1

1. OSNOVI GREJNE I KLIMATIZACIONE TEHNIKE

 

 

DALJINSKO GREJANJE:

             Daljinsko grejanje je način snabdevanja energijom pri čemu se voda na jednom 
centralnom mestu zagreje(npr: u toplani-termoelektrani, odnosno,termoenergani TO-TE ) i 
preko razvodne mreže distribuira do potrosača na korišćenje

.

Daljinsko grejanje ima sledeće osnovne delove:

toplanu,

npr.kotlarnicu sa kotlovima,ložištima,dimnjakom,zalihom 

goriva,pumpama,pripremom vode,mernim uređajima i svim ostalim pratecim 
elementima.

toplodalekovode

:koji toplotu u obliku pare,tople vode ili vrele vode dovode raznim 

zgradama.

toplotnu predajnu stanicu,(

podstanicu

)

 iz koje se toplota od toplodalekovoda predaje 

kućnim postrojenjima.

kućnu cevnu mrežu,

koja razvodi toplotu na pojedina grejna tela i ostale potrošače toplote

          Za uvođenje daljinskog grejanja,važna je ekonomičnost koju treba za svaki slučaj 
ponaosob preispitati. Posebnu pažnju zaslužuju sledeći faktori:

Gustina toplotnog opterećenja

 za područje koje treba grejati:

gustina po površini 

gustina po dužini ili linijsko opterećenje (MW/km)

Troškovi za isporuku toplote:

Struktura oblasti koje treba grejati:

mogućnosti za uredjaje termoenergane,toplane,

intezitet saobraćaja za dopremanje goriva i odvoženje pepela

dopuštene vrednosti emisije i imisije (pri startovanju)

Izbor parametara u sistemu grejanja:

temperatura razvodnog i povratnog voda,temperaturna razlika

pritisaki temperatura pare (korišćenje toplote)

vršno opterećenje

godišnje iskorišćenje u časovima

Koncepcija cevovoda i postavljanja mreže:

u kanalu,bez kanala,vek trajanja 

2

sigurnost snabdevanja

pristupačnost cevovoda (veliki,mali grad,otvoreni prostor)

podzemna,površinska voda ili voda na ušću reke i mora,

vrsta zemljišta

Vodjenje pogona,

nadležnosti za energane i toplane

Prednost daljinskog grejanja

:

nema transporta goriva i pepela do i od zgrada (rasterećenje saobraćaja)

mogućnost korišćenja jeftinog goriva,kao npr. djubreta i otpadnog uglja

velika ekonomičnost u korištenju goriva

ušteda prostora,nema kotlarnica,bez mesta za zalihe,bez dimnjaka kod potrošača

Podela sistema daljinskog grejanja:

prema nosiocu toplote na:

vrelovodno grejanje sa temperaturom do 110

0

 C

vrelovodno grejanje sa temperaturom preko 110

0

 C

parna grejanja

Ograničenje temperature vrelovodnog grejanja do 110

0

C,odnosno,preko 110

0

C neophodno je 

zbog tehničkih posledica pri proizvodnji toplote i zbog sigurnosno-tehničke opreme kućnih 
podstanica. Parna grejanja se uvode jos samo u posebnim slučajevima.

Vrelovodno daljinsko grejanje sa t

r

< 110

0

C

        Ova vrsta grejanja prema izradi u osnovi odgovara velikom pumpnom toplovodnom 
grejanju. Ono može da se izvede kao otvoreni ili zatvoreni sistem. Za odavanje toplote koriste se 
temperature vode maksimalno do 110

0

C.

Prednosti vrelovodnih daljinskih grejanja su :

velika pogonska sigurnost

nema kondezata

mali gubici toplote

Proizvodnja toplote:

         Kada su postrojenja mala,do oko 3,5MW,postavljanje kotlova se vrši u podrumu najviše 
zgrade   da   bi   se   iskoristile   prednosti   pri   izgradnji   dimnjaka.   Velike   grejne   centrale,često   su 
smeštene u odvojenim zgradama. Kao proizvodjač toplote za grejnu vodu kod malih postrojenja 
koriste se obično kotlovi sa direktnim loženjem. Uobičajeni kotlovi, manjeg i srednjeg kapaciteta 
zahtevaju znatno veći trošak zbog redovnog punjenja gorivom, odstranjivanja pepela i šljake, kao 
i zbrinjavanje pepela. Drastično smanjenje kotlova za čvrsto gorivo na tržištu nije zbog toga i 

background image

4

Radom cirkulacionih pumpi znatno se menjaju odnosi pritiska u mreži. Pritisak pumpi služi  za 
savladjivanje otpora trenja i ostalih otpora u mreži. U visokim zgradama,radi sprečavanja suviše 
visokih pritiska,potrebne su posebne mere:

pumpa za povišenje pritiska sa prekostrujnim ventilom

izmenjivač toplote

Kućne stanice

          

U kućnoj stanici grejni uredjaji se uključuju u daljinsku grejnu mrežu,koja se sastoji od 

prenosne stanice (po pravilu vlasništvo toplane) i kućne centrale ( vlasništvo korisnika ). To je 
jedna kućna prostorija koja se može zatvoriti i koja poseduje uredjaje za provetravanje,rasvetu i 
odvodnjavanje.

 

  

Važna oprema toplotno-predajne stanice

:

5

organi za zatvaranje u razvodnom i povratnom vodu,za zatvaranje kućnog 
postrojenja;merač količine toplote.

Graničnik protoka vode,koji u razvodnom i povratnom vodu održava konstantan 
diferencijalni pritisak na blendi.manometar i termometar 

Uredjaji za potrošnu vodu mogu raznim sistemima da se priključe u daljinsku grejnu mrežu. 
Najčešće se izradjuju akumulacioni i protočni sistemi,kao i bojleri sa grejnom zmijom. 
Postrojenja sa različitom temperaturom vode koriste višestruko podeljenje kružne tokove pumpi 
sa sopstvenim regulacionim sistemima. Za stambene priključke u blokovskom grejanju 
naselja,kada se centralno regulisana toplota isporučuje samo za grejanje,grejnu vodu maksimalne 
temperature od 119

0

C,potiskuju mrežne pumpe direktno u stanove do pojedinih grejnih tela. 

Regulator diferencijalnog pritiska sa graničnikom protoka,treba da snabdeva kuću ravnomernom 
količinom grejne vode i pri odstupanju pritiska u mreži. Termostatski ventili na grejnim telima 
za dobru sposobnost regulisanja moraju da imaju veliki otpor.

Vrelovodno daljinsko grejanje sa t

r

>110

o

C

         Vrelovodno daljinsko grejanje sa temperaturama >120

o

C predstavlja alternativu pored 

parnog daljinskog grejanja.

Prednosti vrelovodnog 

grejanja u odnosu na parno daljinsko grejanje:

Nema kondezata i time odgovarajućih gubitaka,

Korišćenje jeftinijih cevi od sintetičkog materijala

Uprošćeni cevovod,umanjeno održavanje

Olakšano lokalno i centralno regulisanje

Dug vek trajanja

Nedostaci:

Stalni troškovi za struju zbog pumpnog pogona

Održavanje pritiska

            

Toplota može da se dobije ili u vidu industrjske otpadne toplote,iz procesa termoenergana 

ili iz neposrednih proizvođača toplote,npr.u vrelovodnim kotlovima. Ako je na nekom mestu 
vrelovodne mreže prekoračen pritisak potreban za zasićenje,dolazi do stvaranja parnih mehurića. 
Kad ovi dodju u dodir sa hladnim predmetom ili hladnom vodom ,nastaje kondezacija. Ona 
prouzrokuje udare pritiska,oštećenja i dovodi do razaranja sastavnih delova postrojenja.

Temperatura razvodnog i povratnog voda

            

Izbor temperature razvodnog voda za industrijske potrebe zavisi od temperature koje 

zahtevaju potrošači toplote,npr. u perionicama 130

o

C DO 160

o

C,u fabrikama gume i kablova 155 

do 160

o

C. Temperaturna razlika izmedju razvodnog i povratnog voda veoma je 

promenljiva,zavisno od postrojenja. U toplanama je često 120/50

o

C.

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti