
8
2,17
7
2,32
1
Utrošak
hrane za 1 kg
prirasta,
KM/kg*
0,87
6
0,98
4
1,06
3
1,18
6
1,32
9
1,39
9
1,55
5
1,65
8
* cijene se odnose na mjesec februar 2006. godine
Mješavina koncentrata za tov junadi sastavljena je od
odgovaraju
ć
ih koncentratnih hraniva tako da, uz odgovaraju
ć
i
kvantum konzumacije, osigurava podmirenje onog dijela potreba u
energiji i hranjivim materijama koji nije pokriven kabastim dijelom
obroka. Kvalitetna mješavina koncentrata može se pripremiti od
kukuruzne prekrupe, sojine sa
č
me i pšeni
č
nih mekinja, uz dodatak
sto
č
ne krede, soli i mineralno-vitaminskog premiksa. U
č
eš
ć
e hraniva
u ovakvoj mješavini se mijenja zavisno od faze tova. Na primjer, za
junad mase 200 kg mješavina bi se sastojala od 60% kukuruza, 31%
sojine sa
č
me, 6% mekinja, 2% krede, 0,5% soli i 0,5% premiksa.
Odmicanjem dobi juneta i pove
ć
anjem mase postepeno se smanjuje
u
č
eš
ć
e sojine sa
č
me u smjesi a pove
ć
ava se u
č
eš
ć
e mekinja i
kukuruza. Tako pri kraju tova, kod juneta mase 450 kg, mješavina bi
bila sastavljena od 72% kukuruza, 8% sojine sa
č
me i 17% mekinja,
2% krede, 0,5% soli i 0,5% premiksa. Cijenu jednog kg
koncentratne mješavine lako je izra
č
unati na bazi cijena
pojedina
č
nih komponenti i njihovog u
č
eš
ć
a u mješavini.
Primjeri u gore prikazanoj tabeli jasna su ilustracija razlike u
obrocima za tov junadi zavisno od mase i dobi, kako po kvantumu
tako i po strukturi. Stoga je teško vršiti preciznije kalkulacije
troškova ishrane ako se one baziraju na sastavu dnevnih obroka za
sve faze tova i mase juneta od po
č
etka do kraja tova. Vidljivo je da
cijena hrane utrošene za jedan kg prirasta žive mase konstantno
raste od po
č
etka do kraja tova. Razlog leži u
č
injenici da je
Osnove uzgoja tovnih goveda
92
iskorištavanje hrane za jedinicu prirasta povoljnije u po
č
etku tova
dok su grla mla
đ
a.
No, ipak je mogu
ć
e, na bazi sastava prosje
č
nog obroka za
cijeli tovni period (vidi dolje), predvidjeti ukupni i prosje
č
ni dnevni
utrošak hrane te na osnovu toga izra
č
unati o
č
ekivanu prosje
č
nu
cijenu jednog hranidbenog dana, a zatim cijelog tovnog perioda ili
pak 1 kg prirasta žive mase. Ukoliko se radi o tovu jednog juneta
po
č
etne mase 150 kg do kona
č
ne mase od 450 kg, sastav
prosje
č
nog dnevnog obroka na bazi kojeg se mogu izvesti navedene
kalkulacije dat je u sljede
ć
oj tabeli:
Tabela 9. Sastav prosje
č
nog dnevnog obroka juneta u tovu do 450
kg
Prosje
č
an
obrok, kg/dan
Utrošak za 1 kg
prirasta, kg
Za tovni
period od 6-8
mj, kg
Kukuruzna silaža, kg
11,5
8,2
2450
Sijeno livadsko, kg
0,25
0,18
55
Mješavina
koncentrata, kg
1,2
4,80 3,43 1020
Cijena, KM*
1,954
1,396
cca 415,0
* cijene se odnose na mjesec februar 2006. godine
1
cijena 1 kg mješavine koncentrata iznosi u prosjeku 0,33 KM ako se ista priprema
na vlastitom gazdinstvu od komponenti kupljenih na tržištu; cijena je do 40% ve
ć
a
ako se gotova mješavina kupuje na tržištu kao kompletna krmna smjesa što znatno
poskupljuje cijenu obroka
2
cijena mješavine koncentrata može biti i niža ako se dio sojine sa
č
me zamijeni
preparatima uree
Uzima se da hrana u ukupnim troškovima tova u
č
estvuje oko
70%, a preostalih 30%
č
ine drugi fiksni ili varijabilni troškovi kao što
su energenti, troškovi održavanja mehanizacije, veterinarskih
usluga, provo
đ
enje preventivnih mjera itd. To zna
č
i da o
č
ekivani
ukupni troškovi po 1 kg prirasta žive mase iznose oko
1,99 KM
(1,396/0,7=1,99).
I kona
č
no, na svaki kg kona
č
ne mase utovljenog juneta valja
ugraditi dio cijene koju je potencijalni kooperant platio za tovni
materijal, odnosno tele pripremljeno za tov. Pod pretpostavkom da
se radi o teletu mase 150 kg, cijena iznosi oko 5,5 KM/kg žive mase,
odnosno 825 KM po životinji (februar, 2006 godine). Na kona
č
nu
masu utovljenog juneta od 450 kg to zna
č
i dodatno optere
ć
enje od
1,83 KM/kg žive mase. Skupa sa gore navedenim ukupnim
troškovima tova (1,99 KM/kg) to zna
č
i da
kona
č
na cijena 1 kg
žive mase utovljenog juneta iznosi najmanje 3,82 KM
.

94
95
ORGANIZACIJA TOVA NA GAZDINSTVIMA – FARMAMA
MJERE ZA POVE
Ć
ANJE PROIZVODNJE GOVE
Đ
EG MESA
7.1. Mjere za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa
Naša je zemlja u mnogim granama privrede postigla visoku
proizvodnost rada i kvaliteta proizvoda koji odgovaraju kvalitetu
proizvoda na svjetskoj razini. Velike uspjehe postigla je u
poljoprivrednoj i sto
č
arskoj proizvodnji. U toj su proizvodnji riješeni
mnogi problemi i nema zapreka da se dobiveni rezultati primijene u
prakti
č
nom radu. Štaviše, društvena dobra postala su rasadnici
iskustava za široku praksu na svojim podru
č
jima. U tom su pogledu
postignuti zapaženi rezultati, tako da je stanje u poljoprivrednoj i
sto
č
arskoj proizvodnji temeljito izmijenjeno u odnosu na period od
prije 10 do 15 godina. Te promjene nastale u materijalnoj
proizvodnji imale su velikog odraza i na društvene odnose u
poljoprivredi, napose u sto
č
arstvu, tako da se cjelokupna aktivnost
sve više "podruštvovljuje". Danas je sve rje
đ
a naturalna proizvodnja
i kod individualnih proizvo
đ
a
č
a. Individualna proizvodnja postaje sve
više društvena proizvodnja, jer u procesu rada u navedenim
djelatnostima ima sve više rada velikog broja subjekata, napose
industrije. Integracija u poljoprivredi poprima, dakle, sve više
društveno obilježje, a individualni proizvo
đ
a
č
postaje sve više robni
proizvo
đ
a
č
, koji je i u opskrbi gove
đ
im mesom još uvijek zna
č
ajan
(raspolaže sa preko 90% fonda goveda).
Analiziraju
ć
i naprijed navedena kretanja, dolazimo do
zaklju
č
ka koji upu
ć
uje na to da naša zemlja raspolaže svim
mogu
ć
nostima za proizvodnju mnogo ve
ć
ih koli
č
ina mesa nego što
proizvodi danas. U
č
emu se sastoje te mogu
ć
nosti na kojima se
baziraju naše procjene?
7

Organizacija tova na farmama – mjere za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa
97
uspješan razvoj. Njihova realizacija može se ostvariti u postepenom
aktiviranju, izgradnji odgovaraju
ć
eg broja govedarskih farmi
prvenstveno u društvenom sektoru.
Bit problema je u tome da se na
đ
e kompromisno rješenje na
liniji proizvodnje meso : mlijeko. Težište je na manjim kapacitetima
proizvodnje mlijeka po životinji, a time pove
ć
anju broja krava i
dobivanju ve
ć
eg broja teladi za tov.
Navedeni zahvat pred kojim se nalazimo iziskuje velika
finansijska sredstva, sli
č
no kao i druge grane industrije, no koja
ć
e
se obilno reproducirati u pove
ć
anim kapacitetima proizvodnje.
Iznijeta problematika predstavlja više-manje tehni
č
ka pitanja
koja
ć
e se postupno rješavati ako se osiguraju stimulativni uvjeti za
proizvodnju. Kona
č
no, osvrnut
ć
emo se na cijene kao posebno
važnan faktor, koji je relativan i za ovu granu privrede.
Iz iskustva znamo da cijene sto
č
arskih proizvoda, posebno
cijene gove
đ
eg mesa, ne mogu konkurirati u privredi s
nekonkurentskim cijenama drugih artikala, a posebno onih koji
č
ine
strukturu cijena u proizvodnji gove
đ
eg mesa. Cijene tim aktiklima, u
usporedbi s cijenama drugih artikala, u stalnom su zaostatku i
objektivno ne odgovaraju realnom stanju na tržištu. U praksi tu ne
vrijede uvijek isti kriteriji kao u industriji (troškovni princip), što sve
utje
č
e nestimulativno na proizvodnju. S obzirom na takvo stanje,
postoji stalna disproporcija u cijenama i pomanjkanje
najkonkurentnijeg artikla na tržištu tj. gove
đ
eg (a i drugih vrsta)
mesa.
Za navedenu proizvodnju ne postoje u dovoljnoj mjeri ni
financijska sredstva. Kapital sve više bježi iz sto
č
arske proizvodnje u
druge lukrativnije grane privrede i one kojima društveni obra
č
un
daje bolje mogu
ć
nosti poslovanja. Sredstva koja se ulažu za uvoz i
sa njima pomaže razvoj govedarstva – op
ć
enito sto
č
arstva drugih
zemalja, treba usmjeriti i koristiti za razvoj nacionalne sto
č
arske
proizvodnje.
Glavna je stvar u privredi da mehanizam cijena bude
funkcionalan i da one budu realne i stimulativne za proizvodnju pa
ć
e
biti i dovoljno sredstava za ulaganje u tretiranu granu privrede. To
ć
e, pored svega iznijetog, u znatnoj mjeri utjecati na pove
ć
anje
proizvodnje gove
đ
eg (i drugih vrsta) mesa, a u skladu s nacionalnim
potrebama i mogu
ć
nostima.
Kooperacija ima vrlo veliko zna
č
enje u sto
č
arstvu. To je
zapravo poslovna suradnja partnera koji se uzajamno dopunjuju u
radu i organizaciji proizvodnje bilo koje privredne grane. Takva
me
đ
usobna suradnja i dopuna u nekoj aktivnosti pove
ć
ava volumen,
kvalitet i rentabilnost proizvodnje.
Osnove uzgoja tovnih goveda
98
Uspjeh kooperacije ovisi o velikom broju faktora kao što su:
sposobnost i mogu
ć
nost nosilaca kooperacije i osoba koje
me
đ
usobno kooperiraju, njihovi me
đ
usobni i pojedina
č
ni interesi,
zatim raspoloživa sredstva za proizvodnju, poslovnost i konjunkturu
na tržištu – stabilnost proizvodnje.
Poslovna suradnje može biti uspješna ako partner – kooperant
ima odre
đ
ene mogu
ć
nosti i sposobnosti za doti
č
nu proizvodnju. U
poljoprivrednoj proizvodnji, me
đ
utim, postoje u tome razlike izme
đ
u
biljne i sto
č
arske proizvodnje. Sto
č
arska proizvodnja ovisna je u
ve
ć
oj mjeri o sposobnostima kooperanata od one u poljoprivrednoj
proizvodnji. Prva radi sa životinjama koje zbog svoga biološko-
fiziološkog dinamizma predstavljaju vrlo složen proces proizvodnje.
Naro
č
ito ako se uzme u obzir da je ta proizvodnja specijalizirana i da
u njoj svaka faza zahtjeva i specifi
č
an tretman. Nadalje, suvremena
oplemenjiva
č
ka sto
č
arska proizvodnja na principima industrijske
proizvodnje karakterizirana je odre
đ
enom organizacijom i
tehnologijom rada. U nju se dakle uklju
č
uju ne samo sposobnost
kooperanata ve
ć
i nužna sredstva, o
č
emu kona
č
no ovisi uspjeh
rada.
Polaze
ć
i od iznijete
č
injenice, bitno je suradnju uspostaviti i s
onim proizvo
đ
a
č
ima koji garantiraju potrebne uvjete za stabilno
poslovanje. To je preduvjet da kooperacija u sto
č
arstvu iskoristi
maksimalne mogu
ć
nosti u aktiviranju proizvodnje.
Kooperacijske odnose u sto
č
arskoj proizvodnji pa i u tovu
goveda treba dugoro
č
no planirati. To je nužno zbog više razloga. U
pitanju je ve
ć
e ulaganje kapitala, koji može biti rentabilan samo ako
je proizvodnja kontinuirana. Proizvodni proces dugo traje, pa je
teško i skupo prekidati ga i mijenjati pravac proizvodnje.
Za stabilnost proizvodnje posebno zna
č
enje ima interes
kooperanata. On proizlazi iz
č
vrstih ugovora o preuzimanju
proizvedene robe, kao i ostvarenim cijenama koje za njega moraju
biti stimulativne. Svaki poreme
ć
aj u tom sektoru suradnje remeti
kooperacijske odnose i negativno djeluje na me
đ
usobnu poslovnost,
što u krajnjoj liniji negativno utje
č
e na proizvodnju. Uspjeh tih
odnosa ovisi, dakle, o aktivnosti i poslovnosti nosilaca kooperacije,
bilo da se radi o poljoprivrednim dobrima, poljoprivrednim
zadrugama i drugim stru
č
nim institucijama, kao i izvozno-uvoznim
poduze
ć
ima. Te su organizacije dužne sagledati potrebe tržišta i u
skladu s njima razvijati kooperaciju tova goveda u odgovaraju
ć
oj
mjeri i na onim podru
č
jima gdje se mogu maksimalno iskoristiti
raspoloživa sredstava kooperanata i materijala za tov.

Osnove uzgoja tovnih goveda
100
tih organizacija ovisi o funkcionalnosti službi koje rade na sektoru
sto
č
arske proizvodnje. To je sektor kupoprodaje, tehnologije i
zdravstvene zaštite. Bez tako organizirane službe nema ni planskog
ni uspješnog kooperacijskog rada u sto
č
arstvu. Servisne službe,
neposredna suradnja i savjetovanje mogu podi
ć
i kvalitet rada
kooperanata u sto
č
arstvu i uvrstiti ih u napredne robne proizvo
đ
a
č
e.
Nakon kupovine telad se vaga i po odre
đ
enom planu daje
kooperantima u tov. Kooperantu se nastoji odjednom ili u što kra
ć
e
vrijeme dati toliki broj teladi koji odgovara kapacitetu njegova
tovilišta. Nadalje se pazi da bude približno isti pasminski sastav,
kvaliteta i tjelesne mase teladi. Ti zahtjevi daju ve
ć
e izglede za
uspjeh, a kooperantu umnogome olakšava posao. U praksi se
pokazalo da telad u težini 100-120 kg ne predstavlja ve
ć
e teško
ć
e u
prehrani, posebno u privikavanju na koncentrate i sijeno. Za
kooperanta je to naro
č
ito važno. Lakša telad (ispod 80 kg) traže i
poseban tretman (nekoliko dana mlijeko) u prehrani do prijelaza na
koncentrat.
Kupoprodajni sektor vodi evidenciju o broju i težini teladi koja
su data kooperantu, nabavlja hranu, vodi evidenciju o dodijeljenoj
hrani i brine se o preuzimanju utovljenih grla od kooperanata. On
vrši i kona
č
an obra
č
un poslovanja s pojedinim kooperantima.
Sektor za tehnologiju daje upute o na
č
inu držanja smještaja –
adaptacije tovilišta i prehrane u toku tova. Dužnost je tih stru
č
njaka
da budu u stalnom kontaktu s kooperantima i da kontroliraju uspjeh
tova. Naro
č
itu brigu treba voditi prvih dana tova. U pitanju je
privikavanje na novi režim držanja i prehrane. U toku tova
kontroliraju prirast vagom ili subjektivno i preporu
č
uju da se uklone
grla koja zaostaju u rastu. Povremeno kontroliraju kvalitet i
iskorištavanje hrane u tovu.
Sektor zdravstvene zaštite ima najviše posla prvih dana nakon
prijema grla. Iako se za tov odabiru vitalna i zdrava telad,
č
esto i
kod njih dolazi do poreme
ć
aja i oboljenja probavnih i dišnih organa.
Prvi se dan po dolasku intervenira udarnim dozama vitamina A i D3.
Tako
đ
er i s antibioticima. Obavljaju se i svi poslovi preventive i
kurative. Spomenuti sektor, dakle, nadzire higijenu tova i sve
poslove kurative za vrijeme tova.
Nosilac kooperacije ima dužnost da preko svojih službi dijelom
osigura osnovna sredstva za tov goveda, zatim da davanjem savjeta
izgradi kooperanta u sposobnog i samostalnog radnika na tom
važnom sektoru oplemenjiva
č
ke proizvodnje. Sve to ima za cilj da se
proizvodnja intenzivira, maksimalno racionalizira i uskladi s
postoje
ć
im dostignu
ć
ima nauke i prakse. Takav rad osigurava
proizvo
đ
a
č
u i zajednici kvalitetnije poslovanje, ve
ć
u opskrbu mesom,
Organizacija tova na farmama – mjere za pove
ć
anje proizvodnje gove
đ
eg mesa
101
bolju kontinuiranost isporuka i ve
ć
u sposobnost za konkurenciju na
tržištu.
Farmeri – individualni proizvo
đ
a
č
i – imaju svoje obaveze i
dužnosti. U njihovu je interesu da što bolje iskorištavaju dobivena
sredstva i po uputama stalno rade na usavršavanju tehnike tova.
Me
đ
utim, tom zahtjevu ne mogu svi udovoljiti. Bitno je da se izaberu
takvi kooperanti koji po svojim kvalitetima garantiraju da
ć
e
udovoljiti obavezama suvremenog tova.
Jedan od faktora koji determinira uspjeh tova jest tehnika
prehrane odnosno iskorištavanja hrane u tovu. Iako to ovisi o
kvalitetu materijala i o drugim faktorima, važna je i umješnost u
prehrani. Stalna briga o nahranjenosti rezultira u potrošnji ve
ć
ih ili
manjih koli
č
ina za jedinicu prirasta. Kako se predvi
đ
a odre
đ
eni odnos
hrane za jedinicu prirasta, dobri tovlja
č
i i tu mogu napraviti ve
ć
e
uštede i ostvariti ve
ć
u zaradu.
7.4. Oblici organizacije
Kooperacija u sto
č
arstvu s individualnim proizvo
đ
a
č
ima ima
velike mogu
ć
nosti. One su naro
č
ito velike u proizvodnji mesa
pojedinih vrsta doma
ć
ih životinja. Svrha joj je da se proizvodnja
maksimalno intenzivira, a pri tome iskoristi raspoloživi stajski prostor
i radna snaga koje na selu ima još uvijek mnogo. Iskorištavanjem tih
mogu
ć
nosti izbjegavaju se investicije u izgradnji nužnih objekata koji
mnogo koštaju i u znatnoj mjeri optere
ć
uju troškove proizvodnje.
Nosioci kooperacije nabavljaju gotova kompletna krmiva od
tvornica sto
č
ne hrane ili se koriste vlastitim mješaonicama. Iskustvo
je pokazalo da se nosiocima kooperacije koji troše nekoliko stotina
vagona krmnih smjesa isplati izgraditi vlastite pogone – mješaonice
hrane. Time postaju neovisni o isporuci, na vrijeme nabave sirovinu
(po nižim cijenama), vode brigu o uskladištenju, a sve to utje
č
e na
kvalitet i cijenu smjesa. Takve, mješaonice ne bi smjele poslovati sa
zaradom.
Trajni sistematski rad u obrazovanju odražava se na
produktivnost i na kvalitet proizvoda, jer se tehnologija i organizacija
rada u tovu stalno usavršava.
Efikasnija i brža primjena nau
č
nih dostignu
ć
a u praksi
omogu
ć
uje ve
ć
u racionalizaciju i ve
ć
u konkurentsku sposobnost
proizvo
đ
a
č
a. Treba, dakle, izgraditi suvremenog robnog proizvo
đ
a
č
a
koji se služi postoje
ć
im sredstvima za proizvodnju i primjenjuje sve
bolja rješenja u tehnici proizvodnje.
Postoji niz oblika kooperacijskog rada u tovu goveda. Njihova
primjena ovisi o raspoloživim mogu
ć
nostima i sredstvima nosilaca
proizvodnje i kooperanata. Primjenjivat
ć
e se oni oblici koji u datim

103
SMJEŠTAJ I BOLESTI GOVEDA U TOVU
Po na
č
inu rada i oblicima organizacije pojedine grane sto
č
arske
proizvodnje sve se više industrijaliziraju. Prednosti su takve
proizvodnje o
č
ite, a u odnosu na sitnu proizvodnju bile bi uglavnom
ove:
-
krupna proizvodnja na malom prostoru, neovisna o
poljoprivrednim površinama, izdiferencirani procesi po fazama
rada;
-
brza primjena dostignu
ć
a nauke i tehnike;
-
kvalitetan stru
č
ni kadar i kvalificirano pomo
ć
no osoblje;
-
mogu
ć
nost maksimalne primjene mehanizacije i
automatizacije;
-
nabava materijala na veliko i po nižim cijenama;
-
prodaja proizvedene robe direktno, bez posrednika;
-
lakše osiguranje kredita, itd.
Organizacija industrijske sto
č
arske proizvodnje dala je vrlo
dobre rezultate. Posebno to vrijedi za peradarstvo i svinjogojstvo. U
govedarstvu, me
đ
utim, još nisu dovoljno došli do izražaja ti oblici
rada bilo u proizvodnji mlijeka ili mesa. Rezultati takve proizvodnje
ovise uglavnom o iskorištavanju i primjeni adekvatne tehni
č
ke
opreme i tehnologije, ali isto tako i svih prate
ć
ih zahvata i mjera
bitnih za industrijsku proizvodnju. O primjeni raspoloživih sredstava i
organizacije rada ovisan je i uspjeh poslovanja u krupnoj,
industrijskoj proizvodnji mesa goveda. U mnogo slu
č
ajeva osim
veli
č
ine, kapaciteta tovilišta, ne nalazimo ostalih bitnih elemenata
koji karakteriziraju industrijsku proizvodnju. Nedovoljno se
iskorištava mehanizacija, a još manje automatizacija.
Č
esto nisu
uskla
đ
eni ni osnovni zahtjevi tovilišta kao: funkcionalnost pojedinih
objekata, njihova me
đ
usobna povezanost ni pravilno izvo
đ
enje
tehnološkog procesa. Katkada ni lokacija ni tipovi tovilišta nisu
8
Osnove uzgoja tovnih goveda
104
prikladni za pojedina podru
č
ja. Nadodaju li se k tome i neki drugi
nedostaci, onda je teško uvijek govoriti o organizaciji industrijske
proizvodnje, a još manje se mogu o
č
ekivati efekti koji su joj
svojstveni.
Svako tovilište ima svoje specifi
č
ne probleme, što je posljedica
i specifi
č
nih prilika u kojima radi. Stepen iskorištavanja rada i njegov
uspjeh u tovilištu bit
ć
e ve
ć
i što je njegova organizacija racionalnija.
To se postiže uskla
đ
ivanjem pojedinih aktivnosti na na
č
in da one
djeluju sinhrono, harmoni
č
no. Svaki posao treba da bude unaprijed
predvi
đ
en i da se odvija prema utvr
đ
enom planu kako bi se mogle
ostvariti postavljene norme. Organizacija proizvodnje ovisi, dakle, o
osiguranju faktora koji determiniraju i uvjetuju njezin normalan tok.
Ekonomska
privre
đ
ivanja ima najve
ć
e zna
č
enje. Ona ovisi o
uvo
đ
enju optimalnih rješenja koja se kona
č
no reflektiraju u
maksimalnoj racionalizaciji proizvodnog procesa. Racionalizacija
proizvodnje predstavlja, dakle, kompleks tehni
č
koekenomskih
problema. Njihovo svrsishodno rješenje dat
ć
e i najbolje rezultate u
proizvodnji. Nužno je gledati svaki zahvat kroz ekonomiku poslo-
vanja.
U sklopu s gornjim pitanjem bitno je da se utvrde radna
mjesta za izvršenje plana, zatim sistem rukovo
đ
enja, odgovornost i
me
đ
usobno razgrani
č
enje u dužnostima. Svako treba poznavati svoj
posao i na vrijeme ga obavljati. O tome ovisi dinamika ostvarenja
plana proizvodnje. Za nju su bitna odgovaraju
ć
a sredstva, kao i to
da se obavlja po utvr
đ
enom programu. Katkada se doga
đ
a da plan
treba korigirati. Do takvih promjena dolazi i mimo naše volje. One
nastaju zbog poreme
ć
aja u osiguranju pojedinih sredstava
(pomanjkanje teladi za tov, nedovoljna opskrba potrebnim krmivima
itd.). U pojedinim slu
č
ajevima i objektivni razlozi mogu biti uzrok
korigiranju plana proizvodnje (razne nepogode, bolesti itd.).
Uspjeh
sto
č
arske proizvodnje ovisi i o specijalizaciji pojedinih
proizvodnih jedinica. Bez takvih pogona nemogu
ć
e je proizvoditi
prema zahtjevima tržišta. Danas je i u sto
č
arstvu izdiferenciran ve
ć
i
broj specijaliziranih poduze
ć
a, pa
č
ak i kod iste vrste doma
ć
ih
životinja.
Specijalizirani pogoni za proizvodnju mesa imaju i svoje
specifi
č
nosti. Oni zahtijevaju odgovaraju
ć
u opremu, sredstva, stru
č
ni
i pomo
ć
ni kadar itd. U takvim pogonima mogu
ć
e je dati proizvod
predvi
đ
enog tipa, standarda. Pored ostaloga i to je prednost
industrijske proizvodnje, pa tako i proizvodnje gove
đ
eg mesa.
Standardna proizvodnja zahtjeva, me
đ
utim, i standardna sredstva. U
tovu goveda bitna su ova: kvalitet materijala za tov, odgovaraju
ć
e
krmne smjese, tip tovilišta, kvalificirana radna snaga itd. Samo

Osnove uzgoja tovnih goveda
106
Zadatak je tovilišta kao smještajnog prostora da zaštiti
životinje od nepovoljnih klimatskih utjecaja i da im osigura normalne
uvjete života u kojima se može bez smetnje obavljati proizvodnja. U
tovilištima treba, dakle, osigurati temperaturu, vlagu, svjetlo i
č
isti
zrak koji odgovara normama raznih kategorija tovljenika. To u
velikoj mjeri ovisi o mogu
ć
nostima mehani
č
kog
č
iš
ć
enja, uklanjanja
gnoja i mokra
ć
e i napose o ventilaciji – dovod svježeg zraka i
uklanjanje plinova itd. Navedeni faktori mogu biti direktna ili
indirektna posljedica raznih poreme
ć
aja u zdravlju životinja.
Kad se govori o funkcionalnosti tovilišta, ne misli se samo na
organizaciju proizvodnog procesa ve
ć
i na uskla
đ
ivanje osnovnih
normi higijene u njemu. Osnovni je zadatak higijena, me
đ
u ostalim,
da na bazi nau
č
nih dostignu
ć
a uskladi ravnotežu djelovanja okoline
na zdravlje životinja. To zna
č
i ublažavanje mogu
ć
e reakcije,
preventivno djelovanje na niz štetnih faktora od klimatskih do
patogenih.
Funkcionalna, dobra i udobna staja mora, dakle, osigurati
uvjete za normalne fiziološke potrebe. Nadalje, uvjete za nesmetano
obavljanje svih poslova u skladu s tehnološkim procesom. Udovoljiti
tim zahtjevima zna
č
i upoznati, uskladiti i na osnovu tehni
č
kih i
nau
č
nih dostignu
ć
a ostvariti:
-
povoljan izbor mjesta za izgradnju tovilišta;
-
izgradnju kompletnog tovilišta s glavnim i prate
ć
im objektima
i njihovu što bolju povezanost;
-
sistem izgradnje i kapacitet tovilišta;
-
mogu
ć
nost maksimalne primjene mehanizacije;
-
u što ve
ć
oj mjeri uvjete adekvatne fiziološkim normama
proizvodnje;
-
izgradnju stambenih objekata.
Detaljniji opis izgradnje tovilišta prelazi okvire ovog rada i
predmet je specijalnih grana gra
đ
evinske tehnike i zoohigijene.
Osvrnut
ć
emo se samo na neke faktore i upozoriti na najbitnija
pitanja koja su u uskoj vezi s održavanjem poželjnih higijenskih
uvjeta u tovilištu.
Zidovi staje, kao najve
ć
i dio stajskog prostora, treba da
osiguraju povoljnu stajsku temperaturu zimi i ljeti. To vrijedi za
sistem zatvorenih i poluotvorenih staja. U posljednjem slu
č
aju
temperatura zimi ne bi smjela biti ispod –5
0
C do -10
0
C, a ljeti iznad
20
0
C. Niže odnosno više dnevne temperature u staji, ukoliko duže
potraju, negativno utje
č
u na iskorištavanje hrane i dnevni prirast.
Krov mora biti solidan i o njemu mnogo ovisi ho
ć
e li se u staji
održati poželjna temperatura.
Smještaj i bolesti goveda u tovu
107
Pod ima prvorazredno zna
č
enje. Gradi se od cigle, betona ili
pak od umjetnih masa (što je skupo). Mora biti topao,
č
vrst, suh,
nepropustljiv za teku
ć
ine, ravan i ne previše tvrd. Nagib poda treba
da iznosi oko 3% prema odvodnom kanalu.
Prema tipu staje postavit
ć
e se krmni trakt i ure
đ
aj za
vezivanje životinja. To treba biti u skladu sa racionalizacijom
prostora i mogu
ć
om primjenom mehanizacije u prehrani. Pri
vezanom držanju treba osigurati individualno hranjenje.
Kanalizacija je složen, iako naoko jednostavan problem. U
tovilištu se zbog baleganja, mokrenja i pranja dnevno nakupljaju
velike koli
č
ine teku
ć
ine. Brzo odstranjivanje te teku
ć
ine preduvjet je
za higijenu u staji. Nije u pitanju samo vlaga ve
ć
i velike koli
č
ine
plinova koje se pri tom stvaraju. Dobrom kanalizacijom to se može
uspješno riješiti. Od zna
č
enja je smještaj, volumen i nagib kanala
(2%) i njegov odvod iz staje. Jasno, izuzetak
č
ine duboke staje.
Drugi je problem pravovremeno
č
iš
ć
enje staja. Prema tipu
izgradnje staje se
č
iste svaki dan ili povremeno. Pri svakodnevnom
č
iš
ć
enju izdvaja se mokra od suhe stelje i skupa s gnojem
odstranjuje iz ležišta na hodnik, a odatle iznosi na
đ
ubrište. Staja se
mora
č
istiti mehani
č
ki (pokretna traka), u protivnom zahtjeva veliki
utrošak radne snage. S tim je usko povezana lokacija i ure
đ
aj
đ
ubrišta.
Prema tipu staje troše se ve
ć
e ili manje koli
č
ine stelje. Ona je
preduvjet da ležište bude toplo, suho i
č
isto. O udobnosti ležišta ovisi
proizvodnja i zdravlje životinja (upala papaka, bolesti dišnih i
probavnih organa, kože i dr.).
Ventilacija ima izuzetno važno zna
č
enje u higijeni smještaja. U
toku dana u staji se nakupljaju velike koli
č
ine uglji
č
nog dioksida,
amonijaka, sumporvodika i drugih gasova i pored postoje
ć
ih ure
đ
aja
i održavanja
č
isto
ć
e. U toku dana tako
đ
er nastaju znatne promjene i
fizi
č
ki odnosi u stajskom zraku, a osobito to dolazi do izražaja u vlagi
i temperaturi. Povoljni uvjeti i svježina zraka održavaju pored
redovnog
č
iš
ć
enja i ventilacijom staje.
Bitna je ventilacija koja je u vezi s potrebama životinja u toku
dana i obujmom prostora koji otpada na jedno grlo (15-20 m
3
). U
dobro zra
č
enoj staji obim zra
č
enja treba da iznosi po junetu 120 m
3
na sat, a po teletu (40-150 kg) oko 100 m
3
. Efikasnost zra
č
enja
testiramo mikroklimatskim pokazateljima: temperaturom, vlagom i
sadržajem zra
č
nih one
č
iš
ć
enja. Mehani
č
ko zra
č
enje je mnogo
sigurnije i izdašnije od prirodnog (gravitacionog).
Higijena prehrane važna je za zdravlje i normalnu proizvodnju
doma
ć
ih životinja. Nije u pitanju samo kvaliteta hrane s obzirom na
njezinu hranjivu vrijednost i kompletnost obroka, ve
ć
i njezinu
valjanost s aspekta svježine. Na to se
č
esto ne obra
ć
a duža pažnja.

Smještaj i bolesti goveda u tovu
109
8.2. Bolesti goveda u tovu
Krupna i specifi
č
na proizvodnja u odre
đ
enim uvjetima ima i
odgovaraju
ć
e posljedice na zdravlje. To je svojstveno i intenzivnom
tovu goveda. Kako se proizvodnja odvija u datim okolnostima
prehrane, smještaja i držanja – na malom prostoru velik broj
životinja – to je u skladu i adekvatna patologija, ina
č
e svojstvena
mla
đ
im odnosno starijim grlima.
To tim više što mnoge bolesti koje susre
ć
emo u velikim
tovilištima nemaju ni karakter ni tok masovnosti u malim
proizvodnim junicama. Ta
č
injenica zahtijeva da se proizvodnja
organizira na na
č
in kako bi bili osigurani pored ostalih i uvjeti
prehrane, smještaja i higijene na kojima se temelji normalna
proizvodnja i dobro zdravlje.
Krupna proizvodnja zbog svojih specifi
č
nosti stavlja nas u
posebno nepovoljan položaj kad je u pitanju zdravlje životinja. To
vrijedi u svakom slu
č
aju, posebno onda, kada se ne udovoljava
zahtjevima nužnim za proizvodnju mesa – tova.
Naj
č
eš
ć
e nastupaju tzv. uvjetne zarazne bolesti. Te bolesti
rijetko uzrokuje samo jedan faktor. Obi
č
no je povod tome
me
đ
usobno djelovanje više faktora. Pojava pojedinih bolesti ovisi i o
dobi životinje. Ni tu nije mogu
ć
e povu
ć
i oštru granicu jer se neke
bolesti mogu pojaviti kod svih kategorija životinja. Neki ipak
razlikuju pri tome dva perioda. Prvi je od poroda do odbijanja od
mlijeka. I taj period ovisi o kvalitetu i kvantitetu obrambenih tvari
majke (preko mlijeka). Period tzv. “pasivnog imuniteta” prve
infekciozne faze traje približno 8 sedmica. Nakon toga slijedi
prijemljivost za razne uzro
č
nike zaraza i to se ozna
č
ava drugom
infekcioznom fazom.
Pojava zaraznih bolesti u prvoj fazi ovisi o nasljednim
kvalitetima zdravlja majke, njezinoj njezi i higijeni. Pojedini uzro
č
nici
naj
č
eš
ć
e ne pripadaju vlastitoj sredini pa za njih majke ne posjeduju
ni obrambena tijela. Katkada za pojedine uzro
č
nike one nisu u
mogu
ć
nosti ni da razviju odgovaraju
ć
i imunitet. Nadalje, u pojedinim
slu
č
ajevima telad ili ne primi dovoljno obrambenih tvari ili ako ih
primi nisu u mogu
ć
nosti da ih dovoljno resorbiraju u crijevima.
Nakon poroda teladi bakterije su redovno ili pretežno uzroci
zaraznih bolesti. Me
đ
utim, obrambene tvari kolostruma imaju ja
č
e
djelovanje prema virusima nego prema bakterijama. Upravo ovih
posljednjih je u kolostrumu malo, pa je teško sprije
č
iti takve zaraze.
U neposrednoj okolini teladi nalazi se obilje raznih uzro
č
nika
pa pojava i prodor neke zaraze ovisi o higijeni smještaja, op
ć
enito
okoline u kojoj životinje žive. Suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti
ovisi dakle u prvom redu o pravilnoj prehrani, posebno o
Osnove uzgoja tovnih goveda
110
podmirivanju životinja vitaminima, mineralima i antibioticima.
Drugim rije
č
ima, o ja
č
anju obrambene sposobnosti organizma.
Drugu fazu predstavlja vrijeme nakon prestanka djelovanja
obrambenih tvari koje tele primi s kolostrumom od majke. U toj fazi
uglavnom se javljaju virusna, a manje bakterijska oboljenja.
Glavna je stvar u privredi da mehanizam cijena bude
funkcionalan i da one budu realne i stimulativne za proizvodnju pa
ć
e
biti i dovoljno sredstava za ulaganje u tretiranu granu privrede. To
ć
e, pored svega iznijetog, u znatnoj mjeri utjecati na pove
ć
anje
proizvodnje gove
đ
eg (i drugih vrsta) mesa, a u skladu s nacionalnim
potrebama i mogu
ć
nostima.

25. http://www.belgianblueinternational.com/
26. http://www.hbbbb.be/news.htm
27. http://www.interboves.com/tr/braunvieh.html
28. http.//www.hlede.net/studentski_radovi/smotra_2003/MOET.
htm
29. http://
www.hlede.net/studentski_radovi/smotra_2003/BIOTEHNOLO
GIJA.htm
Osnove uzgoja tovnih goveda
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
112
113
RECENZIJE
Izvod iz recenzije Prof. dr. Mensura Vegare
Na osnovu sveobuhvatne analize ponu
đ
enog rukopisa „Osnove
uzgoja tovnih goveda“, može se zaklju
č
iti da isti predstavlja
kvalitetan nau
č
ni i stru
č
ni materijal sa savremenim pristupom
materiji koji se u potpunosti može koristiti u edukaciji studenata svih
fakulteta koji izu
č
avaju predmet govedarstvo sa posebnim osvrtom
na uzgoj tovnih goveda. Autori su koriste
ć
i literaturu koja obra
đ
uje
savremene tendencije u govedarstvu, ponudili nau
č
nim i stru
č
nim
radnicima iz ove oblasti da se upoznaju sa najnovijim tehnologijama
u uzgoju tovnih goveda.
Cijene
ć
i sadržaj ponu
đ
enog rukopisa autora i
č
injenicu da je
ovo prva stru
č
na knjiga iz ove oblasti koja je napisana od autora sa
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, sa zadovoljstvom predlažem da
se isti prihvati kao stru
č
na knjiga iz oblasti govedarstva, te
predlažem štampanje iste.
Izvod iz recenzije Prof. dr Salke Muratovi
ć
a
Kompletan
rukopis
metodi
č
ki je podijeljen na poglavlja koja
č
itatelja-studenta uvode u osnovne probleme uzgoja tovnih goveda.
Uvidom u primjerak rukopisa predloženog za recenziju zaklju
č
ujem
da isti odgovara zahtjevima stru
č
ne knjige iz oblasti govedarstva,
odnosno njegovog dijela koji se bavi tovom.
Autori su kvalitetno obradili sva poglavlje, posebnu pažnju su
posvetili osnovama djelovanja tržišta na proizvodnju gove
đ
eg mesa,
uklju
č
uju
ć
i i bosanskohercegova
č
ke resurse i problematiku animalne
proizvodnje.
Smatram da rukopis odgovara zahtjevima stru
č
ne knjige, te
isti preporu
č
ujem za objavljivanje.
Izvod iz recenzije Prof. dr. Ahmeda Muteveli
ć
a, Emeritus
Smatram da su autori na veoma metodi
č
an, sistemati
č
an i
znala
č
ki na
č
in predstavili veoma složenu problematiku op
ć
enito
govedarske proizvodnje kod nas i u zemljama sa razvijenom
industrijom mlijeka i mesa. Autori s pravom posebno ukazuju da se
ovdje neradi samo o tovu goveda. Problemi su mnogo širi i
kompleksniji što uklju
č
uje: ekonomske, proizvodne, uzgojne,
pasminske, genetske i reproduktivne aspekte. Posebno se naglašava
da bez šire primjene savremenih uzgojnih mjera (umjetno

115
BIOGRAFIJE AUTORA
Prof. dr. Jasmin Ferizbegovi
ć
je ro
đ
en
13.09.1954 godine u Tuzli, gdje je završio
Osnovnu školu i Gimnaziju. Diplomirao je na
Veterinarskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu,
1978. godine, te stekao zvanje diplomiranog
veterinara. Dobitnik je najve
ć
eg priznanja Zlatna
zna
č
ka Univerziteta Fonda Hasan Brki
ć
za prosjek
ocjena odli
č
an tokom svih 5 godina studija.
Postdiplomski studij Smjer: Fiziologija i patologija
razmnažanja doma
ć
ih životinja je odslušao i
završio na Veterinarskom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu.
Magistarski rad pod nazivom “Uzajamna povezanost utjecaja
predisponiraju
ć
ih faktora brdsko-planinskog podru
č
ja na u
č
estalost
oboljenja mlije
č
ne žlijezde krava i ovaca individualnog uzgoja”,
odbranio je 1990. godine i stekao zvanje magistar veterinarskih
nauka. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Istraživanja
sezonalnosti spolne cikli
č
nosti krava brdsko – planinskog podru
č
ja“
odbranio je 1995. godine na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu, te stekao zvanje doktor veterinarskih nauka iz oblasti:
fiziologija i patologija razmnažanja doma
ć
ih životinja. Predsjednik je
„Veterinarske Komore F/BiH“, profesor je na PMF Univerziteta u
Tuzli, uža nau
č
na oblast “Biosistematika i morfologija životinja”,
nastavni predmet Fiziologija životinja i Uporedna fiziologija životinja.
Tako
đ
er, direktor je „JP Veterinarske stanice Tuzla. U fazi je procesa
imenovanja u zvanje redovnog profesora PMF Univerziteta u Tuzli.
Sudjelovao je kao voditelj projekta ili istraživa
č
u više doma
ć
ih i
me
đ
unarodnih projekata. U dosadašnjem periodu objavio je
sedamdeset
č
etiri (74) nau
č
na i stru
č
na rada,
č
etiri (4) projekta,
dvije (2) knjige, jednu (1) monografiju, šest (6) puta je bio mentor
prilikom izrade magistarskih i doktorskih radova.
Doc. dr. Vedad Šaki
ć
, ro
đ
en je u Sarajevu
1963. godine. Diplomirao je na Veterinarskom
fakultetu u Sarajevu 1989. godine. Magistrirao je
2000. godine, a doktorirao 2005. godine. Docent
je na predmetu „Sto
č
arstvo sa biostatikom“ i
zamjenik rukovodioca postdiplomskog studija
smjera „Ekološko sto
č
arstvo“ na mati
č
nom
Fakultetu. U fazi je procesa imenovanja u zvanje
vanrednog profesora. Sudjelovao je kao voditelj
projekta ili istraživa
č
u više doma
ć
ih i
Osnove uzgoja tovnih goveda
116
me
đ
unarodnih projekata. Objavio je pedeset sedam (57) nau
č
nih i
stru
č
nih radova iz oblasti sto
č
arstva i higijene i tehnologije namirnica
animalnog porijekla. Osim ove knjige autor je ili koautor pet stru
č
nih
knjiga i univerzitetskih udžbenika kao i jedne monografije. Mentor je
pri izradi dva magistarska rada i
č
lan više Komisija pri izradi
magistarskih i doktorskih disertacija.
Prof. dr. Velija Katica
, ro
đ
en je u Sarajevu 29.
01. 1953. godine. Diplomirao, magistarski rad i
doktorsku disertaciju odbranio na Veterinarskom
fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno je
zaposlen na Zavodu za zootehniku i peradarstvo,
kao šef katedre za predmet “Sto
č
arstvo sa
biostatistikom” i šef katedre za fakultativni
predmet “Kinologija”. Autor je i koautor 68
objavljenih nau
č
nih i stru
č
nih radova na doma
ć
im
i svjetskim kongresima, simpozijima,
savjetovanjima, seminarima kao i drugim znanstvenim skupovima,
te znanstveno-istraživa
č
kim projektima u zemlji i inostranstvu.
Tako
đ
er je autor ili koautor jednog stru
č
nog priru
č
nika, jedne
stru
č
ne knjige, jedne monografije i
č
etiri univerzitetska udžbenika.
Svoju aktivnost je usmjerio i u stru
č
nim i drugim društvenim
asocijacijama. Tako je
č
lan: Vije
ć
a Kongresa Bošnja
č
kih
Intelektualaca, Predsjedništva Konji
č
kog saveza BiH, Udruženja
poljoprivrednika BiH, Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu
industriju Kantona Sarajevo, Predsjedništva udruženja veterinara
BiH.
Mr.
Ć
azim Crnki
ć
ro
đ
en je u Bosanskoj Krupi
1968. godine. Diplomirao je na Veterinarskom
fakultetu u Sarajevu 1997. godine, a magistrirao
2003. godine na Poljoprivrednom fakultetu u
Sarajevu. Zaposlen je kao viši asistent na Katedri
za hranu i ishranu životinja Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu. Sudjelovao je kao istraživa
č
u nekoliko doma
ć
ih i me
đ
unarodnih
nau
č
noistraživa
č
kih projekata. Objavio je 25
nau
č
nih i stru
č
nih radova iz oblasti ishrane
životinja. Osim ove knjige koautor je jednog univerzitetskog
udžbenika.

Osnove uzgoja tovnih goveda
118
of two MSc theses, and a Member of several commissions in the
preparation of master’s and doctoral thesis. He is also a member of
Presidency the Farmers Association of Bosnia and Herzegovina and a
member of Presidency of Bosnia and Herzegovina Veterinary
Association.
Prof. Dr. Velija Katica,
was born in 1953 in
Sarajevo. Graduated, Master's degree and Ph.D.
thesis at Faculty of Veterinary Medicine in
Sarajevo. Employed at Department of zotechnic
and poultry as chairman for the subject "Animal
Breeding and Biostatistics” and teacher for the
subject "Cinology”. He published 68 scientific and
professional papers on national and international
congresses, symposia, conferences etc. He was
also an author or co-author of an expert guide, a
professional book, a monograph and four university textbooks. His
activity is targeting the professional and social associations. So he is
a member of: the Council of the Congress of Bosniak intellectuals,
Presidency of Equestrian Federation of Bosnia and Herzegovina, the
Association of Farmers of Bosnia and Herzegovina, Council of
Agriculture and Food Industry of the Sarajevo Canton, the
Presidency of Bosnia and Herzegovina Veterinarian Association.
Mr. Cazim Crnkic,
was born in 1968 in Bosanska
Krupa. He graduated in 1997 at Faculty of
Veterinary Medicine in Sarajevo, a Master's
degree in 2003 at Agricultural Faculty in
Sarajevo. Employed as a senior assistant at
Department of Animal Nutrition at Veterinary
Faculty in Sarajevo. He is participated in several
national and international research projects. He
published 25 scientific and professional papers in
the field of animal nutrition. Except this book, he
was a co-author of a university textbook.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti